REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-348/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Ive Kancijanić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mireli Blažević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. (OIB:26187994862) iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-97/2022-20 od 29. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika - i u cijelosti se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-97/2022-20 od 29. listopada 2024.

II. Tužiteljici se ne dosuđuje trošak sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja (u st. I.) naloženo je tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 4.303,96 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 04. veljače 2021. do isplate, u roku od 15 dana. Odlukom o troškovima postupka (u st. II.) naloženo je tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.208,41 euro sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 29. listopada 2024. do isplate.

2. Protiv te odluke pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tuženik iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je u ovom postupku sporna dinamika samog nastanka štetnog događaja te s tim u vezi odgovornost a to iz razloga jer je i sam vještak u svojem nalazu i mišljenju naveo „da tehničkim putem nije moguće točno razgraničiti koliki je doprinos naknadnog udara na opseg i vrstu štete po svakom pojedinom dijelu na vozilu Peugeot – vozilo tužiteljice“. Međusobna odgovornost vlasnika motornih vozila u slučaju nezgode izazvanom motornim vozilom u pokretu uređena je odredbom čl. 1072. st. 1. do st. 3. Zakona o obveznim odnosima (dalje ZOO). Za razrješenje međusobnih odnosa ne primjenjuje se pravilo objektivne odgovornosti već pravilo odgovornosti po osnovi krivnje iz čl. 1045. st. 1. i čl. 1049. ZOO-a. Tužiteljica u konkretnom slučaju nije dokazala činjenicu da bi osiguranik tuženika bio isključivi krivac za predmetni štetni događaj budući da je više vozila sudjelovalo u tom događaju i tužiteljica je zaprimila dva udarca u stražnji dio svojeg vozila, a koji udarci nisu nastali uslijed propusta osiguranika tuženika. Prvi je nastao dok je drugi posljedica naleta vozača Golfa na vozilo osiguranika tuženika. Stoga, tuženik drži da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) u vezi sa čl. 7. i čl. 8. ZPP-a jer sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva nije utvrdio potpuno i istinito niti je dokaze ocijenio savjesno i brižljivo. Isto tako pogrešno je dosuđeno na iznos glavnice zakonska zatezna kamata od 12. listopada 2012. kada je tuženik izvršio isplatu svojem kasko osiguraniku. Naime, tek po provedenom vještačenju utvrđena je na strani osiguranika tuženika djelomična odgovornost za nastanak štetnog događaja.

2.1. Žalbeni je prijedlog tuženika da se "u smislu žalbenih navoda ukine pobijana presuda i vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu", odnosno podredno da se ista preinači.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23).

4. U svom odgovoru na žalbu tuženika tužiteljica navodi da tuženik u žalbi ne ističe da bi ona na bilo koji način doprinijela nastanku prometne nesreće niti tvrdi da bi bila odgovorna za nastanak prometne nesreće, da je osiguranik tuženika svojim vozilom dva puta naletio na njezino vozilo pa da je potpuno irelevantno koliki je udio u šteti uslijed prvog naleta a koliki je udio u šteti uslijed drugog naleta jer ne postoji nikakva odgovornost tužiteljice za nastanak prometne nesreće. Predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Tužiteljica u ovoj pravnoj stvari zahtjeva od tuženika naknadu imovinske štete, odnosno štete koja je nastala na njezinom vozilu i to u iznosu od 4.303,96 eura odnosno iznos od 4.446,50 eura koliko je utvrđena šteta nalazom i mišljenjem vještaka umanjen za nesporno isplaćenu naknadu u mirnom postupku od 142,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 04. veljače 2021. kao danom podnošenja odštetnog zahtjeva.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći dodatno, po službenoj dužnosti, na zakonom propisane bitne povrede odredaba postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je ovog suda, da je odluka suda prvog stupnja pravilna i zakonita.

8. Ne postoji ni bitna povreda na koju opisno upire tuženik (ona iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a) jer pobijana presuda nema proturječnosti ni nejasnoća kao ni drugih nedostataka koji bi imali takvo značenje da se ne može zbog njihovog postojanja ista ispitati.

8.1. U postupku nije počinjena ni relativno bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 7. i čl. 8. ZPP-a jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, uzeo u obzir iskaze tužiteljice i saslušanih svjedoka kao i nalaz i mišljenje vještaka za cestovni i zračni promet kako to proizlazi iz sadržaja obrazloženja presude.

9. Pri tome nije sporno da je vozilo tužiteljice oštećeno u prometnoj nezgodi od 02. veljače 2021. u [adresa] na [adresa] kada je na njezino vozilo [registarska oznaka] naletio prednjim dijelom svojega vozila osiguranik tuženika GĐ vozilom registarske oznake [registarska oznaka] koje je osigurano kod tuženika. Tuženik ne osporava svoju odgovornost u omjeru od 20% s obzirom da je u mirnom postupku istoj naknadio po njemu nesporni iznos štete od 142,54 eura.

10. Spornim se ukazuje visina imovinske štete, odnosno štete koja je nastala na vozilu tužiteljice kao i tijek zakonskih zateznih kamata.

11. U postupku je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet dipl. ing. RĐ koji je sud u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan i nalaz koji je dan po pravilima struke, na kojega stranke u osnovi nisu imali primjedbu i prema kojem nalazu i mišljenju proizlazi da šteta na vozilu tužiteljice iznosi 4.446,50 eura.

12. Saslušanjem tužiteljice i svih svjedoka (sudionika nesreće), a u biti navedeno je i u skladu sa nalazom i mišljenjem prometnog vještaka, utvrđeno je da je u predmetnoj nezgodi sudjelovalo pet vozila, odnosno da se radi o lančanom sudaru. Nadalje, da je u vrijeme nezgode bio mrak, sumaglica te da je kolnik bio sklizav, da se prvo vozilo, vozilo marke Audi zaustavilo na znak crvenog svijetla na semaforu a iza tog vozila zaustavilo se vozilo tužiteljice na koje je naletjelo vozilo osiguranika tuženika marke Subaru na kojega je pak naletjelo vozilo Golf, na kojega je potom naletjelo vozilo Honda Civic. Isto tako, da je nakon sudara razmak postojao između prvog vozila i prednjeg dijela vozila tužiteljice dok su sva ostala vozila iz lančanog sudara bila u kontaktu. Prekršajno su odgovorni svi sudionici nezgode osim tužiteljice i vozača vozila marke Audi odnosno vozila koje je bilo prvo zaustavljeno u koloni ispred vozila tužiteljice.

13. Osnovom tako utvrđenih činjenica sud prvog stupnja zaključuje da je vozilo tužiteljice bilo propisno zaustavljeno na znak crvenog svijetla na semaforu te da je osiguranik tuženika koji nije uspio zaustaviti svoje vozilo dolazeći iz istog pravca iza vozila tužiteljice udario svojim vozilom u vozilo tužiteljice. Nakon toga vozilo osiguranika tuženika odbačeno je na zaustavljeno vozilo tužiteljice uslijed još jednog naleta prednjeg dijela vozila Golf koje se također nije uspjelo zaustaviti kočenjem kao ni vozilo Honda Civic. Međutim, da navedeno ne utječe na zaključak o odgovornosti tuženika za cjelokupnu štetu na vozilu tužiteljice prema odredbi čl. 1107. st. 1. ZOO-a ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23.).

14. Navedena utvrđenja i zaključke suda prvog stupnja prihvaća i ovaj sud i isti nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima tuženika. Naime, prvostupanjski sud pravilno je pošao od odredbe čl. 1107. ZOO-a koja između ostalog propisuje da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno (st. 1.), solidarno odgovaraju za prouzročenu štetu i osobe koje su uzrokovale radeći nezavisno jedna od druge, ako se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u nastaloj šteti (st. 3.).

15. U odnosu na žalbene navode tuženika valja reći da se, zbog toga što na strani tužiteljice ne postoji krivnja ne mogu primijeniti odredbe čl. 1072. st. 2. ZOO-a na koje upućuje tuženik. Naime te odredbe propisuje da kada postoji obostrana krivnja svaki vlasnik (vozila) odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Dakle, tužiteljici bi za nastalu štetu odgovarali osim osiguranika tuženika i vozač vozila Golf, odnosno vozila Honda Civic. Međutim, kako je vještak naveo da nije moguće točno razgraničiti koliki je doprinos naknadnog udara na opseg i vrstu šteta po svakom pojedinom dijelu na vozilu tužiteljice dolazi do primjene solidarne odgovornosti. Prema čl. 43. st. 1. ZOO-a proizlazi da svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kada jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju – proizlazi da tužiteljica ima pravo naknaditi cjelokupnu štetu koja je nastala na njezinom vozilu od strane tuženika kao osiguravatelja vozila Subaru kao jednog od solidarnih dužnika.

16. Ostaje pitanje tijeka zakonskih zateznih kamata. Prvostupanjski sud je pravilno prilikom odlučivanja o tijeku zakonskih zateznih kamata tužiteljici dosudio iste od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 04. veljače 2021. Pri tome su neosnovani žalbeni navodi tuženika da bi tužiteljica imala pravo na zakonske zatezne kamate "po proteku 14 dana od dana izrade vještačkog nalaza i mišljenja". Naime, u ovom slučaju kada se odlučuje o tijeku zakonskih zateznih kamata na dosuđenu imovinsku štetu valja imati na umu Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) odnosno odredbu čl. 12. st. 4. tog Zakona kojom je propisano da u slučaju ne izvršenja obveze isplate naknade štete oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (tako i Rev-934/14 i Rev- 550/14).

17. Konačno, i odluka o troškovima postupka pravilna je i zakonita kako po osnovu (čl. 154. st. 1. ZPP-a), tako i po visini (čl. 155. st. 1. ZPP-a i odredbe Odvjetničke tarife).

18. Slijedom iznijetog, u prvostupanjskom postupku činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno, pravilno je primijenjeno i materijalno pravo, a pri tome sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a ni one na koje upućuje žalitelj pa je valjalo žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove odluke (po čl. 368. st. 1. ZPP-a).

19. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu tuženika je odbijen jer isti u procesnom smislu nije bio potreban (po čl. 155. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a).

U Puli - Pola 12. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus