REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-623/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Biljane Bojanić, kao predsjednice vijeća, Nataše Babić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Nanette nekretnine d.o.o., Zagreb, Maksimirska cesta 48, OIB 92820356281, kojeg zastupa punomoćnica Srđana Barišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženih 1. ĐA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. SA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o žalbi tuženog SA izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7726/2024-6 od 28. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženog SA te se potvrđuje točka I., II. i III. izreke presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7726/2024-6 od 28. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
„I Utvrđuje se da je bez pravnog učinka prema tužitelju NANETTE NEKRETNINE d.o.o. (OIB 92820356281) Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između darovatelja, ovdje I tuženika ĐA (OIB [osobni identifikacijski broj]) i obdarenika, ovdje II tuženika SA (OIB [osobni identifikacijski broj]), na kojem ugovoru je ovjeren potpis darovatelja kod javne bilježnice Zorke Despot u Zagrebu, 05.09.2019, broj ovjere: OV-7034/2019, a temeljem kojeg je II tuženik stekao vlasništvo na:
- nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda, zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi [adresa], površine 22 m2
- nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda, Zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi jarak i oranica [adresa], jarak i oranica, od toga jarak i oranica [adresa] površine 4717 m2, jarak površine 1200 m2, oranica 3517 m2, ukupne površine 4717 m2
- nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda, Zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, vrt, [adresa], od toga izgrađeno zemljište 63 m2, izgrađeno zemljište 40 m2, izgrađeno zemljište 4 m2, izgrađeno zemljište 13 m2, izgrađeno zemljište 6 m2, izgrađeno zemljište 62 m2, vrt 8681 m2, ukupne površine 8869 m2
i to u dijelu koliko je potrebno radi namirenje tražbine tužitelja NANETTE NEKRETNINE d.o.o. (OIB 92820356281) kao vjerovnika prema I tuženiku ĐA (OIB [osobni identifikacijski broj]) kao dužniku u iznosu od:
- 100.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća 1. travnja 2015. godine pa do isplate, do 31.7.2015. godine po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,
- 13.002,69 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. studenog 2017. godine pa do isplate, do 31.12.2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
II II tuženik SA (OIB [osobni identifikacijski broj]) dužan je trpjeti da tužitelj NANETTE NEKRETNINE d.o.o. (OIB 92820356281), namiri svoju tražbinu iz točke I presude prema I tuženiku ĐA (OIB [osobni identifikacijski broj]), prodajom:
- nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda, Zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi [adresa], površine 22 m2
- nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda, Zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi jarak i oranica [adresa], jarak i oranica, od toga jarak i oranica [adresa] površine 4717 m2, jarak površine 1200 m2, oranica 3517 m2, ukupne površine 4717 m2
- nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda, Zemljišnoknjižni odjel u Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica], u naravi izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, izgrađeno zemljište, vrt, [adresa], od toga izgrađeno zemljište 63 m2, izgrađeno zemljište 40 m2, izgrađeno zemljište 4 m2, izgrađeno zemljište 13 m2, izgrađeno zemljište 6 m2, izgrađeno zemljište 62 m2, vrt 8681 m2, ukupne površine 8869 m2
III Nalaže se tuženicima naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 9.557,92 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude (28.2.25.) do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.“
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom točku I., II. i III. izreke presude pobija tuženi SA zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjerne materijalnog prava. Ističe da je prvostupanjski sud raspravnim rješenjem od 18. prosinca 2024. dopustio ponavljanje postupka, ukinuo raniju presudu i odmah otpočeo raspravljanje u glavnoj stvari. Tuženi SA je na novoj glavnoj raspravi predložio dokaze upravo radi utvrđenja ključnih činjenica, a koje je prijedloge prvostupanjski sud odmah odbio i zaključio glavnu raspravu. Prvostupanjski sud ne navodi temeljem čega zaključuje da takvi navodi tuženog SA, o tome ima li tuženi ĐA druge imovine iz koje bi tužitelj mogao namiriti svoje potraživanje, nisu osnovani ili istiniti. Posebno se ukazuje da činjenica ima li tuženi ĐA drugu imovinu koja bi bila dostatna za namirenje tražbine tužitelja predstavlja ključnu činjenicu, a da je ista dokaziva uvidom u zemljišne knjige odnosno zemljišnoknjižne spise, a koje je dokaze tuženi SA predložio. Prvenstveno, potpuno je nejasan stav prvostupanjskog suda da postojanje drugih nekretnina u vlasništvu tuženog ĐA, kao dužnika, ne dokazuje da isti ima dovoljna sredstva za namirenje svoje tražbine. Sve nekretnine u vlasništvu tuženog ĐA predstavljaju njegovu imovinu, a iz koje imovine tužitelj može namiriti svoje potraživanje. Ako tuženi ĐA ima nekretnine u svom vlasništvu, a koje nekretnine mogu biti predmet kupoprodaje ili drugog oblika naplatnog raspolaganja, odnosno ako iste mogu biti predmet prisilnog namirenja tražbine tužitelja, jasno je da isti ne može biti insolventan. Stoga, ako je tijekom prvostupanjskog postupka tuženi SA istaknuo da tuženi ĐA ima druge imovine u vidu nekretnina, i na tu okolnost predložio adekvatne dokaze, potpuno je nejasan zaključak prvostupanjskog suda da to ne dokazuje da isti ima sredstva za namirenje tražbine tužitelja. Nadalje, prvostupanjski sud neosnovano navodi da je teret dokaza da dužnik ima dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikovog potraživanja na protivniku pobijanja - na tuženicima. Tužitelj nije predložio niti jedan dokaz na okolnost utvrđenja vrijednosti nekretnina koje su predmet pobijanog pravnog posla između tuženika i prvostupanjski sud neosnovano navodi da vrijednost nekretnina koje su bile predmet darovanja i omjer te vrijednosti s omjerom duga tuženog ĐA prema tužitelju nisu činjenice koje su bitne za odluku u ovoj pravnoj stvari. Kako je prvostupanjski sud na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo, žalbeni je prijedlog da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troška tuženom SA, a podredno ukine prvostupanjsku presudu u pogledu glavne stvari i odluke o troškovima i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.
3. Sa žalbom tuženog SA postupljeno je po članku 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP).
3.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba žalitelja nije osnovana.
5. Prvostupanjski je sud utvrdio da je bez pravnog učinka prema tužitelju Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između darovatelja, ovdje tuženog ĐA, i obdarenika, ovdje tuženog SA, u odnosu na nekretnine navedene u izreci presude, i to u dijelu koliko je potrebno radi namirenje tražbine tužitelja, kao vjerovnika, prema tuženom ĐA, kao dužniku, u iznosu od 100.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. travnja 2015. do isplate i 13.002,69 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20. studenog 2017. pa do isplate, te je tuženi SA dužan trpjeti da tužitelj namiri svoju tražbinu prodajom predmetnih nekretnina. Prvostupanjska je presuda donesena temeljem članka 66. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO).
6. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u suprotnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, pa nije ostvaren žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju povredu ukazuje žalitelj.
7. I činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, pa je tako utvrđeno:
- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2157/2016 tuženom ĐA naloženo platiti tužitelju 100.000,00 eura (tada u kunskoj protuvrijednosti) s kamatom od 1. travnja 2015. do isplate, uz naknadu troškova postupka u iznosu od 97.968,75 kuna / 13.002,69 eura sa kamatom od 20. studenoga 2017. Navedena je presuda postala pravomoćna 12. veljače 2019., a ovršna 2. travnja 2019.,
- da navedeni dug tuženi ĐA nije podmirio,
- da je Ugovorom o darovanju od 5. rujna 2019. tuženi ĐA darovao svom sinu, tuženom SA, nekretnine u odnosu na koje je tužitelj postavio tužbeni zahtjev, a Ugovor je 10. rujna 2019. proveden u zemljišnim knjigama te je na tri nekretnine došlo do promjene vlasnika, s tuženog ĐA na tuženog SA,
- da tuženi ĐA nema druge imovine iz koje bi tužitelj mogao naplatiti svoje potraživanje.
8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz članka 66. ZOO-a, jer nesporno tužitelj ima dospjelo i nepodmireno potraživanje prema tuženom ĐA, koji je besplatnim pravnim poslom (darovanjem učinjenim tuženom SA) onemogućio ostvarenje potraživanja tužitelja, jer zbog učinjenog darovanja nema dovoljno sredstava za namirenje tužitelja.
9. Žalitelj u žalbi ističe u osnovi samo jedan žalbeni razlog, da tuženi ĐA nije insolventan i da ima imovinu iz koje bi se tužitelj mogao naplatiti. Pritom tvrdi da je teret tog dokaza na tužitelju, ukazujući na odluku Županijskog suda u Varaždinu.
9.1. U vezi navedenog za istaknuti je da je tužitelj već u tužbi naveo da tuženi ĐA nema osim predmetnih nekretnina druge imovine, pa ni nekretnine, a I tuženik nije naveo da bi imao drugih nekretnina ili imovine iz koje bi se tužitelj naplatio, dapače istakao je svoju tešku materijalnu situaciju, navodeći da nema ni za hranu. Tuženik SA je putem svoje punomoćnice na ročištu 5. veljače 2025. naveo da je tuženi ĐA vlasnik drugih nekretnina, što se može utvrditi uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga i kroz posjedovne listove, u odnosu na koje je u tijeku upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama.
9.2. Prema tome žalitelj ne navodi da bi tuženi ĐA bio vlasnik i drugih nekretnina (upis je u tijeku), a niti je tuženi SA dostavio dokaze da bi tuženi ĐA imao neku drugu imovinu. Naime, tužitelj je u tužbi naveo da takve imovine nema, a teret dokazivanja te činjenice je na dužniku koji tvrdi da ima imovinu, jer tužitelj ne može dokazivati negativnu činjenicu, da tuženik nema imovine, već tuženici, ako tvrde da ista postoji trebali su navedeno i dokazati, što nisu.
9.3. U vezi s pitanjem na kome je teret dokaza da je dužnik solventan, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-764/2022-2 od 25. listopada 2022. upućuje na odredbu članka 219. stavka 1. ZPP-a, prema kojoj je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika te u smislu citirane odredbe ZPP-a, teret dokaza o tome da je tuženik solventan, odnosno da ima drugu imovinu dostatnu za podmirenje tražbine tužitelja (vjerovnika) - je na tuženiku, koji tu činjenicu nije dokazao jer nije tijekom postupka dostavio niti jedan dokaz o postojanju druge imovine.
10. I materijalno je pravo pravilno primijenjeno temeljem članka 66. ZOO-a, po kojem svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kad je nastala, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.
11. Iz navedenog je razloga žalba žalitelja odbijena kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda, po članku 368. stavku 1. ZPP-a.
U Puli-Pola 12. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Biljana Bojanić