REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27,

21000, Split

Poslovni broj: P-2745/2021-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. JT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 2. ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3. IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 4. ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 5. LT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Nikoli Milakoviću, odvjetniku u Omišu, protiv tuženika UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima odvjetnicima u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri d.o.o. Split, radi utvrđenja sastava ostavinske mase, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 19. ožujka 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja pod 1-5 Nikole Milakovića, odvjetnika u Omišu, te tuženika osobno uz punomoćnika Ivana Duplančića, odvjetnika u OD Ljubičić-Vrdoljak i partneri, na ročištu radi objave, dana 12. svibnja 2025. p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o je

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe učinjena podneskom od 20. siječnja 2025.

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I/ Ostavinska imovina iza pok. PT ud. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. god., a umrle **.**.2020. god., sastoji se i od nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

II/ Dužan je Tuženik naknaditi Tužiteljima troškove ovog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sve to u roku od 15 dana."

III. Odbija se podredni tužbeni zahtjev koji glasi:

" I/ Ostavinska imovina iza pok. PT ud. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. god., a umrle **.**.2020. god., sastoji se i od 3/21 suvl. dijela tri samostalne uporabne cjeline, sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade položene na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje samostalne uporabne cjeline su u Nalazu i mišljenju vještaka Dražena Bušića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, nadnevka “Split, 21. prosinca 2023. god., predmet: 615/23, a koji Nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, opisane kao: A/ Ljetna kuhinja u istočnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, B/ Trosobni stan u prizemlju južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg ostakljenog predvraća i C/ Trosobni stan na prvom katu južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg balkona na južnom pročelju.

II/ Dužan je Tuženik naknaditi Tužiteljima u jednakim dijelovima troškove ovog parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve to u roku od 15 dana."

IV. Nalaže se tužiteljima u roku od 15 dana, naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.911,44 eura sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu 13. srpnja 2021. tužitelji navode kako su rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-2090/2020 od 15. ožujka 2021. god., između ostalog, upućeni da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti istog rješenja pokrenu parnicu protiv UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Z radi utvrđenja sastava ostavinske mase, jer je sud zauzeo stajalište da je manje vjerojatno pravo JT i ostalih nasljednika, a sve s obzirom na postojanje sporazuma nasljednika od 23. studenoga 2007. god. i 14. studenoga 2007. god., a i zbog činjenice da ostaviteljica FT pok. I ne bi bila upisana kao vlasnica u zemljišnim knjigama, kako ni na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], tako i na kuću izgrađenu na navedenim česticama. Tužitelji (tada Žalitelji) da su ustali žalbom protiv naprijed navedenog rješenja, no rješenjem Županijskog suda u Puli poslovni broj Gž-571/2021 od 15. lipnja 2021. god., žalba da je odbijena i potvrđeno pobijano rješenje, s obrazloženjem da „…drugostupanjski sud nije ovlašten cijeniti žalbene navode Žalitelja koji se odnose na valjanost darovne pogodbe iz 6. siječnja 1965., a tako i spomenutih sporazuma, već će se o navedenim prijeporima raspraviti u parničnom postupku, nakon čega će sud donijeti odluku…“

1.1. Tužitelji nadalje navode kako Darovna pogodba nadnevka “ Z, dne 6.I.1965.”, a na kojoj Tuženik temelji svoja prava, nije potpisana od obdarenika UT i ZT, odnosno njihovog zastupnika, oca OT pok. Ž, tako da iz predmetnom spisu priležeće Darovne pogodbe nije razvidno da su obdarenici uistinu prihvatili darovanje nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ( bez čest. zem. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina].

1.2 Nadalje, da iz predmetnom spisu priležeće Darovne pogodbe nije razvidno je li ista ovjerena, a ako jest, od kojeg tijela je ovjerena i kada, a posebno se napominje da su predmet Darovne pogodbe nadnevka “ [adresa], dne 6.I.1965.” samo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ( bez čest. zem. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina], a nije sporno među strankama da se obiteljska kuća OT nalazi na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

1.3. Isto tako, da se u trenutku sastavljanja Darovne pogodbe nadnevka “ Z, dne 6.I.1965.”, obiteljska kuća OT sastojala samo od prizemlja, dok je 1. kat podigao OT pok. Ž, otac od Tužitelja i Tuženika, i to od vlastitih sredstava te sredstava iz Ugovora o zajmu za stambenu izgradnju od 07.04.1975.god., sklopljenim sa Elektrodalmacijom Split, kao zajmodavcem, a u kojem Ugovoru je posebno naznačeno da će zajmoprimac OT pok. Ž sredstva zajma koristiti u svrhu izgradnje stambene zgrade u [adresa].

1.4. Naglašavaju kako su na ostavinskom ročištu pred Javnim bilježnikom u Omišu Radoslavom Vukovićem održanim 22. rujna 2020. god., poslovni broj predmeta O- 2090/20, UPP/OS-134/20, Tužitelj JT i Tuženik UT suglasno zatražili odgodu rasprave „kako bi u međuvremenu točno ustanovili vlasnički dio njihove majke na obiteljskoj kući“, dakle da uopće nije bilo govora da bi obiteljska kuća položena na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], bila isključivo vlasništvo Tuženika.

1.5. U naravi da se znalo, a zna se i danas, koji dio obiteljske kuće UT, položene na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kome pripada i tko od nasljednika koristi koji dio iste. Tuženik UT da nikada nije polagao prava na prizemlje, niti je bio u posjedu prizemlja iste kuće.

1.6. Još naglašavaju da je iz Sporazuma nadnevka “U [adresa], 23. studenog 2007. god.”, sklopljenog između Tužiteljice NT pok. J, ZT pok. J, JT pok. J te njihove sada pok. majke PT ud. J, kao i JTV pok. J, razvidno jedino da se NT pok. J u cijelosti odrekla svog suvlasničkog dijela koji joj pripada na nekretninama ( osim čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]) naslijeđenim iza smrti oca OT pok. Ž, i to u korist braće ZT pok. J, JT pok. J, JTV pok. J i majke PT ud. J, dakle da JTV pok. J ne smije svojatati nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], u cijelosti za sebe.

1.7. Napominju kako tuženik nije upisan ni u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] kao posjednik nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], PL 37, sve k. o. [katastarska općina], već je kao isključivi posjednik istih upisan upravo Tužitelj JT pok. J.

1.8. Slijedom navedenog predlažu donošenje presude kojom će utvrditi kako se ostavinska imovina iza pok. PT ud. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. god., a umrle **.**.2020. god., sastoji i od nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu te podnesku od 27. lipnja 2023., tuženik se u cijelosti protivio tužbenim navodima te istaknuo prvenstveno kako tužitelji u tužbi nisu naznačili zbog čega bi predmetne nekretnine predstavljale imovinu ostaviteljice i na koji je to način ostaviteljica stekla navedenu imovinu, te o kojem bi suvlasničkom dijelu bila riječ. Navodi kako je predmetna imovina predstavljala isključivo vlasništvo pok. PT CT, bake stranaka, koja je navedenom imovinom raspolagala darovnom pogodbom 6. siječnja1965. godine. Navedeni ugovor da je ovjeren od strane suda u Omišu, što je razvidno iz same kopije ugovora, a navedena darovna pogodba da je realizirana i bila je poznata cijeloj obitelji. Kako je navedenom imovinom raspolagano, to da ista nije bila predmet ostavinske imovine iza pok. PT CT, bake stranaka koji se vodi pred Općinskim sudom u Omišu pod brojem O-91/67. Nitko od navedenih nasljednika u tijeku postupka iza pok. ST da nije osporavao navedeni ugovor o darovanju (darovnu pogodbu).

1.2. U pogledu navoda kako se u pogodbi ne navodi nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] Ko [katastarska općina] tuženik ističe kako se ugovor tumači u svojoj ukupnosti, a riječ je o nekretninama koje međusobno graniče, pa tako darovateljica u ugovoru navodi kako je riječ o nekretninama zvanim „Kraj Bunara“ dok su izrekom navedene nekretnine 302/1 i 302/2 no riječ je o cijelom skupu nekretnina „kraj Bunara kojoj pripada 302/3 Ko [katastarska općina] što je također razvidno iz izvoda katastarskog plana, činjenice kako se na nekretnini nalazi jedan objekt sa okućnicom koji čini cjelinu te iz samog sadržaja sporazuma tužitelja pod 1. i tuženika iz 2007.godine.

1.3. Naglašava još i činjenicu kako se pok. ST CT na darovnu pogodbnu potpisala otiskom prsta što ukazuje kako ista nije znala brojeve čestica, no sigurno je znala narodne nazive svojih nekretnina, da predmetne nekretnine oduvijek imaju naziv Kraj Bunara što nije niti sporno. Između tužitelja i tuženika 14. studenog 2007. godine da je potpisan je sporazum o diobi nekretnine. U navedenom sporazumu razvrgnuto je suvlasništvo stranaka na predmetnim nekretninama te na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] Ko [katastarska općina]. Tako da se u navedenom sporazumu jasno navodi da se ZT odriče svog suvlasničkog dijela na predmetnim nekretninama čest. zem. [katastarska čestica] Ko [katastarska općina], dok se tuženik odriče svog dijela na nekretnini 295/5 Ko [katastarska općina] uz navod i obvezu da prizna tužbu pred Općinskim sudom u Omišu P-453/07. Stoga da je iz samog sporazuma razvidno kako stranke navode da nekretnine 302/1/2/3 u cijelosti pripadaju tuženiku RT, radi čega se predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Podneskom od 20. siječnja 2025. tužitelj je pored glavnog tužbenog zahtjeva istakuno i podredni, kojim traži da sud, ukoliko glavni tužbeni zahtjev utvrdi neosnovanim, utvrdi da se ostavinska imovina iza pok. PT ud. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936. god., a umrle **.**.2020. god., sastoji i od 3/21 suvl. dijela tri samostalne uporabne cjeline, sa zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade položene na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje samostalne uporabne cjeline su u Nalazu i mišljenju vještaka Dražena Bušića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju, nadnevka “Split, 21. prosinca 2023. god., predmet: 615/23, a koji Nalaz i mišljenje čine sastavni dio ove presude, opisane kao: A/ Ljetna kuhinja u istočnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, B/ Trosobni stan u prizemlju južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg ostakljenog predvraća i C/ Trosobni stan na prvom katu južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, WC-a sa kupaonicom i pripadajućeg balkona na južnom pročelju.

3.1. Tuženik se prije upuštanja u raspravljanje protivio preinaci tužbe učinjene podneskom od 20. siječnja 2025.

3.2. Prema odredbi članka 191. st. 1 ZPP-a preinaka tužbe je, između ostaloga i isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.

3.3. Nadalje, prema odredbi čl. 190. st. 1, ZPP-a, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, dok st. 2. istog članka navodi kako tužitelj može preinačiti tužbu i do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

3.4. Sud smatra kako su se u konkretnoj situaciji ostvarile pretpostavke iz odredbe čl. 190. st. 2. ZPP-a, ovo jer je tužitelj preinaku tužbe (isticanje drugog zahtjeva uz postojeći) vrši nakon što je sud u postupku izveo dokaz vještačenjem po vještaku geodetske struke koji je je identificirao predmetne nekretnine.

3.5. Shvaćanje je suda da tužitelj ne raspolaže sa dovoljno znanja koje su dovoljna za izradu stručnog vještačenja dok bi nametanje obveze tužitelju, da prije podnošenja tužbe, privatno izrađene nalaz i mišljenje po vještacima geodetske struke dodatno opteretilo tužitelje i onemogućilo pristup sudu.

3.6. Odredbom članka 190. st. 3. ZPP-a, propisano je kako je, nakon dostave tužbe tuženiku na odgovor, za preinaku potreban pristanak tuženika, ali i kada se tuženik protivi da sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

3.7. S obzirom da je pristanak na preinaku izostao, a sud smatra kako je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, istu je sukladno odredbi čl. 190. st. 3. ZPP-a dopustio, a kako je i odlučeno pod točkom I.

4. Tijekom postupka prvostupanjski sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-2090/2020 od 15. ožujka 2021., rješenja Županijskog suda u Puli, poslovni broj Gž-571/2021-2, Darovne pogodbe " [adresa] 6.I.1965.", Sporazuma sklopljenog između ZT i ZTV, Zapisnika od 12. studenog 2020., sačinjenog pred javnim bilježnikom Radoslavom Vukovićem, Ugovora o zajmu za stambenu izgradnju, troškovnika građevinskih radova, zapisnika od 22. rujna 2020. sačinjenog pred javnim bilježnikom Radoslavom Vukovićem, Sporazuma od 23. studenog 2007., izvoda iz katastarskog plana, prijepisa posjedovnog lista, izveden je dokaz vještačenjem po građevinskom vještaku geodetske struke, saslušane su stranke, svjedoci GT, TT i HT te su pročitani spisi Općinskog suda u Omišu poslovni broj O-91/67i poslovni broj P-453/07, te spis Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-2090/2020.

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev kao ni podredni tužbeni zahtjev nisu osnovani.

6. U postupku je bilo potrebno utvrditi da li nekretnine oznake 302/1, 302/2 i 302/3 sve k. o. [katastarska općina] te objekti izgrađeni na njima predstavljaju ostavinsku masu pokojne PT ud. J L, majke stranaka.

7. U ostavinskom postupku iza smrti pokojne majke stranaka, a koji se vodi pred ovim sudom pod poslovnim brojem O-2090/2020 tužitelji su rješenjem od 15. ožujka 2021. upućeni pokrenuti parnicu protiv ovdje tuženika radi utvrđenja sastava ostavinske mase, ovo jer je među strankama nastao spor, obzirom na istaknute zahtjeve da bi u ostavinu ostaviteljice ulazila kuća kao zajednička imovina nje i njenog pok. supruga J.

7.1. Dakle, tužitelji u ovom postupku, kao pravnu osnovu stjecanja predmetnih nekretnina od strane pok. PT navode stjecanje na osnovi zakona (bračna stečevina) te nasljeđivanje (iza smrti pok. supruga).

8. Prema odredbi člana 1. Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova ("Narodne novine" broj: 23/50, 11/78) imovina koju su bračni drugovi stekli radom u toku braka je njihova zajednička imovina (čl. 10. Osnovnog zakona o braku) i s njom upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno.

9. Čitanjem zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne čestice (list 32-36 spisa O- 2090/20) sud je utvrdio kako su iste upisane u ZU 44 (čes. zem. 302/3), ZU 156 (čes. zem. 302/1) te ZU 98 (čes. zem. 302/2) sve k. o. [katastarska općina] te da kao vlasnici predmetnih nekretnina nisu upisane baka stranaka pok. ST ni otac stranaka pok. OT.

10. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. OT pok. Ž poslovni broj O-217/88 od 21. studenog 1988., a koje je priloženo spisu poslovni broj P-453/07 sud je utvrdio kako imovinu pok. oca stranaka, a supruga pokojne PT sačinjavaju nekretnine upisane u ZU 33, 235, 322, 469, 567, 566 i 619 k. o. [katastarska općina], odnosno u posjedovni list broj 18 k. o. [katastarska općina].

10.1. Također je utvrđeno kako su u postupku sudjelovali tužitelji ad 1-5, tuženik te njihova majka pok. FT, te da su nasljednicima pok. OT pok. Ž, na temelju zakona, te uslijed ustupa tužiteljica ad 3 i ad 4. utvrđeni tužitelji ad 1,2,5, tuženik i pok. FT ud. J.

11. Čitanjem Darovne pogodbe " [adresa] 6. siječnja 1965" (list 60-62 spisa) sud je utvrdio kako je istom FT CT ud. Ž svojim maloljetnim unucima i to tuženiku i tužitelju pod 2, a koji su zastupani po ocu OT pok. Ž, darovala nekretnine zvane "Kraj bunara", što odgovara čest. zem. [katastarska čestica].

11.1. Nadalje, da je stavkom II. predmetne Pogodbe utvrđeno kako MT. Ž prihvaća učinjeno mu darovanje, za svoje maloljetne sinove, - te stupa u posjed primljenih nekretnina.

11.2. Nadalje, utvrđeno je kako je predmetna pogodba sačinjena po Dr. Staniću, odvjetniku u Omišu, te da je ovjerena od strane ovlaštenog službenika Općinskog suda u Omišu pod brojem II OV-1/1965, a na istu stavljen je otisak kažiprsta desne ruke CT ud. Ž budući je nepismena.

12. Čitanjem spisa Općinskog suda u Omišu, poslovni broj O-91/67, a koji se vodio iza smrti pok. CT ud. Ž sud je utvrdio kako je otac stranaka pok. OT J pok. Ž zajedno sa ostalim prisutnim nasljednicima dana 19. travnja 1967. na zapisnik dao nasljedničku izjavu prema kojoj predmet ostavštine nisu čestice zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer ih je pokojnica darovala svojim unucima mal. OT ZTV i ZT Darovnom pogodbom " [adresa] dne 6.I.1965." već se ostavština sastoji samo od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer zemlja "kod Nikoline kuće" i zemlja "Kod bunara" čine jednu cjelinu i baš darovane čest. zem. [katastarska čestica].

13. Iz iskaza svjedoka GT i TT, koje sud u potpunosti prihvaća jer ih drži istinitim i uvjerljivim, a ni stranke na iste nisu imale prigovora, proizlazi kako obitelj OT poznaju od djetinjstva te da se sjećaju kako se predmetni objekt počeo graditi 60-ih godina, da je u to vrijeme nekretnina bila prizemnica te da su u njoj živjeli baka, otac i majka stranaka te stranke. Da su članovi obitelji OT koristili postojeći prostor bez nekih posebnih ovlaštenja i ograničenja. Da se sa nadogradnjom prvog kata započelo 70-ih godina, nakon smrti bake stranaka te da je prema njihovim saznanjima nositelj svih građevinskih radova nadogradnje bio pok. otac stranaka. Također, nakon što je svjedocima pokazana površina okućnice iskazali su kako se ista koristila uz predmetni objekt kao cjelina.

14. Iz iskaza svjedoka HT proizlazi kako je sa pok. ocem stranaka jedno vrijeme radio u "Elektrodalmaciji". U tom periodu da je radio kuću u mjestu Duće, a otac stranaka mu je dolazio pomagati. Kuću da je radio zajednički sa bratom koji je živio u [adresa] i da se sjeća da ga je jedne prigode, a to da je bilo 1982. ili 1983., otac stranaka pitao jesu li se on i brat podijelili. Kazao mu je da jesu, a na to mu je pok. otac stranaka kazao kako je njegova majka, koja je baka stranaka, ostavila kuću ovdje tuženiku i ZT (tužitelju pod 2), a da se on (otac stranaka) sa tim složio. Na upit suda zna li o kojoj se kući radi kazao je da je to ta kuća koja je zvana "bare" i "kod bunara". U djetinjstvu da je živio u susjedstvu obitelji stranaka, da ih dobro poznaje i da se sa članovima obitelji družio. Sjeća se da se kuća sastojala od prizemlja i gornjeg kata. Sa strane da je bila "kužina" i neka ostava. To sve da se koristilo kao jedna cjelina. Sjeća se da su bila dva, tri vrta prema zapadu i još jedan komad zemlje. Nije mu poznato tko je gradio predmetnu kuću, ali načelno može kazati da su se u to vrijeme kuće radile na način da se skupi družina ljudi i krene raditi. Nije mu poznato tko je financirao radove, ali misli da su isti bili na inicijativu pok. bake stranaka, a da su financirali zajedno baka i otac stranaka. Sjeća se da je baka stranaka preminula 1967. jer joj je bio na sprovodu, a kuća da je početa radit prije bakine smrti. Ne sjeća se u kojim gabaritima je bila izgrađena prije smrti bake stranaka, a zna da su je nakon bakine smrti nadograđivali pok otac stranaka i njegov brat U (stric stranaka).

15. Iz iskaza tužitelja pod 1., čijem iskazu su se ostali tužitelji pridružili proizlazi kako je do ovog postupka došlo nakon smrti njihove majke, jer da su se svi osim tuženika složili kako bi imali svoj dio u predmetnoj nekretnini. Na upit suda zašto misli da bi imao dio na ovoj nekretnini, tužitelj je odgovorio da zato jer je tu živo do nazad 14 godina te još uvijek ima ključ prizemlja i tu se nalaze njegove stvari. Nadalje, kazao je kako mu otac nikada nije spominjao Darovnu pogodbu, niti su on i majka ikada za života spominjali išta oko podjele imovine te da u ostavinskom postupku iza smrti oca ove nekretnine bile navedene. Otac da je naglo preminuo 1988., dok je majka do smrti živjela u prizemlju predmetne kuće. U prizemlju kuće je do smrti živjela i njihova baka, a smatra kako je otac s bakom bio u dobrim odnosima. Baka da je imala devetero djece, a pretpostavlja da nitko od drugih potomaka bake nije naslijedio ovu kuću jer je takav bio dogovor između njih. Izjasnio se kako ne zna koje bi se nekretnine zvale "kod bunara" i "kod P [adresa] te da se ove predmetne nekretnine nazivaju "Bare". Kazao je još kako ne spori da bi objekt do dimne kuhinje na predmetnoj nekretnini gradio samo tuženik isto kao i nadogradnju nad dimnom kuhinjom, dok spori prizemlje i kat južnog dijela te "dimnu kužinu" u prizemlju sjevernog objekta. Zaključno, naveo je kako su se predmetne nekretnine uvijek koristile kao cjelina.

16. Saslušan na ročištu tuženik je iskazivao kako ne bi bilo točno da tužitelji od 1- 5 navodili nisu znali na postojanje Pogodbe iz 1965. jer se ta Pogodba čuvala u maminom ormaru, više puta se o njoj pričalo, a sjeća se da se jedne prigode za stolom i čitala. Nadalje, da je baka uvjetovala da se na ovoj zemlji, koja je bila "didovina" od prezimena OT, sagradi kuća. Da se ne može izjasniti tko je financirao gradnju prizemlja jer je tada imao četiri godine, a da je pokojni otac gradio kat na kući kao i "dimnu kužinu". Pokojni stric U da je ovdje tužitelju pod 1 za izgradnju kuće ostavio zemlju zvanu "na vrh brijega". Navedeno da je uvjetovala baka jer je kazala kako se on u Darovnu pogodbu neće dirati i da ga je potrebno zbrinuti na drugom mjestu gradnjom kuće. Na poseban upit sud koje nekretnine nose naziv "kod bunara" kazao je da taj naziv nose čestice koju su predmet spora, a da naziv "kod P [adresa] nosi čestica 302/3 na kojoj je "dimna kužina" , a istočno od nje da je Nikolina kuća. Još je kazao kako su se te čestice uvijek koristile kao jedna cjelina. Predmetne čestice da su nosile i naziv "Bare", što znači živa voda, ali da su preciznije zvane "kod bunara" i "kod Nikoline [adresa]. Upitan na ročištu o tome da li mu je pokojna majka zabranila ruđenje starog krova, kazao je kako je to točno, da ga onda on nije srušio jer je nije htio uznemiravati, ali da je to mislio srušiti i bez njenog odobrenja. Kasnije kada ga je srušio da se tužitelj pod 1 nije bunio.

17. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Dražena Bušića proizlazi kako je predmet očevida (čes. zem. 302/1, 302/2 i 302/3 k. o. [katastarska općina]) identificiran u zaseoku Kovačići, da je definiran međama u vidu suhozida i betonskih zidova te predstavlja stambenu građevinu anagrafske oznake [adresa], visine prizemlje + prvi kat, tlocrtne površine 162 m2, sa pripadajućom okućnicom površine 693 m2. Spomenuta građevina da se sastoji od pet samostalnih uporabnih cjelina sa zajedničkim djelovima i uređajima zgrade i to: spremišta u zapadnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, ljetne kuhinje u istočnom dijelu prizemlja sjevernog krila građevine, jednosobnog stana na prvom katu sjevernog krila građevine koji se sastoji od sobe, hodnika, wc-a sa kupaonicom i kuhinje sa blagovaonicom, trosobnog stana u prizemlju južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, wc-a sa kupaonicom i pripadajućeg ostakljenog predvraća, te trosobnog stana na prvom katu južnog krila građevine koji se sastoji od tri sobe, hodnika, kuhinje, blagovaonice, wc-a sa kupaonicom i pripadajućeg balkona na južnom pročelju. Cio posjed da je položen na česticama kako slijedi:

- č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] stvarne površine 379 m2, površine prema upisu u katastru od 385 m2, označenoj točkama „Q,F,G,H,I,J,K,R,Q“ i lila bojom, na kojoj se nalazi dio prednje opisane stambene građevine tlocrtne površine 47 m2, u manjem dijelu betonirano dvorište i vrt sa južne strane građevine;

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] stvarne površine 417 m2, označenom točkama „A,Q,R,K,L,M,N,O,P,A“ i žutom bojom, na kojem se nalazi dio prednje opisane stambene građevine tlocrtne površine 97 m2, dvorište popločano betonskim pločama sa njezine zapadne strane, travnjak sa stablom oraha također sa njezine zapadne strane, vrt sa južne strane građevine i pomoćna građevina površine 4 m2 (strojarnica pumpe za vodu) u krajnjem jugozapadnom dijelu opisanog djela čestice;

- dijelu č. zem. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] stvarne površine 59 m2, označenom točkama „A,B,C,D,E,F,A“ i zelenom bojom, na kojem se nalazi dio prednje opisane stambene građevine tlocrtne površine 18 m2 i betonirani parking sa njezine istočne strane.

Č. zem. [katastarska čestica], u današnjem obliku i površini, da su evidentirane kao takove pedesetih godina prošloga stoljeća, što je ujedno i najstariji podatak kojim raspolaže nadležni Ured za katastar.

17.1. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imala prigovora.

18. Odredbom članka 388. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 46/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava stupanjem na snagu tog Zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posljednjim Zakonom, nije drugačije određeno, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

18.1. U vrijeme sklapanja Darovne pogodbe 1965. godine, glede pitanja stjecanja prava vlasništva bio je na snazi Austrijski opći građanski zakonik (dalje: OGZ) primjena kojega je u vidu pravnih pravila omogućena Zakonom o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“, broj 73/91), i prema kojim pravnim pravilima se vlasništvo na nekretninama temeljem pravnog posla moglo steći i bez upisa u zemljišne knjige ako je ugovor izvršen.

18.2. Prema paragrafu 883. OGZ-a pogodba se može učiniti usmeno ili pismeno, pred sudom ili van suda, sa svjedocima ili bez svjedoka. osim u slučajevima u zakonu ustanovljenih, ova različitost u načinu (formi) ne čini u obziru obveze nikakve razlike.

18.3. Neosnovan je prigovor tužitelja o nedostatku forme predmetne Darovne pogodbe, ovo jer je ista sačinjena u pisanom obliku i na istoj se nalazi otisak prsta osobe koja svojim pravom raspolaže, a što je potvrđeno od strane ovlaštenog službenika Općinskog suda u Omišu, pod brojem Ov-1/1965. Uzgredno se napominje kako su Odlukom AVNOJ-a o ukidanju javnih bilježnika od 17. studenog 1944. bila na području tadašnje države ukinuta sva javna bilježništva, a svi poslovi, koje su do tada vodili javni bilježnici, prešli su u nadležnost sudova.

18.4. Prema tada važećim pravnim pravilima Općinskog građanskog zakonika pisana forma darovne pogodbe bila je propisana samo za darovne pogodbe bez prave predaje darovane stvari (paragraf 943. OGZ-a), a u ovom konkretnom slučaju predaja u posjed je učinjena zakonskom zastupniku obdarenika. Stoga bi, prema tada važećim pravnim propisima ovakva pogodba bila važeća i da je sačinjena usmeno. Valja još kazati kako se pravna praksa izjasnila kako ugovor o prometu nekretnina može konvalidirati usprkos nedostatku propisanog pisanog oblika ako su ugovorne obveze svake od stranaka dobrovoljno ispunjene u cijelosti ili u pretežnom dijelu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske primjerice u predmetu broj Rev-1701/01 od 17. travnja 2003. te u odluci broj Rev-2088/1998-2 od 19. rujna 2001.), ovo jer ispunjenju ugovorne obveze zakonodavac pod određenim uvjetima daje prednost pred nedostatkom oblika. Naime, smatra se da su ispunjenjem ugovorenih obveza preuzetih usmenim ugovorom, ugovorne strane prema samom zakonu pribavile valjanost tom ugovoru tj. došlo je do osnaženja ugovora kojem nedostaje potreban oblik.

18.5. Tužitelji ukazuju i to da bi predmetna darovna pogodba trebala biti potpisana i od strane obdarenika odnosno od njihovog zakonskog zastupnika slijedom čega zaključuje kako isti nisu prihvatili darovanje, u smislu paragrafa 939. OGZ-a. U odnosu na navedeno ponovno treba kazati kako je sud utvrdio da bi obdarenicima, putem njihovog zakonskog zastupnika, bila izvršena predaja u posjed kao i to da je prema tada važećim odredbama Osnovnog zakona o starateljstvu od 1. travnja 1947., staralac mogao za maloljetnika odbiti darovanje samo sa odobrenjem organa starateljstva.

18.6. Još je za napomenuti kako se pravna praksa izjasnila da je kod darovnog ugovora zaključenog između stranaka koje žive u obiteljskoj zajednici i zajednički koriste nekretninu koja je predmet darovanja, kao što je to upravo ovdje slučaj, uvjet prave predaje ispunjen kad je u vrijeme darovanja postojao takav način života za koji je proizlazilo zajedničko korištenje darovane nekretnine (u tom smislu Rev 1746/90 od 10. siječnja 1991.). Isto shvaćanje izneseno je u odluci broj Rev 1563/84 od 8. listopada 1986. u kojoj se navodi da kod darovnog ugovora zaključenog između stranaka koje su živjele ili žive u obiteljskoj zajednici i zajednički koriste nekretninu koja je predmet darovanja uvjet prave predaje nekretnine ispunjen je samim time što je u vrijeme kad je učinjeno i prihvaćeno darovanje postojao takav način života iz kojega je proizlazilo i zajedničko korištenje darovane nekretnine.

19. Vezano za predmet darovanja predmetnom pogodbom sud utvrđuje kako je volja darovateljice pored nekretnina navedenih u Pogodbi oznake 302/1 i 302/2 bila darovati i nekretninu oznake 302/3 k. o. [katastarska općina]. Ovo jer je utvrđeno kako su se sve tri predmetne nekretnine koristile od uvijek kao jedna cjelina.

19.1. Naime, navedeno proizlazi iz utvrđenja suda da bi pok. otac stranaka u ostavinskom predmetu iza smrti ST dao nasljedničku izjavu prema kojoj zemlja "Kod Nikoline [adresa] i zemlja "kod bunara" čine jednu cjelinu te da ostavinu pokojnice čini samo nekretnina oznake 304. k. o. [katastarska općina].

19.2. Treba kazati i to kako je čitanjem spisa poslovnog broja O-28/67-4 sud utvrdio da bi KT pok. Ž (sin pok. ST, a brat pok. OT) prijedlogom od 27. ožujka 1967. zatražio preotvaranje ostavinske rasprave navodeći kako je utvrđeno da bi pokojnica, u trenutku smrti, imala tri komada zemlje u k. o. [katastarska općina] i to zemlja zvana "Kraj Ilijina guvna" što odgovara č.zem. (rukom napisano 304 k. o [katastarska općina]), zemlja zvana "Kod Nikoline kuće" što odgovara č.zem (rukom napisano "ne može identificirati") i zemlja zvanu "Kod bunara" što odgovara č.zem. (rukom napisano 302/1/2/4 k. o. [katastarska općina]. Upravo je povodom preotvorene ostavinske rasprave dana ranije citirana nasljednička izjava potomaka pok. ST, između ostalog i oca tstranaka te je doneseno rješenje o nasljeđivanju prema kojem imovinu pok. ST CT sačinjava čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

19.3. Također, same stranke saslušane na ročištu iskazivale su kako su se predmetne čestice 302/1, 302/2 i 302/3 uvijek koristile kao jedna cjelina, a navedeno su kazivali i svjedoci GT i TT.

19.4. Nadalje iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako čest. zem [katastarska čestica] imaju znatno veću površinu (379 m2 i 417 m2) od čest. zem. [katastarska čestica] (59 m2) te da se na istoj nalazi prednji dio stambene građevine tlocrtne površine 18 m2 da su predmetne čestice u današnjem obliku i površini evidentirane kao takove pedesetih godina prošlog stoljeća, a što je ujedno i najstariji podatak kojim raspolaže nadležni ured za katastar. Nakon što je izašao na uviđaj na licu mjesta sud je utvrdio kako je okućnica objekta u najvećem dijelu ograđena starim kamenim suhozidima sa sjeverne strane na koju se nadovezuje nadstrešnica sa drvima za ogrjev, a iz skice mjesta očevida vidljivo je kako predmetne nekretnine međusobno graniče.

19.5. Još je za navesti koko je tuženik u svojem iskazu nakon što mu je pokazan nalaz i mišljenje sudu pokazao gdje bi se nalazila Nikolina kuća, a to je upravo istočno od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji, prisutni na predmetnom ročištu takvu izjavu tuženika nisu osporili.

19.6. Stoga sud smatra kako je volja darovateljice ST bila svojim unucima (tužitelju pod 2. i tuženiku) darovati cjelinu u svojoj ukupnosti, odnosno pored čes. zem. 302/1, i čes. zem. 302/2 i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

20. Vezano za financiranje izgradnje predmetnog objekta i to prizemlja, prvog kata te dimne kuhinje sud smatra kako je gradnja istih, u pretežnoj mjeri vršena financijskim sredstvima pok. oca stranaka. Naime tako su u pogledu izgradnje prizemlja i dimne kuhinje iskazivale i stranke i svjedoci, dok se za financiranje izgradnje prizemlja nisu mogli izjasniti jer u to vrijeme, ili nisu bili rođeni, ili su bili premladi da bi se sjećali. S druge strane tužiteljica pod 5., koja je najstariji potomak pok. OT u svojem iskazu navodi kako je i radove izgradnje prizemlja financirao njihov pok. otac jer je mirovina pok bake ST bila toliko mala da bi dostajala jedino za kupiti bombone djeci.

21. Nije bilo sporno da bi pok otac stranaka, u vrijeme gradnje predmetnog objekta bio u braku sa pok majkom stranaka, međutim isti je gradnju/ulaganja vršio na nekretnini za koju je znao da nije njegova (do 1965 je bila majčina, a nakon 1965. dvojice njegovih maloljetnih sinova), te koju nije imao namjeru steći za sebe. Ovo jer tada jamačno ne bi prihvatio darovanje u korist svojih sinova te o tome dao nasljedničku izjavu u postupku iza smrti pok. ST).

22. Sud ne poklanja vjeru tužiteljima u dijelu u kojem navode kako se u njihovoj kući nikada nije pričalo o predmetnoj pogodbi, ovo jer je sam tužitelj pod 2. saslušan na ročištu od kazao da je pok. baka stranaka znala kazati: "da sam znala da će se roditi moj F ne bi se vas dvoje ništa zalizali" misleći pritom na tužitelja pod 1. koji je rođen 1966., a pod zalizali na dobili (tužitelj pod 2 je jedan od obdarenika iz Pogodbe). Također, svjedok HT, čijem iskazu sud poklanja vjeru je iskazivao kako mu je jedne prigode otac stranaka ispričao kako je njegova majka ostavila kuću ovdje tuženiku i tužitelju pod 2, a da se on sa time složio, a navedeno je i u skladu sa nasljedničkom izjavom danom u ostavinskom postupku iza pok. bake stranaka.

23. Vezano za sporazum koji je sklopljen između tužiteljice pod 5 s jedne strane i tužitelja pod 1, 2, i 5, tuženika te njihove pokojne majke s druge strane (list 44 spisa) za kazati je kako u istom predmetne čestice zemlje nisu navedene, dok su iste u sporazumu sklopljenom između tužitelja pod 2. i tuženika (list 45/46 spisa), a koji su bili obdarenici Darovne pogodbe navedene i njima je raspolagano u korist ovdje tuženika, što dodatno učvršćuje stav suda u tome da su stranke bile upoznate sa postojanjem Darovne pogodbe.

24. Na temelju utvrđenog sud zaključuje kako su nekretnine oznake 302/1, 302/2 i 302/3 k. o. [katastarska općina] predstavljale imovinu pok. CT ud Ž, bake stranaka, a svekrve pok. PT, da ih je ista 6. siječnja 1965. darovala tada maloljetnim unucima i to tužitelju pod 2 i tuženiku. Da je pok otac stranaka, kao zakonski zastupnik tada maloljetnih daroprimatelja prihvatio učinjeno darovanje i stupio u posjed.

25. Stoga sud zaključuje kako predmetne čestice nikada nisu bile u vlasništvu pok. oca stranaka PT J, supruga pok. PT, da iako je pok. otac stranaka, u pretežnom dijelu, vlastitim sredstvima financirao izgradnju objekata na predmetnim česticama s obzirom da je isti znao da gradi na tuđoj nekretnini i na to je pristao, na tako izgrađenom objektu ne može steći nikakva vlasnička prava, a samim time to, po osnovi bračne stečevine i nasljeđivanja, ne može niti njegova pok. supruga.

26. Slijedom navedenoga valjalo je odbiti kao neosnovan i glavni i podredni tužbeni zahtjev, a kako je i odlučeno u izreci ove presude.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 1. te 164. st. 1. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/2023; dalje: Tarifa).

27.1. Uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), sastav podneska od 9. lipnja 2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 9. listopada 2023., 9. listopada 2024., 22. siječnja 2025. i 19. ožujka 2025. u iznosu od po 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1 Tarife).

27.2. Tuženiku nije priznat zatraženi trošak sastava podneska od 1. prosinca 2023. i 1. srpnja 2024. jer navedene podneske sud ne pronalazi u spisu, kao niti trošak zastupanja na ročištu od 22. prosinca 2023. jer tog dana nije održano ročište u ovom predmetu. Napominje se kako sukladno odredbi članka 164. st. 1. ZPP-a sud o zahtjevu o naknadi troškova odlučuje na određen zahtjev stranke.

27.3. Dakle, priznat mu je trošak zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.200,00 eura, koji je valjalo uvećati za 25% PDV (300,00 eura). Navedeni iznos je potrebno uvećati za trošak vještačenja i uviđaja na licu mjesta u iznosu od 411,44 eura.

27.4. Također, tuženiku nije priznat trošak pristojbe presude jer su istu u obvezi platiti osoba koja pokreće spor, kao ni trošak pristojbe odgovora na tužbu s obzirom da isti dospijeva po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

27.5. Stoga je tužiteljima valjalo naložiti naknadu parničnog troška tuženiku u iznosu od 1.911,44 eura sa zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od donošenja ove odluke do isplate, u skladu i na način propisan odredbom iz čl. 29. st. 2. ZOO, kako je i odlučeno u točki IV.

Split, 12. svibnja 2025.

Sudac

Tihana Lovrić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljima ad 1-5 po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis