Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

    Stalna služba u Imotskom

    Ante Starčevića 23

    Poslovni broj: P-295/2025-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu Duji Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja RT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Borisu Rebiću, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženika Republika Hrvatska, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 9. svibnja 2025., dana 12. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine identične dijelu č. zem. [katastarska čestica] jedino z.k tijelo z.u 2484 K. O [katastarska općina], površine 1142 m2, od toga pod novom kućom 69 m2, pod starom kućom 65 m2, pod štalom 33 m2, sve označeno točkama A, B, C, D, A u skici vještaka geometra ing. NT od 5. 11. 2012.g., koja čini sastavni dio ove presude, a koja će nakon parcelacije u katastru nekretnina dobiti broj 3000/35, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude ishoditi upis prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava sa imena tužene, što je ova dužna trpjeti.

    Obrazloženje

    1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 17. srpnja 2012., prednik tužitelja je naveo da je vlasnik nekretnine pobliže opisane u izreci ove presude. Naime, navedena nekretnina u zemljišnim knjigama da je upisana kao vlasništvo tužene iako se tužitelj i njegovi pravni prednici u nesmetanom posjedu ove nekretnine nalaze više od 150 godina. Navedena nekretnina da u naravi predstavlja kuće i druge građevinske objekte, da je ista sa svih strana ograđena te da nikada nije bila u posjedu ili vlasništvu tužene.

    1.1. U prilog svojih tvrdnji i činjeničnih navoda tužitelj je u spis dostavio zk izvatke u odnosu na predmetne nekretnine, ugovor o darovanju zaključen 26. kolovoza 1988. između ČT i KT, rješenje o nasljeđivanju iza pok. KT, kopiju katastarskog plana, odgovor tuženika na zahtjev za mirnim rješenjem spora, ovjerena izjava CT, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ST, rješenje o nasljeđivanju iza pok. HT.

    1.2. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186. a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP) koje se 10. srpnja 2012. očitovalo da nije moguće udovoljiti zahtjevu tužitelja.

    2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

    2.1. Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da iz isprava priloženih uz tužbu ne proizlaze osnovani tužbeni navodi, barem ne u cjelini.

    3. Raspravnim rješenjem od 8. rujna 2014. prekinut je predmetni postupak zbog smrti tužitelja. Rješenjem ovog suda od 9. prosinca 2024. postupak je nastavljen s nasljednikom tužitelja RT.

    4. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

    4.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    5. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao zk izvatke u odnosu na predmetne nekretnine, ugovor o darovanju zaključen 26. kolovoza 1988. između ČT i KT, rješenje o nasljeđivanju iza pok. KT, kopiju katastarskog plana, odgovor tuženika na zahtjev za mirnim rješenjem spora, ovjerena izjava CT, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ST, rješenje o nasljeđivanju iza pok. HT., obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Marijana Kukavice, saslušani su svjedoci TT, AT, DT i ZT, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Marijana Kukavice zaprimljenog 29. siječnja 2013., pregledana je skica izmjere, fotografije kao prilog pisanom nalazu i mišljenju.

    6. Prema pisanom nalazu i mišljenju Marijana Kukavice, sudskog vještaka za geodeziju, utvrđeno je da je predmetna nekretnina obilježena slovima A-B-C-D. Od juga graniči s asfaltnim putem, odnosno nogostupom Medvidovića draga - Vinjani Donji. Od zapada je posjed IT ud. R [adresa], Od sjevera granična linija je stari kameni suhozid od posjeda "eredi" ĆT, od istoka cijelom dužinom između točaka C-D graniči sa posjednikom BT "Uzer" kojih razdvaja betonski zid, a dijelom na sjevernoj strani i suhozid. Unutar opisanog prostora pored dijelom obrađene površine "vrta" i dvorišta vidjeti je dvije kuće zv. "Stara kuća" i od nje sjeveroistočnije drugu kuću sagrađenu novijeg datuma zv. "Nova kuća", te manji gospodarski objekat zv. "Pojata" istočnije od opisane nove kuće. Cjelokupni taj prostor u katastarskim planovima i operatu evidentiran je u k. o. [katastarska općina] kao dio č. zem. [katastarska čestica] u površini od 1.142 m2, tj:

    PREDMETNA NEKRETNINA JE:

    dio č. zem. [katastarska čestica] = 1.142 m2 / pod "stara ké" 65 m2, "nova kć" 69 m2 i štala 33 m2/ (Obzirom da se cjelokupni predmetni prostor nalazi na dijelu jedne čestice zmljišta nije potrebno unaprijed od katastra utvrditi broj novonastale čestice) U katastarskom operatu na predmetnim česticama evidentirano je više različitih posjednika.

    7. Nije sporno da su u zemljišnoj knjizi zk odjela u Imotskom, a prema izvacima iz zemljišne knjige kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

    8. S obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kojim tvrdi da je vlasništvo nekretnine stekao na temelju nasljeđivanja svoje pok. supruge KT, a ova pak darovanjem od izvanknjižne vlasnice ČT, odnosno u konačnici i dosjelošću kvalificiranim kontinuiranim posjedovanjem osobno i putem svojih pravnih prednika za vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću, nesporna je pasivna legitimacija tužene RH u ovoj pravnoj stvari koja se temelji na činjenici da su isti upisani kao suvlasnici nekretnina koje su predmetom ovog postupka.

    9. U pravu je tuženik kada navodi da iz isprava priloženih uz tužbu ne proizlaze osnovani tužbeni zahtjevi, barem ne u cjelini.

    10. Međutim, sud je, osim pregleda priložene dokumentacije u spisu, izveo dokaze očevidom na licu mjesta te saslušanjem naprijed navedenih svjedoka.

    10.1. Saslušani svjedoci u svojim iskazima u bitnome identično iskazuju, te potvrđuju navode tužiteljice da su nekretnine koje su predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta od pamtivijeka bile u posjedu prednika tužiteljice kao i same tužiteljice. Po iskazima svjedoka prednike tužiteljice kao i tužiteljicu u načinu posjedovanja i korištenja nekretninom nije nitko nikada ometao pri manifestiranju vlasničkih prava na nekretnini.

    10.2.Svjedoci su posebno naveli da su prednici tužitelja u posjedu nekretnina u granicama pokazanim na licu mjesta od vremena kada oni to mogu pamtiti. Dakle, prema saznanjima svjedoka, koji žive u blizini predmetnih nekretnina, predmetne nekretnine predstavljaju starinu obitelji tužitelja.

    10.3. Iz iskaza svjedokinje TT, koja je rođena **.**.1934.g. proizlazi da su navodi tužbe točni, da se radi o nekretnini koja je sada vlasništvo tužitelja, a prije toga da je bila vlasništvo njegove supruge. Po pričanju njenih starijih da joj je poznato da se pravni prednici tužitelja u posjedu ove nekretnine nalaze prije 1900., da ne postoje nikakvi sporovi između tužitelja i trećih osoba, odnosno da ona nema saznanja da bi bilo tko osporavao tužitelju vlasništvo nad ovom nekretninom. Svjedokinja je navela da joj je, osim po pričanju starijih, naprijed navedeno poznato i zbog činjenice da već gotovo 60 godina, od kada se udala, živi u neposrednoj blizini ove nekretnine.

    10.4. Iz iskaza svjedokinje AT ud. Marijana proizlazilo bi da su predmetnu nekretninu koristili samo tužitelj i njegova pok. supruga KT, dok iz izjave CT od 15. 2. 2013.g. također proizlazi da se pravni prednici tužitelja već više od 150 godina nalaze u posjedu predmetne nekretnine, koja je sada izvanknjižno vlasništvo tužitelja, a to da mu je poznato po pričanju njegovog pok. oca N koji je rođen 1927. godine, a umro 1997. godine.

    10.5. Svjedoci DT i ZT detaljnije su pojasnili pravni slijed stjecanja tužitelja. DT živi pored predmetnih nekretnina, poznavao je braću Marijana i HT koji da su živjeli jedan pored drugoga. Marijan je imao četiri kćerke koje su sada pokojne, a HT je živio sa svojom suprugom ČT poznatijom po nadimku " Č. Nakon što su HT i njegova supruga preminuli 1980.-ih godina da je na predmetnim nekretninama viđao ST i njegovu suprugu KT. Danas da na predmetnim nekretninama viđa upravo tužitelja.

    10.6. Svjedok ZT je unuk ST. Potvrdio je navode prethodno saslušanog svjedoka u bitnome. ČT da je nakon smrti svog supruga HT darovala KT kao zahvalu što joj je pomagala u svakodnevnici. Budući da je on brat tužitelja, za zaključiti je da je najbolje upoznat s obiteljskom imovinom. Zaključno navodi da je njegov brat stekao predmetne nekretnine dijelom od svog prednika HT, a drugu polovinu da je dobio nasljeđivanjem pok. djeda ST koji je istu dobio diobom sa svojom braćom.

    11. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP-a.

    12. Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine identični su navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda. Nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu sporne nekretnine, a svakako prije 1950. godine.

    13. Pozivajući se na osnovu stjecanja vlasništva dosjelošću, a s obzirom na vrijeme posjeda spornih nekretnina sukladno članku 388. stavak 2. ZV-a u konkretnom slučaju valjalo je utvrditi je li tužitelj ispunio pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću sukladno važećim zakonskim propisima u vrijeme kada je nastupila dosjelost.

    13.1. Dosjelost je pravna osnova za stjecanje prava vlasništva, a dosjelošću se stječe pravo vlasništva samo činjenicom da je nastupila dosjelost. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure) čim se ispune sve pretpostavke.

    14. Provedenim dokazima sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj osobno i po svojim pravnim prednicima dosjelošću stekao pravo vlasništva na nekretninama koje su predmet ovog postupka. Tužitelj i njegovi prednici kao pošteni posjednici bili su u posjedu nekretnine znatno ranije od 17. studenog 1959. Dakle, na temelju članka 153. stavka 3. i 4. ZV-a, tužitelj je dosjelošću stekao vlasništvo nekretnina.

    15. Sukladno pravnom shvaćanju ESLJP nužna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je neprekidni posjed tužitelja određene kvalitete u propisanom trajanju u koje vrijeme se uračunava i posjed od prije 08. listopada 1991 godine (i kad je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu ) pod uvjetima da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe članka 388. stavka 4. ZV-a ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj UI-58/97 od 17. studenog 1999 godine i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe (nacionaliziranim, konfisciranim i slično) s obzirom na stečena subjektivna građanska prava.

    16. Dakle, provedenim dokazima tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj osobno i po svojim prednicima posjedovao predmetne nekretnine više od 40 godina, da je posjed tužitelja zakonit, istinit i pošten pa je tužitelj dosjelošću stekao vlasništvo predmetnih nekretnina neprekidnim posjedovanjem iste unazad najmanje 40 godina, sukladno odredbi članka 159. stavka 4. ZV-a.

    17. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan te utvrditi da je tužitelj predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem svog oca pok. ST, a ovaj nasljeđivanjem svoje supruge KT kojoj je iste darovala ČT koja ih je stekla nasljeđivanjem svog supruga pok. HT, odnosno u konačnici i dosjelošću kvalificiranim kontinuiranim posjedovanjem osobno i putem svojih pravnih prednika za vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću. Svakako, utvrđeno je da predmetne nekretnine predstavljaju starinu obitelji tužitelja.

    18. Tužitelj nije popisao troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao

    Imotski, 12. svibnja 2025.

    S u d a c

    Duje Karaman

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

    DNA

    1. odvj. Boris Rebić, Imotski

    2. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Stalna služba u Makarskoj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.