Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

P-779/2023-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Marijanki Cindrić Županić, u parničnom postupku 1. tužitelja-protutuženika VK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljice-protutuženice FK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelja-protutuženika JK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, protiv tuženika-protutužitelja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu, radi predaje u posjed, nakon ročišta glavne rasprave zaključene 27. ožujka 2025. u nazočnosti 1. tužitelja-protutuženika, 2. tužiteljice-protutuženice, 3. tužitelja- protutuženika, punomoćnika 1.-3. tužitelja-protutuženika, i punomoćnice tuženika- protutužitelja, a objavljene 12. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da 1. tužitelju-protutuženiku VK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljici-protutuženici FK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju-protutuženiku JK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] preda u posjed dio kč. br. [katastarska čestica] KUĆIŠTE 1145 m2 KUĆA 90 m2 DVORIŠTE 500 m2 LIVADA 555 m2 UKUPNO: 1145 m2 koja dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Natalije Bokulić, ing. geod. iz lipnja 2021.g. označen točkama A-B-C-D-E-F-A, površine 75 m2, a koja skica lica mjesta je sastavni dio ove presude, te sa iste površine ukloni dio gospodarske zgrade u površini koja prelazi katastarsku liniju na skici očevida označena točkama F-E, te ukloni sa iste površine dva stabla šljive, dva stabla kruške, tri breskve, jednu murvu, tri grma lješnjaka, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku-protutužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da 1. tužitelju-protutuženiku VK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljici-protutuženici FK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju-protutuženiku JK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknadi parnični trošak u iznosu od 3.817,48 eur (tri tisuće osamsto sedamnaest eura i četrdeset i osam centi) uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 7,50 %, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

III. Odbijaju se 1. tužitelj-protutuženik VK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljica-protutuženica FK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelj-protutuženik TK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog iznosa, do iznosa od 8.256,87 eru (osam tisuća dvjesto pedeset i šest eura i osamdeset i sedam centi).

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tuženik – protutužitelj HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], Kućište, površine 1145 m2 i to kuća, površine 90 m2, dvorište, površine 500 m2 i livada, površine 555 m2, odnosno ukupne površine 1145 m2, upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Natalije Bokulić, ing.geod. iz lipnja 2021., označen točkama A-B-C-D-E-F-A, površine 75 m2, a koja skica lica mjesta je sastavni dio ove presude, što su tužitelji – protutuženici VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti upis tuženikovog – protutužiteljevog prava vlasništva na prethodno navedenom dijelu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišno knjižnog odjela [adresa], u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tužiteljima – protutuženicima VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da naknade tuženiku – protutužitelju HK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Tužitelji VK, FK i JK podnijeli su tužbu protiv tuženika HK radi predaje u posjed. U tužbi navode da su suvlasnici svaki u 1/3 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica]. Tuženik HK upisan je kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica]. I tužitelj VK je provizorno postavio drvene stupove i razvukao pletenu žicu, da dječja lopta ne ulazi u vrt tuženika, dok stranke ne urede među. Tuženi je zauzeo dio zemljišta tužitelja u površni od oko 107 m2. Predlaže da se naloži tuženiku da preda u posjed dio kč. br. [katastarska čestica] te da ukloni s iste dio pomoćne zgrade te više voćaka i drveća kao i dio brajde vinove loze.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da su tužitelji u predmetu poslovni broj R1-35/17. povukli prijedlog radi uređenja međe jer tuženik nije htio pristati na uređenje međe po katastru jer bi ono predstavljalo znatno umanjenje čestice koju je tuženik kupio, već je pristao na uređenje međe prema uživanju jer je njegova nekretnina od dana stupanja u posjed ograđena. Tuženik se nalazi u posjedu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 22. srpnja 2004. kada su kroz program stambenog zbrinjavanja bili smješteni u kući na adresi [adresa], a u kojoj i danas živi tuženik, a koju je kupio od Republike Hrvatske 18. siječnja 2011. Člankom 7. Ugovora o kupoprodaji navedeno je da se nekretnina kupuje u viđenom stanju, a u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora već je postojala ograda između nekretnine tužitelja i tuženika te je tuženik kupio cijeli posjed do ograde. Tužitelji su stekli pravo vlasništvo 1436/2 K. O. [katastarska općina]. Između nekretnina stranaka je i tada kao i danas postojala jasna i nedvojbena međa u vidu ograde, time da se tuženik zajedno sa svojim pravnim prednicima nalazi u posjedu predmetnog zemljišta u istom obujmu zasigurno duže od 20 godina te je tuženikov posjed kvalificiran. Na dijelu zemljišta nalazi se i dio pomoćne zgrade u vlasništvu tuženika, time da se pravni prednici tuženika nisu protivi gradnji te zgrade. Tuženik je, osim što je ugovorom o kupoprodaji kupio i dio čestice koji tužitelji sada traže da im se preda u posjed po sistemu viđeno kupljeno, temeljem instituta dosjelosti i građenja na tuđem zemljištu stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Podnosi protutužbu kojom traži da se utvrdi da je vlasnik dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica]., time da će navedeni dio predmetne nekretnine biti konačno specificiran nakon provođenja mjerničnog vještačenja.

3. Županijski sud u Varaždinu Rješenjem posl.br. GŽ-961/2022-4 ukinuo je raniju presudu ovoga suda poslovni broj P-868/17-50 zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i predmet vratio ovome sudu na ponovno suđenje.

4. U ponovnom postupku, sukladno uputi Županijskog suda u Varaždinu, sud je primjenom odredbe članka 109. stavak 1. Zakona o parničnom postupku pozvao tužitelje da postave određeni tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelji traže od tuženika da ukloni sa spornog dijela nekretnine više voćaka (stablo šljive, breskve, murve, kruške, tri lješnjaka i dr.) budući je tužbeni zahtjev u tužbi, postavljen suprotno odredbi članka 186. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH; 70/19: 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) prema kojoj tužba, između ostalog, treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja.

5. Tužitelji-protutužnici su podneskom od 18. ožujka 2024. postupili po traženju suda te su postavili tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku-protutužitelju HK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da 1. tužitelju-protutuženiku VK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. tužiteljici- protutuženici FK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju-protutuženiku JK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] preda u posjed dio kčbr. [katastarska čestica] kućište 1145 m2 kuća 90 m2 dvorište 500 m2 livada 555 m2 ukupno: 1145 m2 koja dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Natalije Bokulić, ing. geod. iz lipnja 2021.g. označen točkama A-B-C-D-E-F-A, površine 75 m2, a koja skica lica mjesta je sastavni dio ove presude, te sa iste površine ukloni dio gospodarske zgrade u površini koja prelazi katastarsku liniju na skici očevida označena točkama F-E, te ukloni sa iste površine dva stabla šljive, dva stabla kruške, tri breskve, jednu murvu, tri grma lješnjaka. Potražuju troškove parničnog postupka uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 7,50 %, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve to u roku od 15 dana.

6. Tijekom postupka proveden je dokaz čitanjem suglasnosti za stambeno zbrinjavanje Ministarstva mora, turizma prometa i razvitka (list br. 15 i 18 spisa), Ugovora o kupoprodaji nekretnine (list br. 16 spisa), izvadak iz katastarskog plana (list br. 19 spisa), povijesni zk. izvadak (list br. 32 i 35 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list br. 33-34 i 36 spisa). Proveden je dokaz saslušanjem 1. tužitelja VK (list br. 55, 237 i 238 spisa), 2. tužiteljice-protutuženice FK ( list br. 239 spisa), 3. tužitelja-protutuženika ( list br.238 i 239 spisa), tuženika HK (list br. 55-56 spisa), proveden je očevid na licu mjesta uz mjerničnog vještaka te su na istom ročištu provedeni dokazi saslušanjem svjedoka KK (list br. 80 spisa) te 2. tužiteljice FK (list br. 83 spisa), izvršen je uvid u skicu mjerničnog vještaka (list br. 94 spisa) i fotografije lica mjesta (list br. 85, 95-96 spisa). Proveden je dokaz saslušanjem u svojstvu svjedoka DK ( list 136) i svjedoka ŠK ( list 136 i 137). Izvršen je uvid u predmet R1-35/17.

7. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka utvrđeno je da je kč. br. [katastarska čestica] bila upisana na ZK, ĐK, IK i SK, svi u 5/20 dijela iz [adresa]. Na temelju Ugovora o kupoprodaji od 16. studenog 2004. uknjiženo je pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske. Na temelju Ugovora o darovanju od 12. kolovoza 2013. kč. br. [katastarska čestica] uknjižuje se za korist novih vlasnika VK, FK i JK, svakoga u 1/3 dijela.

8. Uvidom u zk. izvadak broj 2095 K. O. [katastarska općina] kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] upisan je tuženik HK. Uvidom u povijesni zk. izvadak za kč. br. [katastarska čestica] utvrđeno je da je temeljem Ugovora o darovanju od 11. rujna 1989. uknjiženo pravo vlasništva na suvlasničke dijelove suvlasnika ZK, ĐK, LK za korist AK iz [adresa]. Na temelju Ugovora o kupoprodaji od 8. srpnja 2004. na nekretnini vlasništvo AK uknjižen je novi vlasnik RH. Na temelju Ugovora o kupoprodaji od 18. siječnja 2011. uknjižuje se pravo vlasništva za korist HK, [adresa]. Na kč. br. [katastarska čestica] u površini od 11a 45 m2, zk ul. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina], kao vlasnici upisani od 1. do 3. tužitelji-protutuženici.

9. Čitanjem suglasnosti za stambeno zbrinjavanje utvrđeno je da je 3. prosinca 2004., tužiteljima-protutuženicima , zajedno s ostalim članovima njihove obitelji, dana u najam obiteljska kuća u državnom vlasništvu na području posebne državne skrbi u [adresa]. Temeljem suglasnosti za stambeno zbrinjavanje od 22. srpnja 2004. utvrđeno je da je tuženiku-protutužitelju HK i njegovoj supruzi MK dana u najam obiteljska kuća na području posebne državne skrbi u [adresa]. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 18. siječnja 2011. utvrđeno je da je tuženik HK kupio nekretninu koja mu je prethodno dana za stambeno zbrinjavanje.

10. Nespornim je da su obje stranke u posjedu svojih nekretnina od 2004. kada su putem stambenog zbrinjavanja iste dobile na korištenje , a kasnije iste i kupili 2011. od RH. Niti tužitelji-protutuženici, a niti tuženik-protutužitelj od prethodnih vlasnika nisu uvedeni u posjed, već su im od strane APN-a , nekretnine predane u posjed.

11. Nespornim je utvrđeno da su stranke pod posl.br. R1-35/17 vodile spor uređenja međe, no isti postupak okončan je povlačenjem prijedloga, budući su tužitelji-protutuženici, predlagali uređenje međe po katastru, na što tuženik- protutužitelj nije pristao već je tražio uređenje međe po uživanju.

12. Tijekom postupka proveden je dokaz saslušanjem stranaka. 1. tužitelj VK iskazao je da je u kuću na adresi [adresa] uselio 2004., koju je dobio od APN-a putem stambenog zbrinjavanja. Zaposlenici u APN-u su mu pokazali kuću i okućnicu. Tuženik je iste godine, ali prije njega uselio u susjednu kuću. Prije no što je došao živjeti sa svojom obitelji u kuću geometar DK je ispred APN-a došla i obilježila među i udarila flokove, a kada je on došao živjeti sa svojom obitelji u kuću tih flokova nije bilo. Kasnije je pokrenuo postupak uređenja međe i tada je saznao od gospođe DK da je ona ranije bila na toj parceli i stavila međašne oznake. Traži da tuženik ukloni pomoćnu zgradu odnosno šupicu. Šupa je bila izgrađena kada je došao živjeti u svoju kuću, ali tri puta manja. Na prijeporu je bilo par šljiva i jedan orah koje je tuženik posjekao, a poslije je sadio mlade voćke. Tuženikova vinova loza je bila već posađena kada je on doselio i ista se nalazi na međi. Tužitelj je iskazao da kada je doselio u kuću nije postojala ograda između njegove parcele i parcele tuženika već je on sam kupio metalnu žicu i otprilike u dužini od 40 metara postavio ogradu, a kako dječja lopta ne bi ulazila u tuženikov vrt. Tuženik mu je pomogao tu žicu postavljati. Obavijestio je tuženika da će staviti ogradu iz tog razloga, a niti jedan ni drugi nisu znali kuda ide međa. Iskazao je da su vlasnici njegove kuće i kuće tuženika bili braća AK, koju on nikada nije upoznao. U dopuni svog iskaza ( list 237 i 238 spisa) iskazao je da je u postupku uređenja međe geometar odredio među i stavio flokove, a od je nakon toga postavio žičanu ogradu dva metra u svoj posjed dok se ne uredi prava međa i rekao tuženiku da kada budu znali gdje je međa onda će promijeniti žicu ili na njegovo ili na tuženikovo zemljište. Ponavlja da se radilo o privremenoj ogradi. on je pokrenuo postupak uređenja međe, misli da taj postupak nije završen odnosno da ne zna kako je završio. U odnosu na drvarnicu tuženika iskazao je da je to bila šupica 2x3 metra koju je kasnije tuženik proširivao. Tuženik je drvarnicu proširivao kad oni nisu bili kod kuće i radio je noću, a kada ga je on upitao zašto je to izgradio, da mu je tuženik odgovorio da se to njega ne tiče. sada se tuženikova drvarnica nalazi pola na tuženikovom, a pola na njegovom terenu.

12.1. 2. tužiteljica FK iskazala da su oni u svoju kuću doselili u prosincu 2004, a tuženik negdje u srpnju ili kolovozu 2004. Prijašnji vlasnik kuće ĐK je zvao geometra i stavljene su međašne oznake koje su išle pored betonskih stupova na parceli tuženika. Oni su ogradu postavili 2010. i to ne po pravoj međi jer bi im trebalo puno žice, već su je postavili od betonske terase. Kada su došli živjeti u svoju kuću ograde nije bilo između njihove parcele i parcele tuženika. Oni su uživali parcelu sve do željeznih stupova na kojima se nalazi loza tuženika. U dogovoru s tuženicima postavili su žičanu ogradu dok se ne utvrdi međa. Geometar DK je pokazala među koja se nalazi pola metra od nadstrešnice gledano s pravca ceste i išla je po metalnim stupovima ravno. Dok su suprug i ona bili u bolnici, tuženik je srušio svoju dotadašnju gospodarsku zgradu koja je bila široka do 2 metra, a dugačka oko 3 metra, a to zna jer je u tuženikovu šupu ulazila kada je hranila njegove svinje dok su on i supruga bili u Bosni. Suprug i ona su mu prigovorili zbog toga, a tuženik ih je psovao i vrijeđao.

12.2. 3. tužitelj iskazao je da su oni stavljali žičanu ogradu, da njihova djeca ne idu na parcelu tuženika i u vrijeme kad su tu ogradu postavljali s tuženikom su bili u dobrim odnosima. Njihova parcela je do željeznih stupova, a žičanu ogradu su postavili za prvu ruku dok se ne vidi što je čije. Nakon što je sud bio s geometrom i postavio flokove, tuženik je iste počupao i rekao da tko njemu što može.

12.3. Tuženik je iskazao da je 2004. dobio kuću od APN-a na adresi [adresa]. Od djelatnica APN-a uveden je u posjed odnosno pokazali su mu kuću i okućnicu. Posjed je bi ograđen s jedne strane sa živom ogradom, a do strane tužitelja bila je žica koju je tužitelj kasnije počupao jer je on htio napraviti ogradu kuda on hoće. Kokošinjac koji se nalazio na parceli tužitelja predstavljao je među između parcela. Raniji vlasnici njegove kuće i kuće tužitelja bili su braća ĐK i AK koji su imali pušnicu na međi i istom se zajedno služili. Problemi oko prijepora počeli su 2011. kada je on kupio kuću i htio je kuću ucrtati te je angažirao geometra i da mu odredi među. Iskazao je da je tužitelj 2004. uklonio kokošinjac i odrezao šljivu koja je bila iza kokošinjca, a on je šupu koja je već bila tamo proširio i napravio je kukuruzanu na svojoj parceli. Kada je on došao živjeti u svoju kuću na sadašnju adresu, vlasnik kuće u kojoj sada živi tužitelj, ĐK je živio u kući i on mu je pokazao među i rekao mu što je koristio on, a što njegov brat AK, čiju je kuću on kasnije kupio. Rekao mu je da međa ide zid, pušnica, kokošinjac, šljiva, a Milenkovo je bio orah, brajda, mala šupica za drva, jabuke zlatni delišes i lješnjaci.

13. Tijekom postupka saslušani su svjedoci predloženi od strane tužitelja i tuženika.

13.1. Svjedok KK sin 1. i 2. tužitelja, brat 3. tužitelja iskazao je da su njegovi roditelji uživali svoju parcelu sve do željeznih stupova na kojima se nalazi posađena brajda tuženika. Žicu su postavili u dogovoru s tuženikom da dječja lopta ne ide u njegov vrt i kako bi se uspostavili normalni susjedski odnosi. Nakon postavljanja žičane ograde tuženik je gurao tu žicu prema njima kada bi obrađivao vrt, a žica je išla ravno, a sada je sva krivudava. U vrijeme kada su njegovi roditelji postavljali žičanu ogradi, ni oni, a ni tuženik nisu znali gdje je međa, već je svako uživao svoju parcelu. Kada su doselili na njihovoj parceli je bila pušnica i kokošinjac, a na tuženikovoj drvarnica.

13.2. Svjedok ĆK iskazao je da i tužitelja i tuženika poznaje iz Banja Luke i poznato mu je da su bili u korektnim odnosima. Šupa tuženika bila je puno manja i da je dograđena prema parceli tužitelja. To mu je poznato po kazivanju tužitelja. Nije mu poznato tko je gradio pušnicu, gdje je bio kokošinjac niti žičana ograda. Ne zna tko je posadio šljive niti na kojem je mjestu bio orah. Ne zna ni koje godine je postavljena žica. Također mu nije poznato do kuda su stranke uživale parcele.

13.3. Svjedok ČK općenito je iznosio svoja saznanja i viđenja odnosa stranaka i uživanja prijepora. Iskazao je da je do 2004. živio preko puta kuće HK te mu pomogao useliti stvari u kuću. Poslije njega u susjednu kuću doselili su tužitelji. HK je orao vrt koji se nalazi ispred kuće, a jednom je orao vrt i VK. U blizini kuća stranaka nije bio sigurnih 10 godina. Po sjećanju navodi da je orao do potpornog zida od kojeg je bila žičana ograda sve do pušnice.

13.4. U svojstvu svjedoka saslušana je DK, geometar, iskazala je da je ucrtavala kuću tuženiku-protutužitelju, te je utvrdila da tuženik uživa više zemlje nego kako je to u katastru navedeno. Navela je da su bila još dva dvorišna objekta , po sjećanju jedan je bio zidani, a drugi drveni te da se jedan objekt nalazi na parceli tužitelja-protutuženika.

14. Proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka Natalijom Bokulić. Na terenu su tužitelj i tuženik pokazali prijepor. Mjernični vještak identificirao je prijepor. Vještak je identificirala prijepor i utvrdila da se isti nalazi između parcele tužitelja kč. br. [katastarska čestica] i parcele tuženika kč. br. [katastarska čestica]. Kč. br. [katastarska čestica] kuća, livada i dvorište ukupne površine 1145 m2 upisana je u posjedovni list broj 1460 K. O. [katastarska općina] na VK, [adresa] u 1/3 dijela, VK [adresa] u 1/3 dijela i TK, [adresa] u 1/3 dijela. Ista parcela kč. br. [katastarska čestica] upisana je u zemljišnim knjigama u zk. uložak broj [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], površine 1145 m2 u suvlasništvu EK, FK i TK. Parcela tuženika kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada br. 9a i dvorište ukupne površine 924 m2 upisana je u posjedovni list broj 921 K. O. [katastarska općina] na [adresa]. Ista parcela u zemljišne knjige upisana je kao kč. br. [katastarska čestica] površine 924 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u vlasništvo [adresa] HK, [adresa].

15. Vještak je dostavila skicu lica mjesta na kojem je označila zatečeno stanje na terenu te označila među prema katastarskom planu.

16. Nakon dostave skice lica mjesta tužitelji-protutuženici prihvaćaju nalaz i mišljenje vještaka.

17. Tuženik-protutužitelj skicu lica mjesta prihvatili su u cijelosti te su sukladno istoj postavlja tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tuženik-protutužitelj vlasnik dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji dio je na skici lica mjesta označen točkama ABCDEFA, površine 75 m2.

18. Među strankama je sporan dio nekretnine koja je označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je na skici lica mjesta ( list 94 spisa) označena zelenom bojom.

19. Tijekom postupka je nespornim utvrđeno da parcele koje su sada u vlasništvu stranaka, nisu bile omeđene vidljivim međašnim oznakama u vidu ograde, stupova žice i slično. Navedene nekretnine bile su u vlasništvu dva brata koja svoje parcele nisu ograđivali i oko uživanja nije bilo spora. Prijašnji vlasnici svoje nekretnine prodali su Republici Hrvatskoj, te je Agencija za promet nekretnina, putem stambenog zbrinjavanja, stranke uvela u posjed. Pravni prednik, odnosno Republika Hrvatska nije znala, niti je mogla znati okolnosti uživanja po prethodnim vlasnicima braći V.

20. Kada su stranke stupile u posjed uživali su svaki svoj dio nekretnine, bili u dobrim odnosima, koji su se pogoršali tijekom postupka uređenja međe. Tužitelji su, kako se susjedski odnosi ne bi dodatno narušavali, stavili privremenu žičanu ogradu, a sve kako lopta njihove djece i unučadi ne bi dolazila u vrt tuženika koji je imao posađen povrtnjak. Tužitelji, premda su znali gdje je međa po katastru i taj dio uživali od danja stupanja u posjed, žičanu ogradu postavili su unutar svoje parcele jer im je to bilo praktičnije da žičanu ogradu stave od betonskog zida na kojem se nalazi natkrivena nadstrešnica. Da se radi o privremenoj ogradi, s improviziranim drvenim stupovima i žicom, vidljivo je na fotografiji s lica mjesta ( list 85 spisa, fotografija br. 5). Prilikom očevida nesporno je utvrđeno, a što je vidljivo na fotografijama s lica mjesta (list 85 spisa, fotografija broj 1) da je željeznim klinom, gledano iz pravca ceste označena međa po katastru.

21. Tijekom postupka, nespornim je utvrđeno da su tužitelji u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici prijepora, da su prijepor uživali kada su stupili u posjed svoje parcele, a da je tuženik-protutužitelj uživao svoj dio parcele. Tek nakon privremenog postavljanja žičane ograde, dok se ne uredi međa između parcela stranaka, tuženik- protutužitelj je počeo koristiti dio prijepora, premda je znao da je taj dio upisan u vlasništvu tužitelja. Budući da vlasništvo tužitelja-protutuženika nad prijeporom nije sporno, da tuženik-protutužitelj drži dio prijepora bez valjane pravne osnove, da je znao da isti nije njegov, da njegov posjed nije pošten, sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika i naložio tuženiku-protutužitelju da tužiteljima- protutuženicima preda dio posjeda koji on koristi, kako je to utvrđeno prilikom očevida na licu mjesta i obilježeno na skici mjerničkog vještaka.

22. Nadalje nespornim je utvrđeno na licu mjesta da se gospodarski objekt tuženika nalazi dijelom na parceli tužitelja. Tuženik-protužitelj tvrdi da je temeljem instituta dosjelosti i građenja na tuđem zemljištu stekao pravo vlasništva na dijelu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

23. Članak 161.stavak 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" br. 81/15 dalje ZV ) propisuje da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Članak 162. stavak 1. ZV-a propisuje da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

24. Odredbom članka. 159. stavak. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari; s time da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.), dok samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak. 3.).

25. Odredbom članka 18. Zakona o vlasništvu propisana je kakvoća posjeda, a to je zakonitost, istinitost i poštenje posjeda. Posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja - pravo na posjed (članak. 18. stavak. 1. ZV). Nadalje, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (članak. 18. stavak. 2. ZV ). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak. 18. stavak. 3. i 5. ZV). Pravo vlasništva dosjelošću može steći samo (u smislu odredbe članka. 11. stavak. 1. ZV) ako postoji samostalan posjed, dakle ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed) te barem pošteni posjednik odnosno onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

26. Temeljem naprijed citiranih zakonskih odredbi te utvrđenog činjeničnog stanja sud utvrđuje da posjed tuženika-protutužitelja nije pošten, zakonit ni istinit. Nespornim je utvrđeno tijekom postupka da su raniji vlasnici kuća tužitelja i tuženika bili braća ĐK i AK i to kuće tužitelja ĐK, a kuće tuženika AK. U svom iskazu tuženik-protutužitelj HK iskazao je da je on prvi uselio u svoju kuću, a u kući u koju su kasnije uselili tužitelji-protutuženici, živio je prijašnji vlasnik ĐK, koji mu je rekao što je koristio on, a što njegov brat AK. Iskazao je da je Milenkova bila brajda, mala šupica za drva, jabuke i lješnjaci. Nadalje, tuženik-protutužitelj je naveo da je on postojeću šupu proširio do međe. Iz njegova iskaza jasno proizlazi da je tuženik znao što su njegovi prednici uživali, a to nije prijepor koji sada tuženik uživa. Iz dokaznog postupka nespornim proizlazi da se dio gospodarskog objekta ( šupe tuženika) i kao i dio zemljišta koji uživa tuženik nalazi na parceli tužitelja.

27. Tuženik-protutužitelj tvrdi da je on uveden u posjed i da je temeljem dosjelosti stekao prijepor. Pozivanje tuženika na članak 7. Ugovora u kupoprodaji, da kupuje nekretninu u viđenom stanju, moglo se odnositi samo na kuću, a ne može se tumačiti da se isto odnosi i na dio kč. br. [katastarska čestica]. U trenutku prodaje kč. br. [katastarska čestica] tuženiku-protutužitelju, RH bila je vlasnica i susjedne kč. br. [katastarska čestica], tada bi prodavatelj, da mu je to bila namjera, u kupoprodajnom ugovoru naznačio i da tuženiku-protutužitelju prodaje i dio kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

28. Tuženik je znao do kuda je njegov posjed, pa ne može tvrditi da je on prijepor stekao dosjelošću, budući da iz dokaznog postupka proizlazi da njegov posjed nije bio pošten, savjestan niti kvalificiran. S obzirom na utvrđenje u odnosu na protutužbeni zahtjev, sud je stajališta da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću dijela kč. br. [katastarska čestica] upisane u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženici.

29. Na strani tuženika-protutužitelja nema niti jedne od kvaliteta posjeda za ovaj način stjecanja prava vlasništva, budući da od trenutka kada su tužitelji privremeno postavili ogradu, nema ni savjesnosti posjeda budući je tuženik znao i morao znati da mu posjed ne pripada. Također, valja navesti da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom i sposobnost stvari da bude u vlasništvu, moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja protutužbe (a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjednici Građanskog odjela održanoj 14. veljače 2019.), dakle tuženik- protutužitelj je i u vrijeme podnošenja protutužbe trebao biti pošten (savjestan posjednik), a što evidentno nije bio obzirom da je znao da su vlasnici predmetnog dijela kč. br. [katastarska čestica] upravo tužitelji.

30. U odnosu na stjecanje prava vlasništva građenjem, valja istači da je tuženik- protutužitelj bez odobrenja i znanja proširio postojeću gospodarsku zgradu na parcelu tužitelja, te iskoristio trenutak kada tužitelji-protutuženici nisu bili kod kuće, kada su 1. i 2. tužitelji bili u bolnici, 1.tužitelj na operaciji kuka, a 2.tužiteljica na terapijama. Obzirom da tužitelji nisu bili kod kuće kada je tuženik proširivao gospodarsku zgradu, istome se nisu mogli ni protiviti. tek kada su došli kući i vidjeli Tek kada su tužitelji vidjeli da je tuženik proširio gospodarsku zgradu na njihovu parcelu, istome su to i prigovorili, no tuženik se na isti prigovor i protivljenje nije obazirao.

31. Člankom 8. Zakona o parničnom postupku propisano je da koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Ocjenom svih provedenih dokaza, sud utvrđuje da na strani tuženika-protutužitelja nisu bile ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, te je sud njegov tužbeni zahtjev odbio .

31. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, te je naloženo tuženiku-protutužitelju da tužiteljima- protutuženicima naknade parnične troškove koji se odnose na trošak zastupanja po punomoćniku, troškove očevida, mjerničkog vještačenja.

31.1 Tužiteljima-protutuženicima priznati su troškovi zastupanja koji se odnose na sastav tužbe u iznosu od 240,00 eur, pribavljanje zk izvatka 50,00 eur, pristojba na zk izvadak 3,98 eur, sastav podneska od 1. ožujka. 2018. u iznosu od 240,00 eur, zastupanje na ročištu 5. lipnja 2018. u iznosu od 240,00 eur, zastupanje na ročištu 11. veljače 2021. u iznosu od 240,00 eur, zastupanje na očevidu 10. lipnja 2021. u iznosu od 240,00 eur, izbivanje iz pisarnice u iznosu od 200,00 eur, sastav podneska od 13. studenog 2021. u iznosu od 240,00 eur, sastav podneska od 18. studenog 2021. u iznosu od 60,00 eur, sastav podneska od 10. siječnja 2022. u iznosu od 60,00 eur, zastupanje na ročištu 27. siječnja 2022. u iznosu od 240,00 eur, zastupanje na ročištu 3. ožujka 2022. u iznosu od 240,00 eur, sastav podneska od 2. svibnja 2022. u iznosu od 60,00 eur, sastav podneska od 1. srpnja 2024. u iznosu od 240,00 eur, zastupanje na ročištu 11. srpnja 2024. u iznosu od 120,00 eur, zastupanje na ročištu 27. ožujka 2025. u iznosu od 240,00 eur i zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eur što ukupno iznosi 3.053,98 eur. Na ove radnje obračunat je PDV od 25% u iznosu od 763,50 eur, što ukupno iznosu 3.817,48 eur, dok su s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška odbijeni iznad dosuđenog iznosa.

28. 2. Tužiteljima-protutuženicima nije priznat trošak sastava 5 podnesaka, od kojih se 4 odnose na požurnice sudu, a podneskom od 16. ožujka 2021. punomoćnik dostavlja sudu dokumentaciju koja se već nalazi u sudskom spisu. Također nije priznat trošak predujma u iznosu od 530,89 eur, budući da tužitelji nisu pozvani na plaćanje istog niti su ga platili, jer im je Rješenjem o odobravanju pravne pomoći od 5. siječnja 2018. odobreno korištenje pravne pomoći u obliku zastupanja i plaćanja troškova sudskog postupka. Tužiteljima-protutuženicima nije priznat trošak izbivanja iz kancelarije za sudjelovanje na ročištu 11. srpnja 2024. od tri sata – 150,00 eur i prijevoz 116 km x 2,00 eur u iznosu od 232,00 eur budući da punomoćnici 1. -3. tužitelja-protutuženika na istom ročištu nisu osobno bili nazočni već su angažirali zamjeničke punomoćnike s područja nadležnosti stalne službe gdje je ročište održano.

U Ogulinu 12. svibnja 2025.

Sudac

Marijanka Cindrić Županić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba putem ovog suda na županijski sud u roku od 15 dana od dana objave presude.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Zajedničko odvjetničko društvo Josip Janković i Mate F, [adresa]

2. Odvjetnica Irena Blauhorn, Karlovac, Tuškanova 10