REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Poslovni broj: Gž-1799/2024-2
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sucu Heleni Poropat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kotromanović odvjetnik iz Ploča, Neretljanskih gusara 14, protiv tuženice ĐL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici ML, Nedjeljko Tutavav i Luka Šiljeg odvjetnici iz Ploča, Vukovarska 6, zbog smetanja suposjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj Psp-4/2023-26 od 24. rujna 2024., dana 12. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažavanjem žalbe tužiteljice ĆL ukida se rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Stalna služba u Pločama, poslovni broj Psp-4/2023-26 od 24. rujna 2024., i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
II. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova žalbenog dijela postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je tužbeni zahtjev slijedećeg sadržaja:
"Tuženica ĐL iz [adresa].,OIB [osobni identifikacijski broj], zasmetala je tužiteljicu ĆL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u zadnjem faktičnom i mirnom suposjedu prava služnosti prolaza i provoza na putu položenom između dva betonska zida širine cca 4,00 m na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na predjelu [adresa] u [adresa], na način da što je u vremenskom periodu od 18.03.2023.do 30.03.2023.preko cijele širine puta izgradila željeznu ogradu ( matu) postavljenu na betonskim stupovima prikazanih na Skici lista mjesta likom od A preko B i C pa sve do oznake D, prikazanih u nalazu i mišljenju vještaka mjernika BL od 26.03.2024.koji čini sastavni dio ovog rješenja, pa joj se nalaže da uspostavi prijašnje posjedovno stanje i to na način da s opisanog puta ukloni opisanu željeznu ogradu i betonske stupove u cijelosti i kani se svakog daljnjeg ovakovog ili sličnog smetanja posjeda, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe." (toč.I.).
1.1. U točki II. odbijen je njen prijedlog za određivanje privremene mjere slijedećeg sadržaja:
"1.Određuje se privremena mjera te se nalaže tuženici da omogući tužiteljici pješački prolaz, kao i prolaz traktorom i kolicima na lokalnom putu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Baćini na predjelu Punta-Prnjare na [adresa], i to na način da sa opisanog puta ukloni tri betonska stupa, šest drvenih kolaca, željeznu matu, gromade kamena, drveni balvan, korjenje i sl., sve u roku od 3 dana počev od primitka privremene mjere pod prijetnjom ovrhe i novčane kazne od 1.327 EUR-a.'' U točki III. izreke naloženo je tužiteljici da tuženoj naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura u roku od 8 dana.
2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu je izjavila tužiteljica i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. Ukazuje na bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč.11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP). Smatra da je na temelju provedenih dokaza sud mogao utvrditi njen tužbeni zahtjev osnovanim odnosno da su prigovori aktivne i pasivne legitimacije neosnovani, da je ona bila u suposjedu prava služnosti predmetnog prolaza i provoza koji joj je na opisan način smetan. Posebno upire na pogrešno utvrđenje suda prvog stupnja da tužena nije počinila to smetanje.
3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. st.1. ZPP-a.
4. Tuženica je dostavila odgovor na žalbu u kojem u bitnome navodi da je pobijano rješenje u cijelosti zakonito i pravilno a žalba neosnovana. Ukazuje da se u žalbi ne mogu po prvi puta iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Predlaže odbijanje žalbe i potvrđivanje prvostupanjskog rješenja.
5. Žalba tužiteljice ĆL je osnovana.
6. U ovom sporu tužiteljica potražuje zaštitu suposjeda prava služnosti prolaza i provoza na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na putu koji joj je tuženica prema navodima iz tužbe smetala na način što je preko cijele širine puta postavila željeznu ogradu (matu) na betonskim stupovima.
7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama istaknutih žalbenih razloga kao i onih na koje se pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st.2. ZPP-a ocjena ovog suda je zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
8. Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, dok je u st. 5. istog članka propisano da s posjednikom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama Zakona.
9. Prema odredbi st. 6. istog čl. Zakona, kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici, a prema odredbi čl. 24. st. 1. Zakona slijedi da suposjednik uživa posjedovnu zaštitu kako u slučaju kada ga u suposjedu smetaju treće osobe, tako i u slučaju kada ga smetaju drugi suposjednici.
10. Kada se radi o oduzimanju posjeda odnosno u situaciji kada je pojedini suposjednik u potpunosti isključen od dotadašnjeg suposjeda, tada uživa potpunu zaštitu prema drugim suposjednicima. Tada njegov zahtjev treba biti usmjeren na ponovnu uspostavu suposjeda te posjedovnog stanja kakvo je postojalo prije nego je isključen iz suposjeda, tako da može u istom opsegu kao i prije isključenja, izvršavati faktičnu vlast.
11. Sud prvog stupnja svoje odluke temelji na utvrđenju da tužiteljica nije dokazala da ju je tužena smetala u suposjedu sporne nekretnine a da iz iskaza saslušanih svjedoka jasno i nedvojbeno proizlazi da tužena nije pasivno legitimirana jer nitko od svjedoka nije vidio tuženu u vremenskom razdoblju od 18. ožujka do 30. ožujka 2023. da bi počinila to smetanje odnosno da je postavila željeznu ogradu na betonskim stupovima te da je sin tužene VL iskazao da je on samoinicijativno postavio predmetnu ogradu u svrhu zaštite nekretnine a da je tuženica u svom iskazu to potvrdila. Osim toga da iz službenih zabilješki Policijske postaje Poreč koje prileže spisu nije bilo moguće utvrditi da bi tužena počinila sporno smetanje suposjeda te da zbog navedenog nije osnovan ni njen zahtjev za određivanje privremene mjere.
12. Međutim po ocjeni ovog suda, a na što se žalbom upire, ne može se s sigurnošću zaključiti da tužena nije pasivno legitimirana.
12.1. Tužena ne osporava da je ona vlasnica sporne nekretnine, i da je upisana kao njena posjednica te da je prije nje nekretnina bila u posjedu njenih roditelja. U svom iskazu navela je kako joj je sin rekao za tu ogradu tek nakon što ju je postavio, a što je ona kasnije i vidjela, da joj je rekao kako je ogradu postavio jer je primijetio da tuda netko prolazi i da je netko prije toga srušio suhozid sve s namjerom da na tom mjestu uspostavi put, da joj se tužiteljica obratila nakon postavljanja sporne ograde predlažući da kupi to zemljište ali ju je uputila da to riješi sa njezinim sinom VL te da je obavila razgovor s policajcem RL kojom prilikom ju je on pitao da li je između nje i CL bilo nekakvog fizičkog sukoba.
12.2. Sve to ukazuje da je tužena ta koja je u spornom razdoblju bila vlasnica i posjednica nekretnine na kojoj je postavljena željezna ograda, a koja je postavljena radi sprečavanja osoba u prolaženju preko te nekretnine.
13. Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
14. U posjedovnom su sporu legitimirani: 1) osoba koja je izvršila smetanja tuđeg posjeda/suposjeda uznemirivši ili oduzevši ga, bez obzira na to je li postupala prema svom nahođenju i za svoju korist, prema nečijem nalogu ili bez naloga, u korist trećeg, 2) osoba koja je dala nalog nekome da izvrši čin smetanja posjeda, koji nalog se mora dokazati u postupku i 3) osoba u čiju je korist smetanje učinjeno.
14.1. Naime, prema stavu sudske prakse, ako je neposredni izvršitelj počinio čin smetanja oduzevši posjed/suposjed nekome u ime i za korist treće osobe, a ona se s tim činom suglasila i ne želi vratiti posjed smetanom, onda je pasivno legitimirana i ta treća osoba.
15. Obzirom da je u posjedovnom sporu pasivno legitimiran osim počinitelja smetanja i njegov nalogodavac, pa i onaj u interesu kojega je počinjeno smetanje, a on se od toga nije ogradio, to bi za sada bio preuranjen zaključak suda prvog stupnja da tužena ne bi bila pasivno legitimiran u predmetnom sporu. Na taj način nije prvostupanjski sud raspravio sporni prigovor.
13. Kako je navedeno tužena kao vlasnica i osoba koja je upisana kao posjednica nekretnine, faktički ostvaruje vlast nad istom. Logično je i životno da je ona dozvolila sinu da se nekretninom služi i obrađuje ju, ali time ona nije izgubila faktičnu vlast nad njom.
14. Kako je u postupku još uvijek ostalo nepotpuno utvrđeno da li je tužena osoba u čiju je korist smetanje suposjeda učinjeno te da li se ona s tim činom suglasila i imali namjeru vratiti tužiteljima suposjed prava stvarne služnosti prolaza, to je zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
15. Za slučaj da se utvrdi da bi tužena bila pasivno legitimirana potrebno je raspraviti i utvrditi da li tužiteljica ostvaruje pravo na posjedovnu zaštitu.
16. Za sada ovaj sud nije mogao preinačiti rješenje suda prvoga stupnja kojim je odlučeno o predloženoj privremenoj mjeri, pa je i taj dio odluke ukinut kako bi se o tom prijedlogu ponovno odlučilo.
17. Slijedom iznijetog o žalbi tužiteljice odlučeno je temeljem čl. 380. t.2. ZPP-a.
18. O zahtjevu tužiteljice za naknadu troškova ovog žalbenog dijela postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st.3. ZPP-a.
U Puli 12. svibnja 2025.
Sudac:
Helena Poropat
