REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2082/24-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice JD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica ŽD, mag.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 12. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica JD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. AD, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1957. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 17. svibnja 2005. do njegove smrti 22. siječnja 2022.

Obrazloženje

1. Predlagateljica JD podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ED, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. ED živjela u izvanbračnoj zajednici i nakon njihove rastave braka.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka TD, ČD i LD.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. AD (list 8-11) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-23/05-6 od 17. svibnja 2005.

8. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 6. rujna 2024. (list 3) sud je utvrdio da je prijavljena od 5. veljače 1991. do danas na adresi [adresa].

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. AD (list 30) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 5. veljače 1991. do dana smrti, **.**.2022. na adresi [adresa].

10. Iz iskaza predlagateljice JD sud je utvrdio da je do rastave braka sa suprugom došlo zbog nekog njezinog revolta, jer je suprug posuđivao mnogo novaca od lihvara te se kod nje taj revolt pojavio kada im je u dva ujutro na vrata pozvonio lihvar, jer je tražio novce. Rekla je suprugu da joj je dosta i da ne može plaćati više dugove, da to više nema smisla, da će se rastati od njega, nije vjerovao kada mu je to rekla, a tako je odlučila, jer je mislila da će ga to ponukati da se promijeni. Inače, suprug je imao nagnječenje mozga zbog čega se liječio u Vrapču gdje se i izliječio, te je nakon toga nastavio povremeno piti i puno se zaduživao. Kao osoba i otac nije bio loš. Nakon što su se rastali na sudu zapravo su se vratili oboje isti dan u zajednički stan, a zajednički život nastavili su kao da do rastave nije niti došlo. Nakon rastave braka nije se odselila iz zajedničkog života, jer niti je to htjela, niti se imala gdje odseliti, a rastava je bila u nekom afektu zbog ljutnje i revolta. Suprug je prestao piti i prestao se zaduživati, zapravo se promijenio. Puno su razgovarali o tome zašto je do toga uopće trebalo doći. Nakon rastave njihov odnos je i dalje bio emotivan i intiman, spavali su u istom krevetu, brinuli su zajedno za djecu s kojom su inače bili jako povezani kao obitelj. Dijelili su zajedničke financije. Brinuli su jedan o drugome. 1. prosinca 2021. vidjela je da suprugu nije dobro, imao je moždani udar, zvala je hitnu koja ga je odvela u bolnicu, gdje su ga odmah stavili u induciranu komu, imao je četiri operacije. Iako je bio u induciranoj komi posjećivala ga je zajedno sa djecom, dolazila je u bolnicu svaki drugi dan i donosila ono što mu je bilo potrebno. Suprug je preminuo u bolnici 22. siječnja 2022., a kroz cijelo to razdoblje koje je bio u bolnici činilo se kao da traje vječnost. Organizirala je pogreb i platila trošak pogreba. Ostavinski postupak nije provođen, jer su bili zaštićeni najmoprimci, a suprug nije imao druge imovine, zadnjih 6 godina prije smrti nije ni radio, tražio je invalidsku mirovinu gdje su ga odbili.

11. Iz iskaza svjedoka TD sud je utvrdio da predlagateljicu, kao i pok. AD, poznaje od početka devedesetih godina, njihov je susjed i već tada su se počeli družiti. Predlagateljica je i čuvala njegovo dijete 1993. Njegova supruga bila im je i obiteljska liječnica. Posjećivali su se i družili na rođendanima, za Božiće i Nove Godine, a i općenito su se znali nalaziti na kavama jedni kod drugih i tako je bilo sve do smrti pok. AD. Nije znao da su se njih dvoje rastali, to je saznao tek kada mu je predlagateljica rekla da ne može dobiti obiteljsku mirovinu iza AD jer su se rastali. Kada bi dolazio kod njih na kave nije nikada ništa primijetio u njihovom odnosu da su se rastali. Zajedno su odgajali djecu, živjeli su normalan obiteljski život, dijelili su zajedničke financije. Pok. AD je pozlilo i imao je moždani udar, a tada je predlagateljica nazvala u hitnu koja ga je odvezla u bolnicu gdje je bio u induciranoj komi negdje skoro pola godine. Predlagateljica ga je zajedno s djecom posjećivala u bolnici, a znali bi ju pitati kako je AD. Bio je na pogrebu gdje je predlagateljica bila zajedno sa djecom uz odar pokojnog. Predlagateljica je platila trošak pogreba i organizirala ga, kao susjedi su doprinijeli u troškovima pogreba. Predlagateljica mu nije nikada rekla razlog rastave, a on nije pitao zbog čega su se rastali.

12. Iz iskaza svjedoka ČD sud je utvrdio da su više od 35 godina susjedi, žive na istom katu, praktički vrata do vrata. Iako su se predlagateljica i pok. AD rastali život im se nije promijenio, a mnogi u zgradi nisu niti znali da su se rastali. Razlog njihove rastave je bio taj što je pok. AD bio sklon posuđivanju novaca od zelenaša koji nije vraćao i tada je predlagateljica morala vraćati te novce, a kako je postojala opasnost da više neće moći vraćati dugove odlučila je rastati se od AD kako bi ga na određeni način preplašila i zaštitila sebe. Nakon što je podnijela službeno zahtjev za rastavu braka, AD se tada promijenio, očito je da je to upalilo, te su njih dvoje nastavili živjeti njihov zajednički život kao da rastave nije niti bilo. Ostali su kroz cijelo vrijeme živjeti u zajedničkom kućanstvu, njihov odnos je i dalje bio kao da je bračni. Dijelili su zajedno sve zajedničke financije, zajedno su odgajali zajedničku djecu i tako je bilo sve do smrti pokojnog AD. AD je pretrpio moždani udar te je preminuo u bolnici, a u bolnici ga je prethodno posjećivala i brinula o njemu predlagateljica. Predlagateljica je organizirala pogreb i platila troškove pogreba, a bila je na pogrebu pok. AD gdje je predlagateljica bila zajedno sa njihovom djecom uz odar pokojnog. Nema saznanja da li su nakon rastave braka predlagateljica i pok. AD spavali u istoj sobi ili odvojeno, to je stvar njihove osobne prirode, a inače imaju dvosobni stan, te imaju dvoje muške djece.

13. Iz iskaza svjedoka LD sud je utvrdio da je susjeda predlagateljice i pok. AD, živi na I katu, a oni na 9. katu, s time da su se oni doselili u zgradu kada je još bila mala, možda prije nekih tridesetak godina. Često su se znali susretati u zgradi, a povremeno su se znali i družiti u stanovima. Nije imala saznanja da su se njih dvoje rastali sve dok je predlagateljica nije pitala da svjedoči u ovom postupku. Kroz cijelo to vrijeme, sve do smrti pok. AD, njih dvoje živjeli su zajedno s djecom, brinuli su zajednički o svojoj djeci. Iz ničega se nije moglo vidjeti da bi se njih dvoje rastali. Bili su kao svaki normalan bračni par. Pok. AD preminuo je od moždanog udara u bolnici, a gdje ga je predlagateljica posjećivala i brinula o njemu. Pogreb je organizirala i platila trošak pogreba predlagateljica. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica bila zajedno s djecom uz odar pokojnog.

14. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

15. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

16. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni AD nakon rastave braka 17. svibnja 2005. bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni AD neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

17. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

18. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 12. svibnja 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog 13,27 EUR i rješenje 19,91 EUR

2. Protustranci