REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Avenija Dubrovnik 6, Zagreb
Poslovni broj: Us I-4966/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Valentine Lukinec Galović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, [adresa], OIB: 539669486500, zastupanog po ĆN, službenoj osobi, radi inkluzivnog dodatka, 12. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-09/24-01/557, URBROJ: 524-11-02/5- 24-4 od 31. listopada 2024. i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II- 551-09/24-01/557, URBROJ: 524-11-02/5-24-4 od 31. listopada 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Velika Gorica, KLASA: UP/I-551-06/24-09/173, URBROJ: 139-086- 03/08-24-09 od 16. svibnja 2024. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika, navodi da ne vidi na jedno oko, da na drugom oku ima mrenu koja nije zrela za operiranje i da joj je utvrđeno tjelesno oštećenje od 60% od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zbog čega smatra da joj neosnovano utvrđen samo I. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Tvrdi da postoji nejednaka upravna praksa i da njezina kolegica, koja također ne vidi na jedno oko, ima utvrđen II. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti i priznato pravo na inkluzivni dodatak. Predlaže poništiti osporeno rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe, pozivajući se u bitnome na navode osporenog rješenja, i predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika te je održao raspravu.
6. Sukladno članku 9. stavku Zakona o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“ broj 156/23; dalje: ZID) pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ZID-a priznaje se:
- odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
- djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
Sukladno članku 9. stavku 2. ZID-a pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. ZID-a priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.
7. Iz podataka spisa tuženika proizlazi da je tužiteljica 16. siječnja 2024. podnijela zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Povodom zahtjeva tužiteljice pribavljen je nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod za vještačenje), Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Zagrebu, KLASA: 551-01/24-01/4163, URBROJ: 426-04-08/92-24-2 od 25. travnja 2024. u kojem je utvrđeno da kod tužiteljice postoje oštećenje funkcionalnih sposobnosti I. stupnja. Povodom žalbe tužiteljice protiv prvostupanjskog rješenja, pribavljen je nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda, KLASA: 551-01/24-01/4163, URBROJ: 426-04-01/14-24-5 od 24. listopada 2024. u kojem je utvrđeno da kod tužiteljice postoji oštećenje funkcionalnih sposobnosti I. stupnja (tjelesno oštećenje – kronične bolesti I. stupnja), dok ne postoji II. niti III. stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, jer ne zahtijeva svakodnevnu pomoć i njegu druge osobe za obavljanje osnovnih životnih aktivnosti. Polazeći od navedenih zaključaka vještaka, tuženik u osporenom rješenju odbija žalbu tužiteljice, jer kod tužiteljice nije utvrđen stupanj oštećenja koji dovodi do priznavanja prava na inkluzivni dodatak.
8. Suprotno navodima tužiteljice, sud smatra pravilnim i argumentiranim zaključke javnopravnih tijela u svezi utvrđivanja stupnja oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ broj 96/23; dalje: Uredba). U konkretnom slučaju, zaključci javnopravnih tijela temelje se na pribavljenim nalazima i mišljenjima Zavoda za vještačenje, koji su izrađeni od strane vještaka kao stručnih osoba sukladno Uredbi. Na temelju cjelokupne dostupne medicinske dokumentacije za tužiteljicu, u kojoj su opisane njezine zdravstvene tegobe, kao i anamnestičkih podataka, vještaci su kao stručne osobe iznijeli svoje zaključke, za što su iznijeli i dostatno obrazloženje, posebice u nalazu i mišljenju viših vještaka od 24. listopada 2024. Kod takvog stanja stvari, sud smatra da navodi tužiteljice ne dovode u pitanje zaključke vijeća vještaka, odnosno viših vještaka, budući da su vještaci uzeli u obzir medicinsku dokumentaciju prilikom iznošenja svojih zaključaka, uključujući i nalaze oftalmologa, dok tužiteljica nije predlagala provođenje vještačenja tijekom spora niti je pristupila na zakazanu raspravu.
9. Uvažavajući izloženo, sud zaključuje da kod tužiteljice nije utvrđeno postojanje oštećenja funkcionalnih sposobnosti, barem na razini II. stupnja, koje u smislu članka 9. ZID-a daje pravo na inkluzivni dodatak. Stoga je osporeno rješenje ocijenjeno zakonitim te je valjalo temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) odbiti tužbeni zahtjev.
U Zagrebu 12. svibnja 2025.
Sudac
Tomislav Krušlin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. IN, [adresa]
2. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Samostalni sektor za drugostupanjski postupak, [adresa] Zagreb
3. u spis
