REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-1726/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Dajana Bjedov, odvjetnica u Zadru, protiv tuženih 1. Grada Zadra, Zadar, Narodni trg 1, OIB 09933651854 i 2. PO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ljiljana Nogolica, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi tužene PO protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2255/2023-20 od 25. rujna 2024., u sjednici održanoj 12. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužene PO protiv odluke o glavnoj stvari sadržane u stavku I. presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 2255/2023-20 od 25. rujna 2024. i protiv odbijajućeg dijela odluke o troškovima postupka sadržane u stavku III. (omaškom označen brojem II.) te se pobijana presuda u tom dijelu potvrđuje.

II. Uvažava se žalba tužene PO protiv prihvaćajućeg dijela odluke o troškovima postupka sadržane u stavku II. navedene presude (omaškom označen brojem I.) te se pobijana odluka u tom dijelu preinačuje na način da se nalaže tuženoj PO naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 5.969,85 eura, u roku od 15 dana, dok se u preostalom iznosu od 1.125,00 eura zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužene PO za naknadu troškova žalbe kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja odlučeno je sljedeće:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine od 88 m2 koji je na skici sudskog očevida GEO LESI j.d.o.o. od 06. travnja 2021. označen likom A-B-C-D-A i žutom bojom, u naravi lik 1-2-3-4-5-6-1 površine 23 m2 - krajnji sjeveroistočni dio kuće katnice tužitelja, lik 6-5-7-D-6 površine 3 m2 - dio pomoćnog objekta i lik A-B-C- 7-5-4-3-2-1-A površine 62 m2 - dio uređenog travnatog i betoniranog dvorišta i dijelom dio drvene nadstrešnice tužitelja, a što po staroj izmjeri odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 88 m2, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica uknjiži kao vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 88 m2 koji je na skici sudskog očevida GEO LESI j.d.o.o. od 06. travnja 2021. označen likom A- B-C-D-A i žutom bojom, temeljem ove presude i nakon formiranja označenog dijela nekretnine kao nove zemljišnoknjižne čestice, uz istovremeno brisanje prava vlasništva sa imena tuženika sa tako novo formirane zemljišnoknjižne čestice.

I. Nalaže se tuženoj ad.2 po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužiteljici iznos od 7.094,85 Eura, u roku od 15 dana, dok se za više traženi iznos od 757,21 Eura zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužene ad.2 za naknadu parničnih troškova u iznosu od 8.996,88 Eura kao neosnovan.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tužena PO. Žali se zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da se dioba među strankama odnosila i na sporni dio zemljišta. Ističe da je sud neosnovano ocijenio neistinitim sadržaj njene izjave ovjerene po javnom bilježniku Silvani Grdović u [adresa] pod brojem OV-2421/2024, a njeno neodazivanje na saslušanje da je propustio cijeniti u kontekstu njenog zdravstvenog stanja, dok je istovremeno poklonio vjeru iskazu tužiteljice koja je u dva iskaza tijekom prvostupanjskog postupka proturječno iskazivala o odnosima s njom. Osporava i utvrđenje prvostupanjskog suda da bi za sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 88 m2 među strankama bio sklopljen ugovor o darovanju, jer tužiteljica tijekom postupka to nije tvrdila ni dokazala niti to proizlazi iz izvedenih dokaza, a takvom navodnom ugovoru, neovisno o obliku, da bi nedostajalo postojanje volje žaliteljice za darovanje. Pobija i odluku o troškovima postupka, u kojem dijelu da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbu članka 37. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP), jer se protivila samo tužbenom zahtjevu o kojem je odlučeno pobijanom presudom pa je sud trebao utvrditi vrijednost predmeta spora u iznosu od 8.892,43 eura za svaki tužbeni zahtjev, pri čemu visina nagrade za pojedinu radnju iznosi 100 bodova, a ne 250 bodova. Osporava utvrđenje suda da su troškovi koji su nastali tužiteljici isključivo posljedica protivljenja žaliteljice tužbenom zahtjevu o kojem je odlučeno pobijanom presudom, budući da su se i na okolnost drugih zahtjeva tužiteljice izvodili dokazi. Predlaže preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev te žaliteljici dosuditi troškove postupka, a podredno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Sa žalbom tuženice postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. ZPP-a.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tužene PO protiv odluke o glavnoj stvari nije osnovana, dok je djelomično osnovana protiv odluke o troškovima postupka.

6. Preostali predmet spora – nakon što je o dijelu zahtjeva pravomoćno odlučeno presudom ovog suda poslovni broj Gž-27/2023-3 od 12. rujna 2023. kojom je djelomično potvrđena presuda prvostupanjskog suda poslovni broj P-1784/2018-48 od 24. studenog 2022. u točkama I. i II. izreke – je zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica stekla pravnu osnovu za stjecanje vlasništva na preostalom dijelu jasno definirane građevinske cjeline u k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi kuća tužiteljice s okućnicom, za koju je ishodila rješenje o izvedenom stanju, konkretno na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 88 m2, na skici sudskog očevida GEO LESI j.d.o.o. označeno likom A-B-C-D-A i žutom bojom, od čega lik 1-2-3-4-5-6-1 površine 23 m2 predstavlja krajnji sjeveroistočni dio kuće katnice tužiteljice, lik 6-5-7-D-6 površine 3 m2 predstavlja dio pomoćnog objekta, a lik A-B-C-7-5-4-3-2-1-A površine 62 m2 predstavlja dio uređenog travnatog i betoniranog dvorišta i dijelom dio drvene nadstrešnice tužiteljice, što su zemljišnoknjižni vlasnici dužni priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužiteljice za cijelo na tom (realnom) dijelu nekretnine nakon što se isti (parcelacijom) formira kao nova zemljišnoknjižna čestica uz istovremeno brisanje tog prava sa svog imena s novoformirane zemljišnoknjižne čestice. Tužiteljica tvrdi da je taj dio zemljišta, koji odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, stekla diobom (kojom je obuhvaćena i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju da su tužiteljica i tužena PO naslijedile iza smrti oca kao upisanog nositelja prava korištenja na toj čestici) s tuženom PO koja da je označeni dio nekretnine ranije stekla rješenjem Skupštine općine Zadar od 2. veljače 1966.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći pri tome po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, prema članku 365. stavku 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14.), koja odredba se u pogledu bitnih povreda odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19.), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda u odnosu na odluku o glavnoj stvari u njenom bitnom dijelu pravilna i zakonita.

8. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a ni žaliteljica određeno ne ukazuje na pojedine bitne povrede pa nije ostvaren ovaj žalbeni razlog.

9. Predmet je drugi put u žalbenom postupku. Prethodna presuda je djelomično ukinuta, jer je prvostupanjski sud propustio pravilno utvrditi na temelju čega je tužiteljica ušla u posjed spornog zemljišta na kome je sagradila dio kuće, pomoćnog objekta i nadstrešnice te uredila dvorište.

10. Sud prvog stupnja je u nastavku postupka (ponovno) prihvatio tužbeni zahtjev na temelju sljedećih utvrđenja, koja u cijelosti prihvaća ovaj sud:

- da su kao suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], građevinsko zemljište naziva Kolovare površine 22298 m2, uknjiženi tužiteljica CO u 43/22503 dijela, tužena PO u 51/22503 dijela i tuženi Grad Zadar u 22281/22503 dijela te 128/22503 dijela, s time što nije sporno da uknjižba prava vlasništva tužiteljice na 43/22503 dijela odgovara pravu vlasništva tužiteljice na realnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 43 m2 koji je na skici sudskog očevida GEO LESI j.d.o.o. od 6. travnja 2021. označen likom B-E-F-G-C-B i rozom bojom i o kome je već pravomoćno odlučeno u ovom postupku,

- da iz povijesti posjedovanja k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar proizlazi da je uspoređivanjem novih i starih planova vidljivo da, svojim položajem, k. č. br. [katastarska čestica] i dio k. č. br. [katastarska čestica] odgovaraju dijelu stare k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je prema najstarijim raspoloživim podacima iz 1945. bila evidentirana kao posjed UO pok. C (oca tužiteljice i tužene PO), koji je utvrđen i evidentiran posjednikom ove čestice i pri reviziji k.o. Arbanasi 1955. i kakvo stanje ostaje neizmijenjeno sve do nove izmjere 1964., prilikom koje se formiraju nove k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], pri čemu kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica] i dalje ostaje evidentiran UO pok. C dok je posjednikom k. č. br. [katastarska čestica] evidentirana Općenarodna imovina, MZ Arbanasi, nakon čega je na temelju urbanističkih uvjeta parcelirana na k. č. br. [katastarska čestica], da bi 1985. na temelju urbanističkih uvjeta došlo do diobe k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te formiranja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posjednikom koje je evidentirana Općenarodna imovina, MZ Arbanasi, sve do 2010. kada su na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru broj Z-8838/10 i Z-9086/10 posjednicima dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirane tužiteljica CO u 43/22503 dijela i tužena PO u 51/22503 dijela,

- da je nesporno kako tužiteljica drži u posjedu sporni dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 88 m2, koji je na skici sudskog očevida GEO LESI j.d.o.o. od 6. travnja 2021. označen likom A-B-C-D-A i žutom bojom,

- da je Skupština Općine Zadar rješenjem broj: 03-9393/1-1964 od 2. veljače 1966. na temelju članaka 40. i 41. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta dala tuženoj PO djelomično bez naknade, a djelomično uz naknadu (koju je nesporno i platila) na korištenje nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište u predjelu Staro naselje Arbanasi i to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 761 m2 (koje obuhvaća i predmet spora),

- da iz iskaza tužiteljice proizlazi da su ona i tužena PO nekretninu na kojoj su sagradile obiteljske kuće i imaju okućnicu stekle darovanjem od oca i međusobnom (geometrijskom) diobom zemljišta na terenu nakon što su bile u Općini kojoj je tužena PO platila susjedni dio nekretnine, i to na način da je tužena PO odredila realni dio nekretnina koji želi za sebe dok je preostali realni dio nekretnina pripao tužiteljici, pri čemu je tužiteljica iskazivala o svim (predmetnim) nekretninama na kojima se nalaze kuće s okućnicama tužiteljice i tužene PO, dakle i o k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao jednom zemljištu, što je životno i logično budući da ono što su različite katastarske čestice u zemljišnoj knjizi za tužiteljicu je jedno jedinstveno zemljište koje su ona i tužena podijelile na dva realna dijela za potrebe izgradnje njihovih kuća,

- da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je s gradnjom započela oko 1968., a njena sestra PO da je kuću počela graditi tri godine prije nje i da su one živjele zajedno pet do šest godina, dok nije dovršena tužiteljičina kuća, te među njima ništa nije bilo sporno,

- da iz iskaza svjedoka EO, koji kroz 50 godina učestalo posjećuje tužiteljicu, i HO koja redovito prolazi kraj predmetne kuće, proizlazi da neizmijenjeno stanje posjeda kuća s okućnicama postoji 50 godina te da nemaju saznanja da bi među strankama u vezi s time bilo spora,

- da su tužiteljica i tužena PO uzajamno jedna drugoj 9. lipnja 2011. dale suglasnost za izgradnju kata predmetnih kuća, koja svjedoči o tome da je u tom trenu postojeća kuća tužiteljice izgrađena uz suglasnost tužene PO, bez da se ona takvoj gradnji protivila ili ju branila,

- da je tužena PO u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 3400/2003, kojeg je pokrenula s ciljem rješavanja svog vlasničkopravnog statusa na kući i okućnici u odnosu na tužiteljicu i Grad Zadar, tvrdila da je ona vlasnica dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji nastaje od dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali nije tvrdila da je vlasnica i ovdje spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da iz iskaza svjedokinje TO, kćeri tužene PO, proizlazi da u vezi legalizacije ovih kuća nije bilo nikakvog spora iako se dio legaliziranog objekta tužiteljice u cijeloj svojoj dužini nalazi upravo na spornom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je neistinit iskaz svjedokinje TO da je tužiteljica samoinicijativno počela graditi kuću na nekretnini kraj njih, jer nije niti životno niti logično pa stoga niti uvjerljivo da bi tužiteljica i nakon što bi navodno samoinicijativno i bez suglasnosti tužene PO na nekretnini kraj tužene počela graditi kuću (izgradnja koje je nesporno trajala više godina zbog nedostatka novčanih sredstava) i dalje mirno nastavila živjeti u suživotu s tuženom PO, a u čijoj je kući prema navodima same svjedokinje TO živjela sa svojim suprugom od nakon izgradnje kuće tužene Marije Stura 1960-tih godina pa dok nije izgrađena kuća tužiteljice,

- da ne postoji niti jedan materijalni dokaz da su tužena PO ili njezin suprug tužiteljici ikad branili gradnju predmetne kuće, uređenje okućnice ili ograđivanje posjeda, jer iz iskaza svjedokinje TO proizlazi da u vezi navedenog oni nisu pokretali nikakve sudske postupke, dok dio njenog iskaza da su u vezi toga bile svađe i vike sud nije prihvatio kao uvjerljiv budući su svi preostali svjedoci iskazivali da oni nemaju saznanja o bilo kakvom sporu između tužiteljice i tužene PO ni o postojanju svađa i razmirica.

11. Na temelju svega navedenog sud prvog stupnja je utvrdio da su tužiteljica i tužena PO k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekle darovanjem od oca, svaka u ½ dijela za potrebe gradnje obiteljskih kuća, nakon čega je tužena PO od Općine [adresa] stekla pravo korištenja dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji neposredno graniči s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za izgradnju obiteljske kuće uz naknadu, a potom su tužiteljica i tužena PO dogovorile geometrijsku podjelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stečene od oca pri čemu je tužena PO geometrijski podijelila i toj k.č. susjedni dio (svoje) k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je dio zadržala za potrebe svoje kuće i okućnice, a ovdje predmetni dio dala, u pravnom smislu darovala, tužiteljici, sve kako bi i tužena PO i tužiteljica na zemljištu koje obuhvaća k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] mogle izgraditi susjedne obiteljske kuće s okućnicama, od gradnje kojih do danas u vezi bilo prava vlasništva bilo stanja posjeda među strankama nije bilo nikakvog spora. Ovaj sud u cijelosti prihvaća dano obrazloženje suda prvog stupnja u vezi stjecanja pravne osnove za stjecanje vlasništva na spornom dijelu zemljišta.

12. Nadalje, ovaj sud prihvaća i obrazloženje suda prvog stupnja u vezi s razlozima neprihvaćanja pisane izjave tužene PO, na kojoj je ovjerila potpis kod javnog bilježnika, kojom izjavljuje da su se ona i suprug protivili odluci tužiteljice graditi svoju kuću do njihove te da su oni koristili dvorište ispred kuće tužiteljice na kojem je danas dio njihovog pomoćnog objekta i drvena nadstrešnica te terasa.

12.1. Prilaganje pisanih iskaza stranaka ZPP-om nije ni predviđeno za redovni parnični postupak već isključivo za postupak pred trgovačkim sudovima, članak 492.c, ali i u tom slučaju predviđeno je saslušanje stranaka postavljanjem pitanja radi provjere, dopune ili razjašnjenja navoda iz tih iskaza, a ako jedna od stranaka ospori ovjereni pisani iskaz, ili ako sud smatra da je potrebno saslušati stranku, i ako nakon toga stranka ne dođe na saslušanje ili uskrati usmeni iskaz, sud neće uzeti u obzir ovjereni pisani iskaz stranke. Sud je uzeo u obzir zdravstveno stanje tužene PO i omogućio joj je dati iskaz na adresi boravišta, povodom čega je zakazao i vanjsko uredovanje, ali tužena tu mogućnost nije iskoristila pa je takav njen postupak sud pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 269. stavka 2. ZPP-a kao izbjegavanje da o spornim činjenicama iskazuje neposredno pred sudom.

13. Žalbenim navodima nije dovedena u pitanje ocjena iskaza tužiteljice koju je dao sud prvog stupnja. Iz dvaju iskaza tužiteljice ne može se izvesti zaključak o nedosljednosti u opisu odnosa s tuženom PO budući da je u svakom od iskaza s time u vezi odgovarala na različita pitanja o tome odnosu. Tako je u prvom iskazu (28. rujna 2022.) navela da je sa sestrom u dobrim odnosima, dok iz njenog drugog iskaza (6. ožujka 2024.) proizlazi da se ne smiju posjećivati, premda bi ona to htjela, i da sestru ne smije pozdraviti jer kad joj mahne ona okreće glavu da je djeca ne vide, što samo po sebi nije proturječno do te mjere da bi osnovano dovodilo u pitanje ocjenu iskaza tužiteljice, posebice kada se uzme u obzir njena životna dob (1934. godište).

14. Činjenica što tužiteljica tijekom postupka nije pravilno odnosno potpuno kvalificirala prirodu pravnog odnosa na temelju kojega je stekla pravnu osnovu za stjecanje vlasništva na spornom dijelu zemljišta (jer je spominjala isključivo diobu) ne dovodi u pitanje pravilnost odluke suda prvog stupnja. Naime, sud odluku donosi na temelju činjenica utvrđenih tijekom postupka i sam daje pravnu kvalifikaciju utvrđenog pravnog odnosa, neovisno o pravnoj osnovi na kojoj je tužitelj temeljio svoj zahtjev. Sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da tužiteljica i tužena PO na spornom dijelu zemljišta nisu mogle izvršiti (samo) diobu jer prethodno nisu bile suvlasnice tog dijela zemljišta, ali je do raspolaganja tim zemljištem došlo u sklopu diobe susjedne čestice, a kako je tužena PO spornim dijelom zemljišta u korist tužiteljice očito raspolagala bez naknade pravilno je taj odnos kvalificirao kao darovanje. Pravilnost zauzetog shvaćanja proizlazi iz pravnog pravila paragrafa 938. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koje se na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ” broj 86/46., 105/46. i 96/47.) primjenjivalo u vrijeme kada je tužiteljica gradila na spornom zemljištu i kada je (očito) došlo do sklapanja usmenog ugovora o raspolaganju predmetnim zemljištem.

14.1. Neosnovano žaliteljica u žalbi dovodi u pitanje postojanje volje za darovanjem, kada iz svih činjenica utvrđenih tijekom postupka na kojima je sud utemeljio pobijanu odluku proizlazi da se tužena PO nije protivila da tužiteljica gradi na tom dijelu zemljišta i da ga uređuje niti je išta poduzimala prema tužiteljici da joj preda posjed, a istovremeno je ona gradila na drugoj polovici spornoga i susjednog zemljišta, što jasno upućuje na zaključak o tuženičinoj volji da predmetnim zemljištem besplatno raspolaže u korist tužiteljice, kako je to pravilno zaključio i sud prvog stupnja.

15. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 943. OGZ-a (forma darovne pogodbe) ima pravni učinak i usmeni ugovor o darovanju kada je učinjena prava predaja darovane stvari.

16. Pravilno je stoga sud prvog stupnja utvrdio da je na temelju sklopljenog pravnog posla (usmenog) darovanja, koji je pogodan za stjecanje vlasništva, tužiteljica stekla pravnu osnovu za stjecanje vlasništva na spornom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 88 m2 koji je na skici sudskog očevida GEO LESI j.d.o.o. od 6. travnja 2021. označen likom A-B-C-D-A i žutom bojom, uslijed čega su tuženici dužni trpjeti upis nakon formiranja označenog dijela nekretnine kao nove zemljišnoknjižne čestice, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika s tako novoformirane zemljišnoknjižne čestice.

17. Slijedom navedenoga, valjalo je protiv odluke o glavnoj stvari odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a.

18. Međutim, djelomično je osnovana žalba protiv odluke o parničnim troškovima. Pravilno je sud prvog stupnja odlučio da je tuženica dužna naknaditi tužiteljici troškove postupka, ali je odluku utemeljio na pogrešnom utvrđenju da bi te troškove u presuđenom iznosu bila dužna naknaditi i da se raspravljalo isključivo o zahtjevu o kojemu je odlučeno pobijanom presudom. Naime, budući da je tužiteljica u tužbi postavila tri tužbena zahtjeva i pritom nije posebno odredila vrijednost predmeta spora za svaki od zahtjeva, na zahtjev o kome je odlučeno pobijanom presudom otpada trećina vrijednosti predmeta spora ili 8.892,43 eura (članak 37. ZPP-a), što bi značilo da tužiteljici po radnji pripada 100 bodova umjesto 250 bodova.

18.1. Žaliteljica je tijekom postupka osporavala i tužbene zahtjeve pod točkama I. i II., o kojima je pravomoćno odlučeno presudom prvostupanjskog suda poslovni broj P- 1784/2018-48 od 24. studenog 2022., jer tijekom postupka te zahtjeve nije priznala pa čak ni učinila nespornim već je, naprotiv, i protiv presude donesene povodom tih zahtjeva podnijela žalbu. Stoga za radnje poduzete do donošenja ukidbene odluke tužiteljici pripada naknada u cjelokupnom dosuđenom iznosu.

18.2. Za radnje poduzete nakon ukidbene odluke, kada se raspravljalo samo o jednome od izvorno tri postavljena tužbena zahtjeva, tužiteljici za zastupanje po punomoćnici odvjetnici pripada nagrada prema vrijednosti predmeta spora od 8.892,43 eura odnosno za ročišta od 7. studenog 2023., 6. ožujka 2024. i 2. rujna 2024. pripada joj po 100 bodova umjesto priznatih 250 bodova po radnji, slijedom čega je pripadajuću nagradu trebalo smanjiti za vrijednost od 450 bodova što s PDV- om iznosi 1.125,00 eura. Kada se dosuđena naknada troškova od 7.094,85 eura umanji za taj iznos, dobiva se 5.969,85 eura, koliko je tužena PO u konačnici dužna isplatiti tužiteljici na ime troškova postupka.

18.3. Stoga je odluka o troškovima postupka preinačena djelomičnim uvažavanjem žalbe, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.

19. Budući da je žaliteljica uspjela sa žalbom samo protiv odluke o troškovima postupka, što predstavlja sporedni zahtjev, ne pripada joj pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (arg. iz članka 35. stavka 1. ZPP-a).

U Puli 12. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus