Poslovni broj Gž Ob-19/2025-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Lidije Oštarić Pogarčić predsjednice vijeća, Nataše Peršić Brleković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Branke Ježek Mjedenjak članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Petkoviću-Peki, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika: 1. EŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. NŽ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada na adresi [adresa] i 3. ZŽ iz [adresa], GŽ [adresa], zastupana po punomoćnici Branki Brkić Nakić, odvjetnici u Šibeniku, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi tuženika izjavljene protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P Ob- 4/2021-26 od 9. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika te se ukida presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P Ob-4/2021-26 od 9. listopada 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da između PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i sada pok. TŽ pok. P, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], postojala izvanbračna zajednica koja je prestala smrću TŽ, **.**.2014. II. Nalaže se tuženima ad2) NŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada na adresi [adresa] i ad3)ZŽ iz [adresa], GŽ [adresa] da na ime parničnog troška tužiteljici solidarno naknade svotu od 875,00 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5 postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tužiteljici PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da na ime parničnog troška tuženici ad3) naknadi svotu od 750,00 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5 postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Trećetužena je pravovremeno podnijela žalbu sa dopunom (dalje žalba) pobijajući presudu suda prvog stupnja u cijelosti pozivom na sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje ZPP), predlažući da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje uz naknadu troškova postupka i žalbe.

2.1. Budući da se zbog prirode pravnog odnosa ovaj spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima, a što sve tuženice u ovom postupku čini jedinstvenim suparničarima, to se učinak podnesene žalbe 3. tužene proteže i na 1. i 2. tužene sukladno odredbi članka 201. ZPP-a.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica neosnovano prigovara pravovremenosti žalbe i predlaže istu odbaciti. Naime, iz spisa predmeta proizlazi da 3. tužena, zastupana po odvjetniku, nije bila uredno pozvana na ročište za objavu presude 9.10.2024. te joj je dostava presude izvršena putem informacijskog sustava (e-komunikacije) sukladno odredbi članka 335. stavak 11. ZPP-a. Trećetužena je stoga presudu zaprimila 25.10.2024. prema odredbi članka 133. stavak 5. i članka 143.c ZPP-a i pravovremeno, unutar žalbenog roka od 15 dana od dana dostave presude, podnijela sudu žalbu 8.11.2024. i dopunu žalbe 9.11.2024.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je između nje i sada pok. TŽ postojala izvanbračna zajednica koja je prestala njegovom smrću 9.8.2014.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da su tužiteljica i TŽ bili u statusima neudane žene i neoženjena muškarca,

- da liječnički nalaz intenzivnog liječenja od 29.7.2014. potvrđuje epikrizu TŽ koji je tijekom boravka u bolnici bio duboko komatozan i visoko febrilan te je preminuo **.**.2014.,

- da je smrtovnica o smrti TŽ sastavljena na temelju podataka dobivenih od 3. tužene ZŽ, nećakinje ostavitelja te da među ožalošćenima iz osmrtnice TŽ nije navedena i tužiteljica, a da su troškovi pogreba fakturirani 3. tuženoj,

- da su u ostavinskom postupku iza pok. TŽ, pod brojem O- 812/2014, ovdje 1. i 2. tužene kao zakonske nasljednice pri iznošenju rodoslovlja navele da ostavitelj nije bio u braku i da tužiteljica u istome nije sudjelovala,

- da je ostavinski postupak prekinut rješenjem od 5.2.2015. te su zakonske nasljednice, ovdje 1. i 2. tužene, upućene pokrenuti parnični postupak protiv oporučne nasljednice ĐŽ, nećakinje ostavitelja, radi pobijanja pravne valjanosti javne oporuke ostavitelja od 9.8.2011.,

- da je u nedostatku dokaza o pokretanju postupka na kojeg su upućene zakonske nasljednice, nastavljen ostavinski postupak iza pok. TŽ te su ovdje 1. i 2. tužene na ročištu 18.8.2015. izjavile da je ostavitelj živio u izvanbračnoj zajednici sa tužiteljicom koju sada prijavljuju kao zakonsku nasljednicu prvog nasljednog navodeći da je ista ustala tužbom radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u predmetu pod brojem P-877/2015 radi čega je ostavinski postupak ponovno prekinut do pravomoćnog okončanja tog parničnog postupka,

- da je PŽ **.**.2015. podnijela tužbu radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa BŽ te utvrđenja da je nasljeđivanjem stekla suvlasnički udio u ostavini istog, a koji postupak je vođen pod brojem P-877/2015 te je po sklapanju izvansudske nagodbe od 2.6.2017. uslijedilo povlačenje tužbe utvrđeno rješenjem od 21.6.2017.,

- da su potpisnice te izvansudske nagodbe bile PŽ, ZŽ, NŽ i EŽ, u kojoj su navele da im je cilj nagodbe postići mirno okončanje sudskih postupaka odnosno ostavinskog postupka iza pok. TŽ i postupka pod brojem P-877/2015,

- da je ostavinski postupka nastavljen 8.10.2021. obzirom da je parnični postupak pod brojem P-877/2015 pravomoćno okončan povlačenjem tužbe, te je ponovno prekinut do okončanja predmetnog postupka rješenjem broj O-245/2022 od 4.2.2022.,

- da je vođen i parnični postupak pod brojem P-1596/2020, po tužbi ZŽ, protiv EŽ, NŽ, PŽ i CŽ, radi raskida izvansudske nagodbe od 2.6.2017.,ovjerene od javnog bilježnika Nevenke Nakić u Šibeniku pod brojem OV-6422/17, a koji je pravomoćno okončan utvrđenjem da je predmetna izvansudska nagodba od 2.6.2017. raskinuta,

- da službene adrese prebivališta tužiteljice i pok. TŽ nisu bile istovjetne, da je adresa prebivališta tužiteljice bila u [adresa] u [adresa], a pok. TŽ u [adresa] u [adresa],

- da su 1. i 2. tužene u ostavinskom postupku iza smrti TŽ tužiteljicu imenovale kao izvanbračnu partnericu te da su sve stranke ovog postupka bile sklopile izvansudsku nagodbu iz čijeg sadržaja proizlazi da su PŽ smatrali nasljednicom TŽ,

- da postojanje emotivne veze tužiteljice i TŽ ne osporavaju 1. i 2. tužene, pa iako je radi potrebne brige o majci TŽ neko vrijeme egzistirao faktični život na dvije adrese, prema iskazima tužiteljice, 1. tužene i svih saslušanih svjedoka u postupku, sud zaključuje da je njihov zajednički život opstao i dobio nove dimenzije,

- da je iskazima svjedoka utvrđeno da su se dugo i intenzivno kao susjedi posjećivali i družili, bez sumnje u zajednički im život, kvalitetu njihovog odnosa, odnosno bračni status te da su svi svjedoci naveli da su tužiteljica i pok. TŽ godinama uživali u zajedničkom životu kojeg su uspostavili u okviru ... te se kao par družili s prijateljima i susjedima i ulagali u zajednički život na obostrano zadovoljstvo, tužiteljica da je vodila brigu o TŽ za povrataka mu iz bolnice, radila, a i on da je ostvarivao prihod na različite načine.

6.1. Temeljem prednjih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da je emotivna veza tužiteljice i TŽ, koja je započela 1996. njihovom voljom prerasla u zajednicu života s namjerom da ista traje, tijekom koje su se podržavali u svakom pogledu sve do trenutka smrti TŽ, u životnoj i obiteljskoj zajednici, u kojoj ni prijateljima ni susjedima, a ni sestri EŽ, ovdje 1. tuženoj, nije bilo sumnje da je izjednačena s bračnom. Stoga primjenom odredbe članka 8. stavak 2. Zakona nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 – dalje ZN) u svezi sa člankom 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje ObZ) prvostupanjsko sud utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice tužiteljice i sada pok. TŽ, koja je prestala njegovom smrću 9.8.2014. jer da su se u konkretnom slučaju ostvarila sva obilježja izvanbračne zajednice.

7. U donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna od bitnih procesnih povreda iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa tako niti apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju neosnovano upire u žalbi tužena obzirom da pobijana presuda nema takve nedostatke zbog kojih ju nije moguće valjano pravno ispitati.

7.1. Međutim, u žalbi se osnovano ističe da je u donošenju pobijane presude ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP-a budući da prvostupanjski sud pri utvrđivanju odlučnih činjenica nije ocijenio sve provedene dokaze na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i rezultata cjelokupnog postupka, a što je u konkretnome utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude.

8. Naime, sud prvog stupnja nije ocijenio sve dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a koji su relevantni za utvrđenje odlučnih činjenica o okolnostima zajedničkog života tužiteljice i pok. TŽ te se stoga za sada ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja o postojanju njihove izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 11. stavak 1. i 2. ObZ-a u svezi članka 8. stavak 2. ZN-a, odnosno da bi tužiteljica i pok. TŽ ostvarili takvu trajnu ekonomsku, emotivnu i životnu zajednicu koja se po svojim značajkama, kvaliteti i intenzitetu može izjednačiti sa bračnom zajednicom, a koja je prestala smrću TŽ.

9. Osnovani su žalbeni navodi da prvostupanjski sud određenu dokumentaciju, posebice javnu oporuku TŽ od 9.8.2011. kao i medicinsku dokumentaciju, ne ocjenjuje niti ju dovodi u korelaciju sa personalnim dokazima te utvrđenim objektivnim okolnostima života tužiteljice i sada pok. TŽ. Tako ostaje nejasno i nedorečeno u čemu se očitovala trajna ekonomska zajednica života tužiteljice i TŽ u okolnostima kada TŽ nije ostvarivao redovna primanja, a niti je ostvario pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te je svojom jedinom imovinom oporučno raspolagao u korist svoje nećakinje, ovdje 3. tužene, koja živi izvan Republike Hrvatske, a da pritom u javnoj oporuci od 9.8.2011. navodi da je neoženjen i ničim ne daje naslutiti da bi bio u izvanbračnoj zajednici sa tužiteljicom.

9.1. Nadalje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je TŽ toga dana kada je imao moždani udar "otišao do svoje kuće gdje su mu došli gosti", da tužiteljica nije bila kontakt osoba za zdravstveno stanje TŽ iako je isto bilo vrlo teško i objektivno zabrinjavajuće što proizlazi iz medicinske dokumentacije i o čemu je iskazivala 3. tužena, tim više, da tužiteljica nije niti posjećivala TŽ dok se nalazio u bolnici preko deset dana, da je o njegovoj smrti saznala od njegovih sestara, ovdje 1. i 2. tuženica, da nije sudjelovala niti u organizaciji niti troškovima sahrane TŽ, da nije bila navedena kao ožalošćena u osmrtnici TŽ, niti je samostalno objavila osmrtnicu te da nije imala saznanja, a time niti vodila brigu, o provođenju ostavinskog postupka iza TŽ te ju 1. i 2. tužene nisu niti navele kao izvanbračnu suprugu na prvoj ostavinskoj raspravi prilikom sastavljanja rodoslovlja ostavitelja. Jednako tako sud je propustio cijeniti i okolnost da tužiteljica nije sudjelovala niti u odlučivanju kao niti u troškovima premještanja posmrtnih ostataka TŽ u [adresa] već su se o tome brinule tužene. Navedene okolnosti su od odlučnog značaja je li postojala izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. TŽ u vrijeme njegove smrti.

9.2. Također se primjećuje da su priložene zajedničke fotografije tužiteljice i TŽ iz vremena kada su bili mlađi, a TŽ je preminuo u dobi od nepunih 64 godine života, kada je tužiteljica navršila 68 godina života. Nadalje je izostalo utvrđenje kako su i na koji način vodili zajedničko domaćinstvo u smislu plaćanja zajedničkih režija, troškova hrane i svakodnevnog života, popravke kućanskih aparata i slično, posebice u okolnostima kada TŽ ne ostvaruje redovna primanja dok tužiteljica radi i iznajmljuje svoju kuću turistima, dok istovremeno TŽ oporučno raspolaže svojom jedinom imovinom u korist nećakinje, 3. tužene, a o čemu je, prema iskazu svjedoka OŽ, tužiteljica imala saznanja.

10. Osnovani su žalbeni navodi da za postojanje izvanbračne zajednice nije dostatna samo trajnija emotivna veza i zajednički život (tim više što su tužiteljica i TŽ imali prijavljene različite adrese prebivališta), već je potrebna takva kvaliteta zajednice života koja ima sve karakteristike bračne zajednice, a koja se ogleda i u ekonomskoj i financijskoj povezanosti izvanbračnih supružnika kao što su zajedničko sudjelovanje u obvezama, troškovima i brizi oko zajedničkog domaćinstva, konkretnim zajedničkim ulaganjima u zajednički životni prostor i svakodnevni život, koja shvaćanja su izražena u dugogodišnjoj, ustaljenoj, dosljednoj i općeprihvaćenoj sudskoj praksi na koju se ukazuje žalbom.

11. Naime, za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredbe članka 11. stavak 1. i 2. ObZ-a, a u svezi članka 8. stavak 2. ZN-a, potrebno je da u razdoblju dužem od tri godine postoji emotivna i intimna povezanost izvanbračnih drugova, njihova financijska povezanost, zajednička putovanja i proslave (rođendani, godišnjice), upoznavanje sa prijateljima i rodbinom, vođenje zajedničkog domaćinstva i postojanje zajedničkog računa odnosno da zajednički i dogovorno raspolažu svojim prihodima i zajednički snose troškove zajedničkog života, da imaju namjeru zajedno živjeti te se predstavljaju kao par, da se međusobno pomažu i brinu jedno o drugom kao i o članovima svojih obitelji te suglasno donose odluke vezano za uređenje i funkcioniranje svoje životne zajednice koja svojom kvalitetom ima sve značajke bračne zajednice. Pri tom je potrebno imati u vidu da je za prestanak izvanbračne zajednice, ukoliko ista ne bi prestala smrću izvanbračnog supružnika, potrebno da je ista trajno prestala.

11.1. Također se ukazuje prvostupanjskom sudu da ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje koje kvalifikatorne okolnosti mora ispunjavati određena zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca da bi mogla smatrati izvanbračnom zajednicom, već odluku o tom pravnom pitanju sudovi moraju donositi na temelju odlučnih činjenica koje utvrde dokazima izvedenim u pojedinim parničnim postupcima. Budući da je oblik neformalnosti jedno od osnovnih obilježja izvanbračne zajednice, dužnost je suda, kada odlučuje o postojanju određene izvanbračne zajednice, u obrazloženju odluke navesti jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama i to ne samo o tome kada je izvanbračna zajednica počela već i o svim drugim kvalitativnim svojstvima, odnosno sadržaju životnih odnosa neudane žene i neoženjenog muškarca koji tu zajednicu čine izvanbračnom zajednicom u smislu mjerodavnih zakonskih odredbi i kao takvu razlikuju od drugih vrsta veza i odnosa između neudate žene i neoženjenog muškaraca.

12. Slijedom izloženog za sada je preuranjen zaključak prvostupanjskog suda da je postojala izvanbračna zajednica između pok. TŽ i tužiteljice koja je prestala smrću TŽ. Stoga će prvostupanjski sud u ponovnom postupku otkloniti počinjenu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem i žalbenim navodima, na način da će sukladno odredbi članka 8. ZPP-a savjesno i brižljivo ocijeniti sve izvedene dokaze zasebno i u njihovoj ukupnosti, imajući u vidu sve isprave i iskaze saslušanih svjedoka i stranaka, kao i sudske postupke između parničnih stranaka, pa će na temelju takve ocjene dokaza utvrditi odlučne činjenice i za to dati jasne i neproturječne razloge te na temelju rezultata cjelokupnog postupka donijeti novu i zakonitu odluku kojom će odlučiti i o troškovima ovog žalbenog postupka.

13. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 369. st.1. ZPP-a prihvatiti žalbu tuženika i ukinuti pobijanu presudu, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

U Rijeci 12. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Lidija Oštarić Pogarčić