REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8/I,52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-1576/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, predsjednika vijeća, Biljane Bojanić, člana vijeća i suca izvjestitelja te Kristine Pavičić-Sirotić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. OVC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 2. KVC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. (OIB: 26187994862) iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2474/2023-18 od 03. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje u pobijanom dijelu u t. I. presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-2474/2023-18 od 03. rujna 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u t. I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti 1. tužitelju iznos od 1.189,56 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 04. srpnja 2023. pa do isplate te 2. tužiteljici iznos od 1.157,37 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznose pobliže navedene u izreci, uz nalog tuženiku naknaditi 1. i 2. tužiteljima trošak postupka u iznosu od 2.563,77 eura sa zateznom kamatom od 03. rujna 2024. pa do isplate. Odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem 2. tužiteljica potražuje od tuženika zatezne kamate na iznos od 1.079,56 eura za period od 29. lipnja 2023. do 05. rujna 2023. i zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 137,50 eura sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate te zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška u cijelosti (t. II. izreke).

2. Protiv navedene presude tuženik podnosi žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Žalbom, u bitnome, navodi da je prvostupanjski sud propustio temeljem provedenih vještačenja pravilnom primjenom materijalnog prava, te Orijentacijskih kriterija utvrditi u kojem dijelu je tuženik dužan pravično naknaditi 1. i 2. tužitelju štetu. Ukazuje da je pravilnom primjenom materijalnog prava i prihvaćenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipovića u skladu sa Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske i postojećom sudskom praksom visinu pravične novčane naknade trebalo utvrditi za 1. tužitelja u ukupnom iznosu od 1.874,61 euro a za 2. tužiteljicu u ukupnom iznosu od 1.992,42 eura koju je trebalo umanjiti za isplaćeni iznos 1. i 2. tužitelju na ime neimovinske i imovinske štete u mirnom postupku, te dosuditi najviše iznos 1. tužitelju od 514,61 euro a 2. tužiteljici najviše iznos od 482,42 eura a sve cijeneći Orijentacijske kriterije. Pobijana odluka da nije dostatno i adekvatno obrazložena u pogledu određene naknade, obzirom da prvostupanjski sud ne obrazlaže detaljnije koji su razlozi ili posebne okolnosti slučaja koji opravdavaju dosudu iznosa pravične novčane naknade, koji u tolikoj mjeri premašuje Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 8. ZPP-a, obzirom da nije provedeno niti cijenjeno savjesnom i brižljivom ocjenom sve dokaze a koje je postupanje bilo od utjecaja na donošenje pravilne presude. Obzirom je pogrešno primijenjeno materijalno pravo u dosuđenom iznosu s osnova neimovinske štete pobija se i odluka o parničnom trošku koji je dosuđen, te je trebalo odlučiti sukladno djelomičnom uspjehu stranaka u sporu u skladu sa čl. 154. st. 2. ZPP-a.

2.1. Žalbeni je prijedlog preinačenje pobijane presude u smislu žalbenih navoda a podredno vraćanje predmeta na ponovno suđenje, te sukladno tome da se donese nova odluka o parničnom trošku uz obvezu tužitelja da tuženiku naknadi trošak sudske pristojbe na žalbu.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je temeljem odredbe čl. 359. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. Prvotužitelj OVC (dalje 1. tužitelj) i 2. tužiteljica SVC (dalje 2. tužiteljica) nisu dostavili odgovor na žalbu.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Predmet postupka je zahtjev 1. i 2. tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete koju trpe zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi u [adresa] 23. ožujka 2023., koju je prouzrokovao osiguranik tuženika.

7. Prvostupanjskom presudom je naloženo tuženiku 1. tužitelju isplatiti iznos od 939,56 eura sa naslova neimovinske štete kao i imovinske štete u iznosu od 250,00 eura, odnosno ukupan iznos od 1.189,56 eura, a 2. tužiteljici isplatiti iznos od 819,56 eura na ime neimovinske štete a temeljem imovinske štete iznos od 260,00 eura odnosno ukupan iznos od 1.157,37 eura.

8. Takva je odluka prvostupanjskog suda pravilna i zakonita.

9. Protivno navodima žalbe tuženika nije počinjena bitna povreda iz odredaba postupka čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. ZPP-a obzirom je prvostupanjski sud uzeo u obzir sve izvedene dokaze i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih zajedno te rezultate cjelokupnog postupka pravilno utvrdio odlučne činjenice. Uz to, prvostupanjski sud nije počinio ni ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Na utvrđeno činjenično stanje, pravilno je primijenjeno i materijalno pravo.

10. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, kao što nije sporno da je prema prethodnom zahtjevu u mirnom postupku rješenja isplaćeno 1. tužitelju iznos od 1.360,00 eura 23. kolovoza 2023. i 2. tužiteljici iznos od 1.510,00 eura 18. kolovoza 2023. Sporna je dosuđena visina neimovinske štete, dok je i na ročištu održanom 04. srpnja 2024. učinjena nespornom činjenica, da su tuđu pomoć i njegu tužiteljima pružali ukućani, kao i visina tužbenog zahtjeva koja se odnosi na izgubljenu zaradu u odnosu na 2. tužiteljicu u iznosu od 77,81 euro u odnosu na 8,07 eura za ožujak 2023. i 69,74 eura za travanj 2023.

11. Prvostupanjski sud je cijeneći opseg i visinu neimovinske štete, nakon pravilno provedenog dokaznog postupka, cijeneći nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Jakše Filipovića, uz priloženu medicinsku dokumentaciju utvrdio pravno relevantne činjenice:

-da je u štetnom događaju 1. tužitelj zadobio natučenje lijevog prsnog koša, lijevog ramena i natučenje lijevog kuka, te je i učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija, a po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice u vidu redukcije kretanja lijevog gležnja, dominantno u inverziji i everziji, a po provedenom liječenju zaostale su trajne posljedice od 2%, da je 1. tužitelj pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta pet dana i manjeg intenziteta 45 dana, primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan, u daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. skundarni strah uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta pet dana, a potom se nastavlja stanje slabog intenziteta straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana kumulativno, dok mu je tuđa pomoć i njega bila potrebna dva sata dnevno kroz 35 dana dok ne postoji naruženje;

-da je iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Jakše Filipovića u odnosu na 2. tužiteljicu utvrđeno da je u štetnom događaju zadobila trzajnu ozljedu vrata, natučenje prsnog koša i natučenje desnog kuka, da je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija dok po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice u vidu redukcije kretnje lijevog gležnja, po provedenom liječenju zaostale su trajne posljedice od 2%, da je pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta pet dana i manjeg intenziteta 45 dana – kumulativno, primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan, u daljnjem tijeku liječenja postojao je sekundarni strah uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta u trajanju od jednog dana, srednjeg intenziteta pet dana, nastavlja se stanje slabog intenziteta straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 40 dana kumulativno a tuđa pomoć joj je bila potrebna dva sata dnevno kroz 40 dana, dok ne postoji naruženje.

12. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja je u odnosu na 1. tužitelja cijenio intenzitet bolova, trajanje te neugodnosti pretrpljene tijekom liječenja, RTG obradu, mirovanje, uzimanje analgetika, nošenja Schanzovog ovratnika, kontrola po kirurgu i fizijatru i provođenja fizikalne terapije, jačinu i trajanje straha koje je ocijenio vještak, kao i da mora ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu zbog trajanje intenziteta smanjenja opće životne i radne sposobnosti u omjeru od 2% trajno uzimajući u obzir pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete donesene od Vrhovnog suda Republike Hrvatske 29. studenog 2002., koji se sada prihvaćeni iznosi povećavaju za 50% cijeneći i odredbe čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a, čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a ocijenjeno je kao osnovano potraživanje tužitelja u iznosu od 2.400,00 eura sa naslova neimovinske štete povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, što je umanjeno za nesporni dio isplaćene naknade neimovinske štete od 1.330,00 eura, pa iznosi 1.070,00 eura ali kako je vezan tužbenim zahtjevom 1. tužitelja koji je i potraživao iznos od 939,56 eura sa naknade neimovinske štete uračunavši i isplaćeni dio nesporne štete, prihvaćen je tužbeni zahtjev za iznos od 939,56 eura sa naslova neimovinske štete, te s naslova imovinske štete po kriteriju tuđe pomoći i njege u iznosu od 280,00 eura umanjeno za nesporni dio naknade štete od 30,00 eura prihvaćen je zahtjev za iznos od 250,00 eura po osnovi tuđe pomoći i njege, odnosno sveukupan zahtjev u iznosu od 1.189,56 eura.

13. U odnosu na 2. tužiteljicu, cijeneći isto tako pravno shvaćanje sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002., kao i nalaz i mišljenje vještaka, neugodnosti koje je pretrpjela tijekom liječenja, RTG obrade, MR obrade vratne kralježnice, uzimanja analgetika, nošenje Schanzovog ovratnika, kontrola po kirurgu i fizijatru i provođenja fizikalne terapije, a što sve proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, pri tome cijeneći jačinu i trajanje straha, kao i smanjenje opće životne radne sposobnosti u omjeru od 2%, temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a ocijenjeno je osnovano potraživanje 2.tužiteljice u iznosu od 2.450,00 eura sa naslova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, umanjeno za nesporni isplaćeni dio naknade neimovinske štete od 1.450,00 eura iznosi 1.000,00 eura, ali kako je sud vezan tužbenim zahtjevom kojim je 2. tužiteljica potraživala iznos od 819,56 eura sa naslova neimovinske štete, uračunavajući i isplaćeni dio nesporne štete u iznosu od 1.450,00 eura, prihvaćen je tužbeni zahtjev sa naslova neimovinske štete u iznosu od 819,56 eura. Ocijenjeno je i osnovano potraživanje sa naslova imovinske štete po kriteriju tuđe pomoći i njege umanjeno za nesporni dio naknade od 60,00 eura, slijedom čega je i u odnosu na taj zahtjev prihvaćen iznos od 260,00 eura sa naslova imovinske štete. Time je i utvrđena i osnovom naknade za bolovanje opravdana i izgubljena zarada, što su i stranke učinile nespornom. Time je i utvrđeno da 2. tužiteljica ostvaruje pravo na ukupan iznos naknade štete od 1.157,37 eura.

14. Nije osnovan žalbeni navod tuženika u odnosu na visinu dosuđene naknade neimovinske štete da bi ista bila previsoko određena, obzirom je sud prvog stupnja pravilno iz provedenog medicinskog vještačenja utvrdio obujam štete, uz posljedice, koja je nastala kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

15. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje ZOO) tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

16. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, a dok prije odlučivanje o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, te posebno cilju kojemu služi ta naknada. U odnosu i na ranije postojeće pravne osnove temeljem kojih je dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete iste su postale kriterij kao i kvalifikatorne okolnosti prema kojima sud, uzimajući u obzir težinu povrede i okolnosti slučaja, određuje visinu te pravične naknade a pravni temelj postaje povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta sukladno čl. 1046. ZOO-a. Kod utvrđivanja pravične novčane naknade sud prvog stupnja dužan je uzeti u obzir i Orijentacijske kriterije Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., kao i pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka i 15. lipnja 2020., kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji na način da su povećani za 50% i primjenjuju se na sve obveze i odnose nastale nakon stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima odnosno nakon 01. siječnja 2006.

17. Stoga i slijedom izloženog, kao i utvrđenih kvalifikatornih okolnosti o kojima ovisi utvrđenje visine štete, kao i priroda zadobivenih ozljeda, intenzitet i trajanje fizičkih bolova, tijek liječenja, popratne neugodnosti pretrpljene tijekom liječenja, vrstu, intenzitet te dužinu trajanja pretrpljenog straha, nastalog naruženja i umanjenje životne aktivnosti uz ostale aktivnosti konkretnog slučaja i to dob 1. i 2. tužitelja, mirovanje, nošenje Schanzovog ovratnika, provođenje fizikalne terapije, kao i kontrole po kirurgu i fizijatru, dužinu i trajanje pretrpljenog straha, umanjenje životne aktivnosti i po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju sve one opravdavaju utvrđenje pravične novčane naknade u zatraženom ukupnom iznosu, koju je i sud prvog stupnja umanjio za nesporno uplaćeni iznos i u konačnosti na ime neimovinske štete dosudio 1. tužitelju iznos od 939,56 eura osnovom nastale neimovinske štete, a 2. tužiteljici iznos od 819,56 eura sa naslova neimovinske štete prilikom kojega je i uračunat ranije uplaćeni iznos od strane tuženika.

18. Obzirom da visina imovinske štete osnovom tuđe pomoći i njege kao i u odnosu na 2.tužiteljicu izgubljene zarade nije sporna, o tome posebno i nije odlučivano.

19. Obzirom da je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, tada je i žalba tuženika odbijena i potvrđena presuda suda prvog stupnja sve prema odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a.

19.1. O zahtjevu za naknadu troška žalbenog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. u vezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a, obzirom da tuženik nije uspio u postupku pa mu stoga i ne pripada zatraženi trošak.

U Puli - Pola 12. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nataša Babić