Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

Slavonski Brod

Poslovni broj: P-252/2018-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužiteljice - protutužene ZJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku ZJC, protiv tuženice- protutužiteljice CJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku CJC, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave 8. svibnja 2025. u nazočnosti punomoćnice tužiteljice i tuženice uz punomoćnicu, a presude javno objavljene dana 12. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj - protutužiteljici CJ OIB [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici - protutuženoj ZJ OIB [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 3.500,20 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. svibnja 2018. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja nastaje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica - protutužena s dijelom tužbenog zahtjeva da joj tužena- protutužiteljica isplati iznos od 2.682,92 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, kao i sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 15. veljače 2013. do 10. svibnja 2018.

III. Odbija se tužena - protutužiteljica s protutužbenim zahtjevom koji glasi:

"Tužiteljica-protužena ZJ iz [adresa] dužna je platiti tuženoj- protutužiteljici CJ iz [adresa] iznos od 1.350,44 eura na ime polovine plaćenih nužnih troškova zajedničkih nekretnina sa zakonskom zateznom kamatom koja teče u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za 3 %-tna poena, koje teku od dospijeća do 31.12.2022.g., a od 1.1.2023.g. do isplate u visini kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećane za 3 %-tna poena i to na iznose kako slijedi:

- na 522,80 eura od 10.8.2015.g. do isplate

- na 180,13 eura od 16.1.2017.g. do isplate

- na 124,74 eura od 5.9.2017.g. do isplate

- na 118,76 eura od 5.9.2017.g. do isplate

- na 69,73 eura od 20.12.2017.g. do isplate

- na 69,05 eura od 17.4.2018.g. do isplate

- na 86,21 eura od 10.10.2018.g. do isplate

- na 72,90 eura od 14.2.2019.g. do isplate

- na 13,36 eura od 8.3.2019.g. do isplate

- na 43,44 eura od 16.3.2019.g. do isplate

- na 5,13 eura od 6.4.2019.g. do isplate

- na 10,25 eura od 9.6.2019.g. do isplate

- na 2,57 eura od 17.8.2019.g. do isplate

- na 6,64 eura od 22.8.2019.g. do isplate

- na 23,43 eura od 22.8.2019.g. do isplate

- na 1,30 eura od 7.9.2019.g. do isplate

Tužiteljica-protužena ZJ iz [adresa] dužna je platiti tuženoj- protutužiteljici CJ iz [adresa] platiti troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom. "

IV. Nalaže se tuženoj - protutužiteljici CJ OIB [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici

- protutuženoj ZJ, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 3.220,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu u kojoj navodi kako su stranke zakonske nasljednice ostavitelja pok. PJ, koje su temeljem djelomičnog rješenja o nasljeđivanju br. O-935/2016 od 5. veljače 2018. naslijedile nekretnine u [adresa], koje su navedene pod toč. I. rješenja kao: nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kčbr. [katastarska čestica] oranica selo, površine 152 čhv, odnosno 545 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 349 čhv, odnosno 1256 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica selo, površine 199 čhv, odnosno 716 m2, svaka u ½ dijela.

Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju kuću u [adresa] sa okućnicom, Ulica Sv. Florijana kbr 50 i 52, a koja kuća je rodna kuća akademskog slikara ĐJ na obiteljskom imanju u [adresa], a predstavlja tradicijsku stambenu zgradu sa podrumom uz koju su smještene dvije gospodarske zgrade, masivni drveni štagalj i prizemna zgrada slikarev atelje, radi se o većoj tradicijskoj stambenoj zgradi, podignutoj tijekom druge polovice 19. stoljeća.

Tužiteljica navodi da je temeljem čl. 129. Zakona o nasljeđivanju u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na nasljednika po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo vlasništvo. Ostavitelj PJ umro je dana 1. veljače 2013. godine, sa kojim danom je ostavina, tj. nekretnina u [adresa] prešla u vlasništvo stranaka na jednake dijelove. Međutim, isključivo tužiteljica snosi sve troškove i režije koje terete predmetnu nekretninu, istu održava od propadanja i uništavanja, iako je navedeno obaveza obiju stranaka, kao suvlasnica svake u ½ dijela. Tužiteljica nadalje dodaje kako su stranke od otvaranja nasljedstva tj. od trenutka ostaviteljeve smrti dužne svaka u ½ dijela snositi troškove koji terete nekretninu, kao i održavati i brinuti se za stečenu nekretninu na jednake dijelove.

Usprkos brojnim pozivima na ispunjenje obveze plaćana i održavanja nekretnine, tijekom trajanja ostavinskog postupka i po dovršetku istog tužena se oglušila te nije uplatila niti jedan iznos na ime troškova naslijeđene nekretnine. Tužiteljica na ime troškova režija i održavanja predmetne nekretnine od 1. veljače 2013. do dana podnošenja tužbe ukupno je u tužbi navela iznos od 11.362,35 kn, za alat i potrepštine za košnju iznos od 7.849,10 kn te za ostale radove ukupno 73.962 kn, a u koji iznos je uključeno rezanje voćki iznos od 2.000,00 kn, košenje trave iznos od 11.000,00 kn, saniranje pukle cijevi iznos od 1.100,00 kn, saniranje vlage iznos od 3,4503,00 kn, obilaženje kuće i provjetravanje iznos od 11,250,00 kn, redovno održavanje dvorišta, tavana i uklanjanje vode iz podruma iznos od 2.250,00 kn, uređivanje okućnice, čišćenje kuće, održavanje vrta, uklanjanje kišnice i saniranje bazena iznos od 11.250,00 kn, adaptacija kuće iznos od 31.362,00 kn, čišćenje žlijebova iznos od 300,00 kn. Popisom i navođenjem svih troškova tužiteljica je navela kako je do dana podnošenja tužbe snosila ukupan trošak od 93.173,45 kn te traži tužbom da sud naloži tuženici da plati iznos od 46.586,72 kn.

2. Tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev podneskom od 28. travnja 2025. u kojem je kao konačni tužbeni zahtjev postavila iznos od 6.183,12 EUR.

3. Tužena-protutužiteljica u odgovoru na tužbu navodi kako je otac stranaka PJ umro **.**.2013.g. Iz priloženog djelomičnog rješenja o nasljeđivanju vidljivo je da se ostavinski postupak vodi 5 godina, te da isključivo radi ponašanja tužiteljice još uvijek nije pravomoćno okončan, s obzirom da se tužiteljica žalila na rješenje o upućivanju na parnični postupak. Iz priloženog rješenja vidljivo je da je kao nesporna ostavinska imovina ostavitelja utvrđena nekretnina u [adresa], ali i stan u [adresa]. Tijekom ostavinskog postupka tužena je čitavo vrijeme predlagala dogovor, dakle da se ostavinska imovina podijeli na način kako je njihov otac i želio, dakle da tužiteljici pripadne kuća u [adresa], budući da je s tuženom postojao ugovor o doživotnom uzdržavanju za nekretninu u Brodskom Vinogorju. Stan u [adresa] nasljeđuje se po pola, kao i umjetničke slike. Međutim, tužiteljica odbija tijekom čitavog postupka prihvatiti bilo kakav dogovor. Navedeno je vidljivo kako iz podnesaka tužiteljice u ostavinskom spisu, tako i čitavog ostavinskog spisa. Što se tiče ovdje utuženih iznosa, tužena se na iste već očitovala tužiteljici, kako u ostavinskom postupku, tako i dopisima. Tužiteljica u ostavinskom postupku postavlja i potpuno apsurdne zahtjeve, a kako je vidljivo i iz njenog podneska od 9.5.2018.g. u kojem potražuje 200.000,00 navodno uloženih sredstava. Nakon smrti oca tužena je pažnjom dobrog domaćina učinila sve potrebno da se ostavinska imovina zaštiti, te da se smanje potrebni režijski troškovi. Tako je za kuću u [adresa] otkazala odvoz otpad, smanjila potrebne troškove, zatvorila vodu i struju. Isto je učinila i za stan pokojnog oca u [adresa]. Međutim, upravo je tužiteljica za kuću u [adresa] ponovno prijavila svu potrošnju, režijske troškove, struju i vodu, te je nakon smrti oca sama nastavila koristiti navedenu nekretninu. Dakle, sve troškove na koje se tužiteljica poziva u tužbi napravila je ona sama i njena obitelj. Tužiteljica i njena obitelj borave u kući nekoliko mjeseci tokom ljeta, koristi se i bazen, te su naravno i svi režijski troškovi visoki. Stoga naravno, tužiteljica nema nikakvog osnova da od tužene potražuje plaćene iznose za potrošene komunalije. Niti na jedan iznos tužiteljica nema pravo budući da su svi navedeni troškovi nastali samo radi njenog korištenja nekretnine. Nadalje, tužiteljica potražuje navodno plaćene troškove aparata za šišanje u iznosu od 7.849,10 kuna. Potpuno bez ikakvog temelja. U daljnjem nabrajanju tužiteljica traži da joj se plati za navodno rezanje voćki, no ne spominje plodove i primjenu čl.8. st. 6. Zakona o vlasništvu koji utvrđuje da se za trošak ubiranja plodova može tražiti samo onoliko koliko su ti plodovi vrijedili. Nadalje, tužiteljica nabraja da ima pravo na trošak od 11.000,00 kuna što je kosila travu, sanirala vlagu, provjetravala kuću (samo 11.250,00 kuna), čišćenje dvorišta samo 2.250,00 kuna i navodno puknuće cijevi 1.100,00 kuna. Možda treba ponoviti da je tužena vodu isključila i ispraznila cijevi, te je nemarom tužiteljice došlo do toga da je cijev puknula. Traženja tužiteljice iz teksta tužbe suprotne su dokumentaciji koja je uz tužbu predana. Naime, nema niti jedne uplatnice koja bi potvrdila da je tužiteljica zaista i plaćala režijske troškove, no valjda jest, budući da bi joj voda i struja valjda bile isključene. Međutim, u prilozima se potražuju i nekakvi iznosi potrošeni za grijanje (budući da tužiteljica dolazi i tokom zime). Pa tako se nabraja 7.200,00 kuna za održavanje sistema i 7.305,00 kuna za potrošeno lož- ulje.U istom prilogu nabrajaju se troškovi još od 2009.g. kada je otac stranaka bio još živ, ponovno za svakakvo čišćenje i provjetravanje, pa se samo može istaknuti da su navedeni navodni troškovi, čak i kad bi bili osnovani, što nisu, bili davno zastarjeli. Sve režijske troškove izazvane korištenjem nekretnine dužna je platiti tužiteljica. Temeljem čl. 522. ZOO-a koji se primjenjuje i u ovom slučaju, trošak korištenja pada na zakupca, u ovom slučaju tužiteljicu kao suvlasnika koji sam koriti nekretninu. Na koncu svih navedenih cifri, konačno tužiteljica traži i iznos od 31.362,00 kuna na ime adaptacije kuće. Iz priloženih uplatnica nije uopće vidljivo da bi tužiteljica zaista platila izvođaču više od dogovorene akontacije, no navedeno je nevažno. Iz popisa radova sasvim je jasno da je ponovno tužiteljica uložila u ugodu svoga boravka u kući, stavljajući nove pločice, laminat i dr. Naravno, niti na ovaj trošak ako je i nastao, tužiteljica nema pravo. Temeljem čl. 40. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužiteljica je za posao i redovite uprave zajedničke nekretnine trebala pitati tuženu, a ako se tužena ne bi suglasila, tražiti odluku suda. Niti za to tužiteljica nije pitala tuženu, a naravno temeljem čl. 41. Zakona o vlasništvu tužiteljica za ovakvo veće ulaganje je pogotovo trebala tražiti odobrenje tužene, što nije. Za sva eventualna ulaganja tužiteljica je bila temeljem zakona dužna tražiti dopuštenje i tužene, a što nije učinila. Naravno da tužiteljica nema niti pravo da za nastale troškove nedozvoljenog ulaganja, učinjenog samo radi ugode tužiteljice, tražiti bilo što. Suprotno ponašanju tužiteljice, tužena je troškove zajedničkog stana pokojnog oca u [adresa] svela na minimum. Tužena od tužiteljice ne potražuje naravno nikakve iznose za provjetravanje stana, čišćenje i brisanje prašine, obilaženje, a niti stan koristi sa svojom obitelji, što je jasno vidljivo iz visine troškova potrošenog plina ili vode. Međutim, tužena uredno plaća sve troškove navedenog stana, dakle minimalni trošak za HEP, vodu, komunalnu naknadu i pričuvu. Ne samo to, tužena je sama platila i komunalnu naknadu za zajedničku kuću u [adresa], dakle jedini trošak koji se može potraživati od drugog suvlasnika. Ponovno zahvaljujući isključivo ponašanju tužiteljice koja ne želi pristati niti na zajednički dogovor oko prodaje suvlasničkih nekretnina, tužena je bila primorana kod ovog suda pokrenuti postupak razvrgnuća suvlasništva prodajom koji postupak se vodi pod brojem R1-82/18.

4. Tužena-protutužiteljica je u odgovoru na tužbu podnijela protutužbu protiv tužiteljice u kojoj je tražila isplatu iznosa od ukupno 8.176,60 kn. U protutužbi navodi kako je iz priloženih uplatnica vidljivo je da je tužena na ime nužnih troškova za stan u [adresa], kao i za kuću u [adresa] ukupno platila tokom proteklih godina 16.353,20 kuna. Pa tako je tužena platila:

- 7.878,15 kuna za period od smrti ostavitelja do 10.8.2015.g. (komunalna naknada za kuću u [adresa], plin, pričuva, komunalna naknada za stan u [adresa], struja, vodna naknada) od čega potražuje 3.039,07 kn

- 2.714,39 kuna za period od 16.1.2017.g. od čega potražuje 1.357,19 kn

- 1.879,72 kune plaćeno do 5.9.2017.g. od čega potražuje 939,86 kn

- 1.789,63 kune plaćeno do 5.9.2017.g. od čega potražuje 894,82 kn

- 1.050,82 kune plaćeno do 20.12.2017.g. od čega potražuje 525,41 kn

- 1.040,49 kuna plaćeno do 17.4.2018.g. od čega potražuje 520,25 kn Dakle, od ukupno plaćenih 16.353,20 kuna tužena potražuje polovinu, odnosno iznos od 8.176,60 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

5. Tužena - protutužiteljica je podneskom od 20. studenog 2024. postavila konačni protutužbeni zahtjev na način da traži isplatu iznosa od 1.350,44 eura na ime polovine plaćenih nužnih troškova zajedničkih nekretnina.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice-protutužene za isplatu iznosa od 6.183,12 EUR na ime nužnih i korisnih ulaganja u nekretninu u [adresa] koja je bila suvlasništvo stranaka kao zakonskih nasljednica ostavitelja pok. PJ, koje su temeljem djelomičnog rješenja o nasljeđivanju br. O-935/2016 od 5. veljače 2018. naslijedile nekretnine u [adresa] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]: kčbr. [katastarska čestica] oranica selo, površine 152 čhv, odnosno 545 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište selo, površine 349 čhv, odnosno 1256 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica selo, površine 199 čhv, odnosno 716 m2, svaka u ½ dijela, te zahtjev za isplatu tužene- protutužiteljice iznosa od 1.350,44 eura na ime polovine plaćenih nužnih troškova za stan u suvlasništvu stranaka u [adresa]. Među strankama je nesporno da su iste u utuženom razdoblju bile suvlasnice navedenih nekretnina. Sporno je među strankama da li postoji obveza plaćanja polovine plaćenih troškova zajedničkih nekretnina te da li su ulaganja u kuću u [adresa], kao i radovi u dvorištu bili nužni za održavanje nekretnine, prema tome sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

7. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao isprave priložene uz tužb, odgovor na tužbu – protutužbu i podneske i to: podnesak na spis O-935/2016 od 8. ožujka 2018., zapisnike u spisu O-935/2016 od 11. srpnja 2017., 28. rujna 2017. račun Građevinar Oriovac d.o.o. od 5. listopada 2015., potvrde o primitku, podnesak tužiteljice u spisu O-335/13, djelomično rješenje o nasljeđivanju broj: O-935/2016-26 od 5. veljače 2018., podnesak punomoćnice tužiteljice upućen punomoćnici tužene od 9. svibnja 2018. s potvrdom o primitku, rješenje Ministarstva kulture od 21. lipnja 2010., izvod iz katastarskog plana, troškovnik nekretnina u Slavonskom Kobašu 2014-2017, račune za vodne usluge, računi HEP, račun Bauwelt od 9. listopada 2017., detalji prometa računa ( PBZ banka od 11. veljače 2013.), evidencija plaćenih komunalija, račune za late i potrepštine kupljenje za košnju po evidenciji tužiteljice, ponudu 29/2015 Građevinar Oriovac d.o.o., preračun Delta color d.o.o. br. 463, obavijest o stanju duga Hrvatskih voda

– naknada za uređenje voda s uplatnicama, podnesak punomoćnice tužene

– protutužiteljice od 18. svibnja 2018., specifikacija uplata za [adresa], Obavijest o štetama na kulturnim dobrima na prostoru Brodsko-posavske županije od visokih voda i poplava Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu od 29. lipnja 2010., Obavijest Konzervatorskog odjela u [adresa] o potrebi hitne intervencije od 30. lipnja 2010., fotografije dostavljene uz podnesak tuženice od 10. lipnja 2019., potvrdu o plaćenim nalozima od9. listopada 2018., 13. veljače 2019., podnesak Vodovoda od 21. veljače 2019., opomena pred isključenje od 6. prosinca 2018., potvrdu o plaćenim platnim nalozima od 7. ožujka 2019. s potvrdama o uplati, od 15. ožujka 2019. s potvrdama o uplati, od 5. travnja 2019. s potvrdama o uplati, od 8. lipnja 2019. s potvrdama o uplati, od 16. kolovoza 2019. s potvrdama o uplati, od 20. svibnja 2019. s potvrdama o uplati, od 21. kolovoza 2019. s potvrdama o uplati, zamolba za dojavu stanja potrošnje od 22. veljače 2019., opomena od Vodovoda od 22. veljače 2019.. nalog za plaćanje od 15. ožujka 2019., fotografske snimke predane na ročištu od 16. listopada 2019.

U dokaznom postupku saslušane su tužiteljica i tužena, te su kao svjedoci saslušani HJ, FJ, ŽJ, RJ, ĆJ, OJ, TJ, LJ, JJ i AJ.

U dokaznom postupku izvršen je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanja vještaka građevinske i poljoprivredne struke te je provedeno vještačenje po vještacima građevinske struke Dubravko Čelebija i poljoprivredne struke Marijane Milušić.

8. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužiteljice – protutužene djelomično osnovan, a da je protutužbeni zahtjev neosnovan.

9. Tužiteljica - protutužena je u svom iskazu u bitnome navela kako su ona i tužena zakonske nasljednice iza smrti oca. Tuženica se htjela odreći svoga nasljednog dijela za nekretninu u [adresa] u njezinu korist ali ona nije željela njezin suvlasnički dio. Ona se cijelo vrijeme brinula o nekretnini u [adresa] te je i tuženicu pozivala da se uključi u održavanje te nekretnine ali se ista ili oglušivala ili odbijala tvrdeći da to nije potrebno. Samu nekretninu u [adresa] ona je održavala kako za vrijeme života oca tako i nakon njegove smrti jer je dolazila i brinula se o toj nekretnini te ju je isključivo ona održavala. Na nekretnini u [adresa] izvedeni su svi mogući radovi koji bili korisni i nužni. Dolazila je u [adresa] tijekom vikenda jednom mjesečno i svaki idući mjesec bi dolazila po jedan vikend tijekom kojeg je radila i održavala nekretninu. Tijekom ljetnog razdoblja na nekretnini bi boravila koliko je potrebno i tu je provodila godišnji odmor zajedno s suprugom i troje mlt. djece. Što se tiče radova vezanih za renoviranje izvedeni su samo oni radovi koji su bili nužni i potrebni. Koliko zna tuženica nije boravila niti je spavala na toj nekretnini ali joj to nitko nije branio. Vezano za renoviranje i izvođenje građevinskih radova navodi da ti radovi između nje i tuženice nisu bili dogovarani. U pogledu režijskih troškova za nekretninu u [adresa] navodi da je iste ona plaćala te da tuženica u tome nije sudjelovala a računi su glasili na ime pok. oca i pok. djeda. Ne može se sa sigurnošću očitovati ali misli da je dio komunalija bio prebačen na ime tuženice. Također ne zna u kojem je to vremenskom razdoblju bilo. Što se tiče stana u [adresa] na kojem su suvlasnice isti je u posjedu tuženice i za taj stan je plaćala pričuvu po prilici dvije godine ali ne zna od kada i na koje vremensko razdoblje. Ako postoje bilo kakvi računi za stan ona ih je spremna platiti. Tuženica također od nje nije niti tražila da sudjeluje u plaćanju režija za predmetni stan. Sa nekretnine u [adresa] nije ubirala plodove niti je koristila bazen niti je imala korist od te nekretnine. Čak štoviše bazen je morala prazniti kada bi došla u kojem je bilo metar vode, a ima malu djecu. Također je bilo problema sa podrumom koji je često bio poplavljen te je morala zvati vatrogasce da ga ispumpaju. Po njezinom saznanju tijekom ljeta 2019. tuženica se angažirala oko čišćenja predmetne nekretnine radi uklanjanja trave te koliko zna radove je izvodilo 10-tak osoba a radovi su trajali 3 dana. U [adresa] je došla krajem kolovoza 2019. po prilici mjesec dana nakon radova tuženice te je trava već bila poprilično narasla. Nije poduzimala nikakvu radnju kojom bi onemogućila tuženicu da koristi nekretninu u [adresa]. Tužena je nikada nije pozivala da joj dostavi ključeve od nekretnine u [adresa], a brava na kući u [adresa] nije mijenjana od smrti oca. Ona je plaćala režije u [adresa] vezano za struju i vodu i komunalije i to je plaćala po potrošnji. Režijskim troškovima za stan se protivi iz razloga što istodobno postoje režijski troškovi za nekretninu u [adresa]. Radove košenja i održavanja nekretnine u [adresa] obavljali su suprug i ona i to u pravilu na smjenu s obzirom na troje mlt. djece kod kojih je jedno dijete s posebnim potrebama. Stan u [adresa] obišla je dva puta i to po prilici tijekom 2016. ili 2017. te je vidjela da je isti zapušten, da nema struje i grijanja, a voda je zatvorena.

10. Tužena - protutužiteljica u svom iskazu u bitnome je navela da su u kući u [adresa] živjeli njezin stric i baka koji su umrli tijekom 2006. te su odjavili telefon i vodu, struju, odnosno plaćao se zakonski minimum za režijske troškove. Tužiteljica je sa svojom djecom htjela boraviti u [adresa] te je sve režije ponovno prijavila kako bi mogla koristiti nekretninu. Nakon smrti oca 2013. tužiteljica je nastavila koristiti kuću a ona nakon smrti oca dolazila je samo na groblje, ali nije ulazila u kuću niti je na bilo koji način sudjelovala u njezinom održavanju jer joj je bilo poznato da kuću koristi tuženica i da ju ista i održava na način da kosi travu a što nisu veliki radovi. Što se tiče izvođenja građ radova u kući o tome ništa ne zna jer nije bila upoznata da će se ti radovi izvoditi. Ona je plaćala dio režija za [adresa] i to račune koji su dolazili u kaslić stana u [adresa] u [adresa] i to plaćala sam hrvatske vode i komunalnu naknadu za općinu Oriovac ali nisam plaćala ostale režije kao što su voda, struja i grijanje jer ti računi nisu njoj dolazili. Što se tiče stana u [adresa] ona je plaćala minimalne režije koje su bile potrebne te nije pozivala tužiteljicu da ona sudjeluje u plaćanju tih režija za stan budući je ista plaćala režije u [adresa] te je mislila da će doći do prebijanja. S obzirom na postojanje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju gdje su tužiteljica i ona suvlasnici za nekretnine u [adresa] i stana u [adresa] ona je uspjela razdvojiti dio režija tako da sam je plaćala dio režija za Hrvatske vode, pričuvu u komunalnu naknadu, a dio je plaćala tužiteljica. Za struju nije uspjela to napraviti jer su tražili suglasnost tužiteljice. U ljeto 2019.g. suprug i ja ona organizirali košenje trave u [adresa] ali u kuću, dvorišne objekta nije ulazila. Dvorište se moglo pokositi a vrt i dio okućnice do susjeda bio je prava džungla stoga su doveli dva čovjeka s trimerima koji su sve to pošišali za dva sata, te je za taj rad ukupno platila 400,00 kn. Nakon toga došao je jedan susjed sa traktorskom prikolicom koji je odvezao 10 prikolica trave a taj dio posla nije ništa platila. Ove radove u ljeto 2019.g. izvela je zbog toga jer je tijekom postupka vidjela da tužiteljica ne želi nekretninu u [adresa]. Ranije nije sudjelovala u održavanju te nekretnine jer je istu koristila tužiteljica. Osjećala je obvezu plaćanja režija za nekretninu u [adresa] ali kao što je rekla u pitanju je prijeboj između njih jer je ona plaćala režije za stan a ona režije za [adresa].

11. U postupku je kao svjedok saslušana je HJ koja je u svom iskazu u bitnome navela kako joj je poznato da je tužiteljica dolazila na predmetu nekretninu [adresa] te je istu kosila i čistila od smrti oca. Sjeća se da je u proljeće 2018. bila voda u podrumu predmetne kuće i to kada je Sava bila visoka te joj je tom prilikom tužiteljica dala ključeve od ulazne kapije i rekla da je s vatrogascima dogovorila da isti dođu i ispumpaju vodu iz podruma. Poznato joj je i da su bili majstori te su nešto renovirali tako što su promijenili pod u kući te su postavili laminat ali se ne sjeća kada je to bilo. Tuženicu nije vidjela da dolazi u predmetnu kuću nakon smrti njihovog oca.

12. U postupku je kao svjedok saslušana je FJ koja je u svom iskazu u bitnome navela kako je prva susjeda predmetne nekretnine na koju je vidjela da je dolazila tužiteljica sa svojom obitelji te da je njezin suprug kosio travu i krčio grane na toj nekretnini. Njoj je tužiteljica dala ključ od kuće kako bi je povremeno prozračila, a što je radila 7 godina. Tuženu je samo jedan puta vidjela ispred kuće te nije vidjela ni nju ni njezinog supruga da su bilo što radili na održavanju kuće. Poznato joj je da su majstori bojali zidove u kući i mijenjali pod koji je bio od dasaka koje su propale a nakon toga postavili su laminat. Tužiteljica je preko ljeta dolazila na predmetnu nekretninu, tj. od Uskrsa pa nadalje te tijekom jeseni i zime nije boravila na toj nekretnini. U jesen bi dolazili i ispuštali vodu da se ne smrzne.

13. Kao svjedok saslušana je ŽJ koja je u svom iskazu u bitnome navela da ima imanje u [adresa] koje je u susjedstvu sa predmetnom nekretninom te na svoje imanje dolazi od proljeća do jeseni. Nakon smrti pok. CJ tužiteljicu je viđala da dolazi na nekretninu zajedno s djecom i mužem. Njezin muž je kosio dvorište što je i sama vidjela, a tužiteljicu nije vidjela da radi u dvorištu. Poznato joj je da je tužiteljica nešto radila u kupaonici i jer su im bile popucale vodovode cijevi te su pločice otpadale. Kada je vodostaj Save bio velik znalo se dešavati do dolazi do plavljenja podruma te je vjerojatno u podrumu bila voda.

14. Svjedok RJ u svom iskazu naveo je kako je susjed i živi preko puta predmetne kuće u [adresa]. Poznato mu je da u kuću u [adresa] dolazi tužiteljica s svojom obitelji. Tuženicu nije vidio da bi dolazila u predmetnu kuću. Tužiteljica kada dođe s obitelji u predmetnu kuću tada u njoj boravi 8-10 dana. Poznato mu je da suprug tužiteljice kosi na predmetnoj nekretnini a tužiteljica da pomete travu s ulice. Ne zna da li se obavljaju kakvi radovi u unutrašnjosti kuće. Poznato mu je da su prije dolazili radnici, ali ne zna što su radili. Općenito ljudi u [adresa] imaju problema sa plavljenjem podruma i to u situaciji kada Sava opada a podzemne vode rastu. Poznato mu je da na toj nekretnini ima voćnjak oko 25 stabala jabuka i nešto krušaka. Nije vidio da bi netko obrezivao taj voćnjak. Dok je pok. ĐJ bio živ tada je i on znao pokositi tu nekretninu. Zna da su bile dvije kosilice do smrti pok. ĐJ. Košnja iz usluge sada bi se platila oko 100 kn.

15. Iz iskaza svjedoka TJ i OJ proizlazi kako su isti iz tvrtke Građevinar Oriovac d.o.o. te su se izvodili određeni građevinski radovi obijanja zidova, krpanja zidova te krečenje kao i betonaža poda ali se ne sjećaju posebnih detalja. Za izvođenje ovih radova angažirao ih je suprug tužiteljice, a ne sjećaju se točno koliko je iznosila vrijednosti izvršenih radova, ali su isti plaćeni. Koliko se sjećaju zidovi su bili loši.

16. Svjedok ĆJ u svom iskazu naveo je kako živi u [adresa], peta kuća od predmetne nekretnine stranaka i da ove godine ( 2019.) na predmetnoj nekretnini stranaka ništa nije košeno, dvorište je zaraslo, fasada je oronula, kapija se raspada. Ranije su dolazili tužiteljica i njezin suprug koji su održavali nekretninu, tako što su ju kosili se su se zadržavali dan ili dva. Prošle godine su rjeđe dolazili nego prijašnjih godina. Sjeća se da su bili i majstori koji u kući izvodili određene radove ali ne zna točno o kojim se radovima radi. Poznato mu je da je ta nekretnina ima problema s vodom u podrumu u situacijama kada bi dolazilo do porasta Save te su dolazili vatrogasci i su ispumpavali vodu. Njegov pok. otac Z na nekretnini stranaka popravljao drvenu kapiju, a za te radove zvao ga je suprug tužiteljice. Tuženicu nije viđao da je bilo što radila na toj nekretnini.

17. Svjedok LJ navodi da se predmetna nekretnina u [adresa] sastoji od četiri parcele spojene u dvije građevinske parcele sa 4 građevinska objekta uz rijeku Savu. Nekretninu je potrebno održavati jer ako se vegetacija ne održava izraste šikara a u pitanju je 20-30 divljih loza, bršljani, puzavci, ako se ne održava tada dolazi i to podizanja crjepova jer sve uzraste. Kod jedne firme se zanimao kolika bi bila cijena čišćenja te mu je rečeno kada im je predočio fotografije da bi trošak samo jednog čišćenja iznosio oko 10.000,00 kn. Što se tiče samo održavanja nekretnine navodi da je najviše on kosio zajedno sa suprugom te je zbog toga pokidao dva trimera i morao kupiti čistač šikare. Od najčešćih radova supruga i on su rezali granje i uklanjali vegetaciju i sa krovova i oko kuće. Čistili su bazen koji se ne koristi ali u njemu bude blata i vode pa se sve zaštopa te se legu zmije, komarci od čega su se i susjedi bunili stoga su morali čistiti bazen. Osim toga čistili su i unutarnje prostorije, radovi na održavanju ove nekretnine supruga i on započeli su od 2009. kada je pok. otac stranaka zamolio tužiteljicu da se ta nekretnina održava. Tužiteljica je predložila tuženici da i ona sudjeluje u održavanju nekretnine na način da se podijele troškovi ali to tuženica nije prihvatila. Na nekretnini izvođeni su i određeni građ radovi i to kako bi se kuća zaštitila i izvedeni su nužni radovi od strane pravne osobe Građevinar koju su angažirali i koji su izveli radove tako što su otucani vanjski zidovi kuće a od unutarnjih radova došlo je do skidanja žbuke do cigle, ponovnog žbukanja, stavljanje premaza, stiropor i gletanje. Također su postavljani i oluci. Stari drveni podovi su se obrusili i premazani su posebnom zaštitom a u 2 sobe stavljeni su laminati. Vrijednost ovih radova iznosila je oko 30.000,00 ili 31.000,00 kn. Tuženica je pozivana da sudjeluje u održavanju predmetne nekretnine kao i za izvođenje nužnih radova koje je opisao, međutim ista u tome nije htjela sudjelovati ni na koji način. Nakon smrti oca stranaka tuženica koliko je njemu poznato nije dolazila na predmetnu nekretninu ali joj nije nitko ni branio a nije ni na koji način sudjelovala u održavanju kao što je košenje i sl. kako ona tako ni njezin suprug. Poznato mu je da je njegova supruga prijavila odvoz smeća. Oni kada bi se vraćali u Zagreb redovito su ispuštali vodu iz cijevi kako unutarnjih tako i vanjskih, dolazilo je do pucanja vodovodnih cijevi ali iz njemu nepoznatih razloga, možda zbog dotrajalosti jer su cijevi stare više od 50 godina. Firma Građevinar izvela je samo najnužnije građevinske radove.

18. Svjedok JJ u svom iskazu naveo je kako od smrti pok. CJ, oca stranaka 2013.g. tuženica i on više nisu dolazili u kuću u [adresa], u tu kuću dolazili su tužiteljica i njezin suprug te ne zna što su oni tamo radili. U pogledu stana u [adresa] navodi da su stranke suvlasnice na tom stanu, da su otkazane režije koje su se mogle otkazati osim onih minimalnih, da tuženica plaća pričuvu za taj stan, da u tom stanu nitko ne živi a povremeno ga tuženica i on obilaze. Tuženica nije bila zainteresirana za održavanje nekretnine u [adresa] te je uvijek nudila protivnoj strani da ona u cijelosti preuzme nekretninu kao vlasnica ali se tužiteljica o tome nikada nije posebno očitovala. Za života pok. CJ tužiteljica i njezin suprug nadali su se da će se kuća obnoviti putem Konzervatorskog odjela povlačenjem novca iz EU fondova ali do toga nije došlo a tuženica ni na koji način nije bila zainteresirana za nikakvu obnovu kuće u [adresa]. Na daljnji upit iskazuje da sa njim i suprugom protivna strana nije uopće kontaktirala u pogledu održavanja i ulaganja u predmetnu kuću u [adresa]. On i supruga su dolazili na groblje ali u kuću nisu ulazili i to bez nekog posebnog razloga, jer je tužiteljica dolazila i koristila kuću u [adresa]. Na poseban upit pun. tuženice koliko su čuli tužiteljica je predmetnu nekretninu u [adresa] koristila od mjeseca svibnja pa do početka mjeseca rujna a dolazili su još za života pok. VJ koji je umro 2006.g. Od 2006.g. pa do svoje smrti 2013.g. o nekretnini je vodio brigu pok. PJ, otac stranaka. Pok. PJ je znao povremeno angažirati RJ za održavanje tj. košenje nekretnine a cijena jedne kušnje iznosila je 100-150 kn a u pitanju je uobičajena dnevnica. Nakon 2013.g. tuženica je otkazala režije za nekretninu u [adresa] za koje je mogla i to struja, komunalni otpad, telefon, vodu. U pogledu izvođenja građevinskih radova supruga i on nisu bili kontaktirani od protivne strane.

19. Svjedok AJ u svom iskazu naveo je da je tijekom 2015. angažiran od strane tužiteljice i njezina supruga radi izvođenja radova na kući u [adresa]. U pitanju su bili zidarski i ličilački radovi a osim tvrtke Građevinar Oriovac doo u kojoj je tada radio došlo je do angažiranja keramičara i vodoinstalatera od strane tužiteljice. Vodoinstalater je bio angažiran radi popravka centralnog grijanja. Također su bili izvršeni i zahvati na vanjskim zidovima gdje je izvršeno žbukanje. Dio radova je izvršen i u unutrašnjosti u kupaoni kao što je popravak keramike i ličilači radovi a u kuhinji je izvršeno ličenje prostorije. Vrijednost izvedenih radova bila je oko 30.000,00 kn po fakturi a suprug tužiteljice je taj iznos platio u gotovini. Tuženicu ne poznaje i ona nije sudjelovala oko dogovora u pogledu izvođenja građ. radova. Kada mu se predočava računa iskazao je da je račun izdao on te ga osobno potpisao i račun je u cijelosti plaćen. Nakon izvršenih radova nije bilo prigovora u pogledu izvedenih radova. Na kući u [adresa] trebalo je izvesti neke radova ne krovištu i u podrumu ali do toga nije došlo jer nije postignut dogovor sa tužiteljicom i suprugom tužiteljice. To je bilo u lošem stanju i ja se ne bih prihvatio izvođenja tih radova. Podrum bio u jako lošem stanju te bi se trebali izvesti veći građevinski zahvati.

20. Iz iskaza svjedoka HJ, FJ, ŽJ, ČJ i ĆJ, koji su susjedi nekretnine proizlazi kako su tužiteljicu viđali da dolazi na predmetnu nekretninu te da je suprug tužiteljice kosio istu i održavao dvorište, te da su radili neke radove u kući. Tuženicu nisu vidjeli da dolazi u kuću. Cijeneći iskaze svjedoka sud je iste prihvatio u cijelosti budući su iskazivali jasno, detaljno, na temelju svojih neposrednih saznanja, a iskazi su u suglasnosti.

21. Sud također prihvaća iskaze svjedoka AJ, OJ i SJ, koji su iskazivali na okolnosti izvođenja građevinskih radova u kući, i iste cijeni kao pouzdne i istinite te u skladu s priloženim materijalnim dokazima, iskazu tužiteljice, svjedoka LJ, kao i provedenim građevinskim vještačenjem.

22. Uvidom i čitanjem Obavijesti o štetama na kulturnim dobrima na prostoru Brodsko-posavske županije od visokih voda i poplava Ministarstva kulture Uprave za zaštitu kulturne baštine od 29. lipnja 2010. i Obavijesti Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu o potrebi hitne intervencije od 30. lipnja 2010. utvrđeno je kako je Konzervatorski odjel u [adresa] dostavio Ministarstvu kulture obavijest kako je u rodnoj kući slikara ĐJ u [adresa] uzrokovana šteta vremenskim nepogodama pojavom visokih voda i poplava ( prodiranje vode u podrume zgrada i podizanje razine podzemnih voda nastala su vidljiva oštećenja, a uslijed konstantnog djelovanja vlage)

23. U dokaznom postupku provedeno je vještačenje po vještaku građevinske struke Dubravku Čelebiji koji je u svom nalazu i mišljenju naveo kako je nakon obilaska predmetne građevine i zatečenog stanja, vidljivo da su tijekom vremena izvedeni građevinsko obrtnički radovi održavanja. Radovi izvedeni, navedeni u troškovniku, su uobičajeni i nužni radovi, koji se uobičajeno izvode na stambenim građevinama. Održavanje stambenih građevina, od uobičajenih provjetravanja, uređivanja zidova i stropova izravnavanjem, bojanjem su uz sprečavanje pojave vlage, pljesni i sl. te mogućeg nastanka šteta na konstrukcijana i higijensko odnosno zdravstveno pitanje u vezi boravka u predmetnim prostorima. Zamjena vanjskih dijelova građevine, napose dijelova krova, odvodnje je primarna briga za građevinu. Time se sprečava nastanak šteta koje mogu kasnije dovesti do smanjenja mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, ugroziti cjelovitost građevine. Za navedeno područje i često pojavljivanje visoke razine podzemne vode, plavljenje, naročito je bitno voditi računa da se nakon pojave vode u podrumu a posljedično i u konstrukciji, vrši redovito provjetravanje i isušivanje prostorija. Općenito, u hladnijem vremenu (jesen, zima, početak proljeća) u konstrukciji se nakuplja vlaga. Zato je potrebno u toplom razdoblju upravo provjetravanjem, isušivanjem, omogućiti konstrukciji da se isuši. Dugotrajna prisutnost vlage dovodi do procesa koji na kraju uzrokuju propadanje konstruktivnih elemenata te veće zahtjeve sanacije. Nekada, sanacija ne bude moguća nego zamjena konstrukcije. Tijekom pregleda građevine i uočeni izvedeni radovi su opravdani i nužni za predmetnu građevnu i po pitanju temeljnih zahtjeva za građevinu (mehanička otpornost i stabilnost, energetskim svojstvima,..) kao i po pitanju korištenja predmetne građevine prema načinu i svrsi s kojom je izgrađena – stambena građevina. Pregledom građevine prilikom očevida vještak je utvrdio nužne i korisne troškove ulaganja i održavanja za razodblje od 1. veljače 2013. godine do 4. srpnja 2018. godine, te ih naveo u troškovniku radova. Vrijednost izvedenih radova na predmetnoj građevini u navedenom periodu je 38.049,56 kn sa pdv-om, što preračunato u eure iznosi 5.050,04 EUR.

Vještak je u nalazu i mišljenju detaljno obrazložio nužnost i korisnost radova navodeći da građevine za stanovanje, kao i za druge namjene se projektiraju i građene su prema odeđenim zakonitostima i propisima. Tijekom uporabe građevine, potrebno je voditi računa o građevini, budući je podložna raznim utjecajima. Utjecaji na građevinu su od uobičajenih prirodnih pojava, ekstremnih prirodnih prilika pa do utjecaja ljudi koji stanuju građevini ili u njenoj blizini. Utjecaji mogu biti i od možebitnih industrijskih, poljoprivrednih procesa , prometa i sl. koji svojim djelovanjem mogu utjecati kako na život, okolinu, građevine… S obzirom na izvedeno stanja građevine, ugrađene proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, održavanje građevine treba vršiti u skladu sa standardno primjenjivanim mjerama održavanja, a u svemu u skladu sa važećim Pravilnikom o održavanju građevina. Održavanje građevine se, u cilju održavanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada te nesmetanog pristupa i kretanja, provodi putem redovitog i izvanrednog održavanja.

Redovito održavanje jest preventivno pregledavanje građevine odnosno njezinih dijelova i preventivno izvođenje radova kojima se sprječava gubitak svojstava građevine i njezine funkcionalnosti definirane namjenom u projektu građevine, kao i izvođenje radova na zamjeni, dopuni i/ili popuni dijelova građevine u razmacima i opsegu određenim projektom građevine ili zbog narušenog svojstva i/ili funkcionalnosti tih dijelova kojem uzrok nije kakav izvanredni događaj.

Izvanredno održavanje jest izvođenje radova na zamjeni, dopuni i/ili popuni dijelova građevine nakon kakvog izvanrednog događaja nakon kojega građevina odnosno njezin dio više nije uporabljiv (npr. potres, požar, prirodno urušavanje tla, poplava, prekomjeran utjecaj vjetra, leda i snijega i sl.) odnosno ako je građevina ili njezin dio zbog nepropisnog održavanja ili kojeg drugog razloga dovedena u stanje u kojem više nije uporabljiva. Održavanje građevine podrazumijeva i obuhvaća: – redovite preglede građevine odnosno njezinih dijelova, u razmacima, odnosno u skladu s odredbama Pravilnikom i/ili posebnog propisa donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji; za ugrađenu opremu, uređaje i instalacije i dr. i u skladu s planom servisiranja u rokovima propisanim u jamstvima proizvođača ugrađenih proizvoda. – izvanredne preglede građevine odnosno njezinih dijelova nakon kakvog izvanrednog događaja ili po inspekcijskom nadzoru. – izvođenje radova kojima se građevina odnosno njezin dio zadržava ili se vraća u tehničko i funkcionalno stanje određeno projektom građevine odnosno važećim propisima.

Redovito održavanje građevine obuhvaća provođenje skupa preventivnih mjera kako bi se trajno zadržala primjerena uporabljivost građevine tijekom njezina trajanja, te skup preventivnih ili interventnih mjera koje obuhvaćaju zamjenu, dopunu i/ili popunu dijelova građevine i ugrađene opreme. Redovito održavanje obuhvaća osobito: – praćenje i kontrolu stanja građevine odnosno njezinog dijela radi uočavanja ili utvrđivanja nedostataka na njoj tijekom uporabe, a koji mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, njezine funkcije, zdravlje ljudi i okoliš, – otklanjanje nedostataka na način i u opsegu potrebnom da se zatečeno stanje građevine uskladi s projektiranim stanjem građevine. Ovisno o vrsti građevine, skup preventivnih mjera koje se provode u okviru redovitog održavanja prema prethodno utvrđenom planu i programu kako bi se trajno zadržala primjerena uporabljivost građevine tijekom njezina trajanja, može obuhvatiti: – održavanje čistim i prohodnim dijelova, – popravak dijelova građevine koji su oštećeni, – obnova zaštitnih slojeva odnosno sustava zaštite građevine, – ugađanje, čišćenje, podmazivanje, servisiranje ugrađene opreme i uređaja i instalacija. – zamjenu dijelova građevine i opreme, uređaja i instalacija za koje je istekao rok trajanja ili je dotrajala tijekom uporabe, odgovarajućim ispravnim dijelovima, – otklanjanje posljedica izazvanih predvidivim ili očekivanim erozijama okolnog tla, neposrednim djelovanjem vode ili djelovanjem atmosferilija na građevinu.

Izvanredno održavanje podrazumijeva skup mjera koje se provode kako bi se uklonile posljedice izvanrednih djelovanja i okolnosti koje su umanjile ili ugrozile uporabljivost građevine te kako bi se građevina obnovila u prvobitno tehničko i/ili funkcionalno stanje ili dovela u stanje usklađeno s projektiranim stanjem građevine. Ovisno o vrsti građevine, skup mjera može obuhvatiti: – zamjenu dijelova građevine i opreme, uređaja i instalacija koja je oštećena izvanrednim događajem, odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima, – otklanjanje posljedica izazvanih nepredvidivim ili neočekivanim erozijama okolnog tla, neposrednim djelovanjem vode, djelovanjem atmosferilija na građevinu ili seizmičkim djelovanjem. Radovima na održavanju građevine ne smije se mijenjati tehničko rješenje građevine, ugrožavati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta koje mora ispunjavati građevina niti mijenjati usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena. – pojedine prostore i prostorije u građevini, kao i površine na građevnoj čestici, treba koristiti u skladu sa njihovom određenom namjenom. – krovove i krovne odvodnje treba periodički pregledavati, i to minimalno dva (2) puta godišnje (režim ljeto-zima) i čistiti od nečistoća, mahovine i sl., a eventualno dotrajali pokrovni materijal odmah zamijeniti odgovarajućim novim. – sustave odvodnje oborinskih površinskih voda periodički kontrolirati i to minimalno dva (2) puta godišnje (režim ljeto-zima), te, u skladu s time, održavati čistim i protočnim. – sve metalne i drvene dijelove izložene atmosferskim utjecajima kontrolirati, te ih periodički štititi zaštitnim premazima u skladu sa naputkom proizvođača, a minimalno jednom u 5 godina. – instalacijske sustave (vodovod, kanalizacija, hidrantske mreže, ventilacija, grijanje.

24. Vještak Dubravko Čelebija je iznio nalaz i mišljenje i usmeno na glavnoj raspravi te odgovarao na postavljena pitanja. Naveo je kako ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja, te pojasnio kako je kuća stare granje kada su se i radili drveni podovi, a iz podruma su vidljive drvene grede, pa je i pretpostavio da su bili drveni podovi, a kako je podrum bio plavljen, vlaga je išla prema gore, pa smatra da su navedeni radovi i promjena podova bili korisni, a posebno za promjenu pločica u kuhinji, jer se na taj način sanirala vlaga te a bez obzira kakav je pod bio ranije postavljanje pločica ne bi bio luksuz, već su iste doprinijele održavanju nekretnine.

25. U dokaznom postupku provedeno je vještačenje po vještaku poljoprivredne struke Marijani Milušić, a zadatak za vještaka poljoprivredne struke bio je očitovati na okolnost visine troškova ulaganja u održavanje dvorišta i okućnice za razdoblje od 1.veljače 2013. do 4.srpnja 2018. godine na temelju podataka i dokaza u spisu te obavljenog očevida. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je ukupan iznos troškova za održavanje dvorišta i okućnice na k č.br.488 i 489 iznose: za košnju, grabljanje, iznošenje biljnog materijala 8.085,00 kn, za rezidbu voćaka i ukrasnog bilja 1.550,00 kn i ostali radovi na okućnici 3.960,00 kn, dakle ukupno 13.595,00 kn. U dopuni nalaza i mišljenja od 6. svibnja 2025. vještakinja je dodala trošak čišćenja žljeba zbog jednog bora kojeg je ranije izostavila, te tako navela da bi ukupni trošak čišćenja žljebova u utuženom razdoblju iznosio 1100 kn. Dakle, ukupan trošak održavanja dvorišta i okućnice koji je utvrđen vještačenjem bi iznosio 14.695,00 kn, što preneseno u eure iznosi 1.950.36 Eur-a. Polovica tog iznosa iznosila bi 975,19 EUR.

26. Sud nalaz i mišljenje sudskih vještaka sud ocjenjuje stručnim i nepristranim i iste u cijelosti prihvaća, isti su u skladu sa iskazima stranaka i svjedoka saslušanih tijekom postupka, te dokumentacije koja se nalazi u spisu, izrađeni prema uputi suda iz rješenja o određivanju vještačenja, kao i neposrednih saznanja tijekom očevida, u skladu s pravilima struke, te sud ne nalazi razloga da iste ne prihvati. Vještaci su nalaz i mišljenje iznijeli i usmeno na glavnoj raspravi i odgovarali na postavljena pitanja.

27. Prema odredbi članka 129. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN) u času ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, a prema odredbi stavka 2. toga članka u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako što drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi. U postupku je nesporno da je otac stranaka PJ preminuo **.**.2013. te su stranke od toga trenutka suvlasnice na nekretnini u [adresa], kao i stana u [adresa]. Nadalje, djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: O-935/2016-26 od 5. veljače 2018. gdodine iza umrlog PJ nasljednicama su proglašene CJ i ZJ.

28. Odredbom čl. 38. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 81/15 - pročišćeni tekst – dalje: ZV), propisano je da ako nije što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika, a odredbom čl. 39. ZV suvlasnik koji obavlja veće popravke na zajedničkoj stvari bez pristanka ostalih suvlasnika tretira se kao poslovođa bez naloga glede suvlasničkih dijelova drugih suvlasnika.

29. Prema odredbi čl. 1121. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. Dalje u tekstu: ZOO) obavljanju tuđeg posla bez naloga i ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi, a prema odredbi čl. čl. 1124. ZOO poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza što ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova što ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut. U konkretnom slučaju tužiteljica-protutužena je kao suvlasnica bez potrebne suglasnosti drugog suvlasnika ovdje tuženice-protutužiteljice poduzela je nužne i korisne poslove, a koji su i poslovi tuženice-protutužiteljice, dakle, obavila je i tuđi posao. Time je između nje i tuženice-protutužiteljice nastao obvezni odnos koji se prosuđuje po pravilima o poslovodstvu bez naloga (čl. 39. st. 2. ZV-a, čl. 1122.-1129. ZOO). Međusobna prava i obveze koji time nastaju između tog suvlasnika i ostalih u svezi sa suvlasničkim poslom koji je on poduzeo bez naloga ovisi o tome koja je to bila vrsta poslovodstva bez naloga, pravog ili nepravog. Ako je on posao obavljao u interesu svih suvlasnika tada je ovisno o okolnostima slučaju postupao ili kao a) poslovođa u nuždi i b) poslovođa na tuđu korist ili kao c) poslovođa protiv zabrane. Ali, ako je posao obavljao u namjeri da za sebe zadrži postignute koristi iako je znao da je posao tuđ-postupao je kao d) nepravi poslovođa bez naloga.

30. Prema mišljenju ovog suda ne radi se o nepravom poslovodstvu bez naloga iz odredbe čl. 1128. ZOO jer nije dokazano da je tužitelj- protutuženik posao obavljao da za sebe zadrži postignute koristi iako je znao da je posao tuđ. Radi se o pravom poslovodstvu bez naloga jer iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica-protutužena obavljala posao kako u svom interesu tako i u interesu tuženice-protutužiteljice i to kao poslovođa u nuždi i kao poslovođa na tuđu korist.

31. Dakle, u konkretnim okolnostima tužiteljica ima pravo kako na naknadu nužnih tako i na naknadu korisnih troškova koje je poduzela na nekretnini koja je u suvlasništvu nje i tuženice-protutužiteljice i to u razmjerno suvlasničkom omjeru nekretnine.

32. Provedenim građevinskim vještačenjem po vještaku građevinske struke Dubravku Čelebiji utvrđeno je da su tijekom vremena izvedeni građevinsko obrtnički radovi održavanja. Radovi izvedeni, navedeni u troškovniku, su uobičajeni i nužni radovi, koji se uobičajeno izvode na stambenim građevinama, a vještak je utvrdio nužne i korisne troškove ulaganja i održavanja za razodblje od 1. veljače 2013. godine do 4. srpnja 2018. godine, te ih naveo u troškovniku radova. Isto tako prema iskazima svjedoka AJ, OJ i SJ u pitanju su bili zidarski i ličilački radovi a osim tvrtke Građevinar Oriovac doo angažirali su se keramičar i vodoinstalatera od strane tužiteljice radi popravka centralnog grijanja. Također su bili izvršeni i zahvati na vanjskim zidovima gdje je izvršeno žbukanje. Dio radova je izvršen i u unutrašnjosti u kupaoni kao što je popravak keramike i ličilači radovi a u kuhinji je izvršeno ličenje prostorije.

33. Visina nužnih i korisnih troškova određena je na temelju nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke u iznosu od 5.050,04 EUR i poljoprivredne struke u iznosu od 1.950.36 EUR, te je tako visina svih troškova iznosila ukupno 7000,40 EUR, a budući da je suvlasnički omjer ½ , stoga tužiteljica ima pravo na polovicu troškova u iznosu od 3500,20 EUR.

34. Tužiteljica - protutužena je odbijena s tužbenim zahjtevom koji se odnosi na troškove koji su preko iznosa ulaganja koji su utvrđeni vještačenjem, kao i za iznos koji se odnosi na režijske troškove. Naime, obzirom da je tužiteljica

– protutužena jedina bila u posjedu predmetne nekretnine, te su predmetni troškovi koji se odnose na trošak električne struje,vode, odvoza otpada nastali uporabom nekretnine u [adresa] od strane tužiteljice i njezine obitelji. Naime, i iz samog iskaza tužiteljice proizlazi kako je ona plaćala režije u [adresa] vezano za struju i vodu i komunalije i to je plaćala po potrošnji. Isto tako sud smatra neosnovanim dio tužbenog zahjeva koji se odnosi na trošak komunalija na ime grobne naknade, obzriom da se isti trošak ne odnosi na održavanje nekretnine u [adresa] koja je u suvlasništvu stranaka. Nadalje, sud nije usvojio dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na kupnju alata za košnju. Naime, trošak održavanja dvorišta i okućnice izračunat je prema nalazu i mišljenju vještaka poljoprivredne struke koji je uzeo u obzir cijenu rada sata za pojedine poslove u utuženom razdoblju, a podatke je dobila od poljoprivrednih gospodarstva i komunalnog društva. Tužiteljica – protutužena je navedeni posao obavljala po svom izboru sama uz pomoć supruga i svoje obitelji te za to koristila opremu koja se nalazila već na imanju ili je dio kupila, te sud ne može nedvojbeno utvrditi da bi cijena rada sata bila takva uz korištenje ili ne korištenje iste opreme.

35. Sud ocjenjuje neosnovanim navod tuženice – protutužiteljice da za sva eventualna ulaganja tužiteljica je bila temeljem zakona dužna tražiti dopuštenje i tužene, a što nije učinila te da tužiteljica nema niti pravo da za nastale troškove nedozvoljenog ulaganja, učinjenog samo radi ugode tužiteljice, tražiti bilo što. Naime, kako je već izloženo, ovaj sud je ocijenio da su troškovi održavanja okućnice i dvorišta, kao i izvedeni građevinski radovi bili nužni da bi se održalo uredno stanje nekretnine kojima se sprječava gubitak svojstava građevine i njezine funkcionalnosti. Naime sud je utvrdio da su radovi koji su se izvodili na građevini bili nužni radi održavanja iste, kao i sanacija daljnje štete radi izvanrednih okolnosti kao što su puknuće cijevi, poplava podruma i sl. Naime, nesporno je da je tuženica bila suvlasnica predmetne nekretnine, te tužiteljica-protutužena obavljala je posao kako u svom interesu tako i u interesu tuženice-protutužiteljice i to kao poslovođa u nuždi i kao poslovođa na tuđu korist.

36. Nadalje, tužena - protutužiteljica je istaknula prigovor da je nekretninu u [adresa] darovala Općini, međutim navedena činjenica nije od značaja za utuženo razdoblje za koje nije niti sporno da su stranke bile suvlasnice.

37. Tužena - protutužiteljica je odbijena s tužbenim zahtjevom za isplatom iznosa od 1.350,44 eura na ime polovine plaćenih nužnih troškova zajedničke nekretnine – stana u [adresa]. Naime, iako je nesporno da su stranke suvlasnice stana, također je nesporno da je isključivo tužena bila u posjedu predmetnog stana i isti koristila, a troškovi koji su traženi protutužbenim zahtjevom se odnose na režijske troškove po potrošnji, što ne predstavlja nužni, kao niti korisni izdatak u smislu čl. 39. ZV, da bi se isti priznali protutuženoj.

38. Neosnovan je prigovor zastare koji je istaknula tužena - protutužiteljica. Naime, tužba je podnesena 4. srpnja 2018. godine, a svi troškovi koje je sud ocijenio nužnim i korisnim i priznao tužiteljici su nastali unutar petogodišnjeg zastarnog roka. Kako se na sporni odnos primjenjuju odredbe o poslovodstvu bez naloga, to je za zastaru zahtjeva mjerodavan opći petogodišnji zastarni rok iz članka 371. ZOO. Stoga je zahtjev podnesen unutar zastarnog roka i prigovor zastare ovaj sud ocijenjuje neosnovanim.

39. Nadalje, tužena u podnesku od 20 studenog 2024. navodi kako ističe prigovor prijeboja. U odgovoru na tužbu, kao niti na pripremnom ročištu tužena - protutužiteljica nije navela da ističe prigovor prijeboja. Prigovor radi prebijanja je procesnopravni prigovor reguliran procesnim pravom. Ističući taj prigovor tuženik ne tvrdi da je tužiteljeva tražbina postojala i prestala građanskopravnim izvanprocesnim prijebojem, nego ističe postojanje svoje tražbine i zahtijeva od suda da presudom izvrši prijeboj uzajamnih tražbina. Zakonski termin prigovor radi prebijanja (čl. 333. st. 3.) i potraživanje istaknuto radi prebijanja (čl. 338. st. 3.) govori o tome da se prigovor ističe u svrhu prebijanja, do kojega tek treba doći odlukom suda. Na pripremnom ročištu prigovor radi prebijanja može se istaknuti do donošenja rješenja o zaključenju prethodnog postupka. Kako je tužena svoj zahtjev postavila u protutužbi, o istoj je odlučeno u izreci presude.

Nadalje, materijalnopravni prigovori mogu se isticati i nakon zaključenja prethodnog psotupka, ali se radi njihova opravdanja ne mogu iznositi nove činjenice niti se mogu predlagati novi dokazi. Sud je ocijenio kako je neosnovan prigovor prijeboja, budući da bi došlo do prijeboja, tražbina mora biti utvrđena, a tužena - protutužiteljica nema utvrđenu obvezu tj. tražbinu koju bi prebila s tužiteljicom, već u predmetnom prigovoru zapravo navodi činjenice iz protutužbenog zahtjeva o kojem je donesena odbijajuća odluka.

40. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Prema čl. 183. ZOO dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje, a ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čiji je cilj da se postigne ispunjenje obveze. Prema podacima u spisu, tužiteljica je tuženoj uputila zahjtev za isplatom 9. svibnja 2018. poštom preporučeno, stoga se kao dan početka tijeka zakosnkih zateznih kamata uzeo dan 10. svibnja 2018. godine.

41. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a. Naime, prema čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Uzimajući u obzir da je u ovom predmetu bio postavljen tužbeni i protutužbeni zahtjev koji je odbijen, sud je u ovom postupku utvrdio da je tužiteljica uspjela sa 78 % tužbenog zahtjeva ( 100 % protutužba i 56 % tužba). Tuženik je stoga uspio sa 22 % tužbenog zahtjeva. Nakon oduzimanja postotka uspjeha tužena, preostaje postotak od 56 % koji se priznaje tužitelju kao uspjeh u parnici.

Troškovi postupka odmjereni su prema vrijednosti predmeta spora, troškovniku punomoćnika i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 138/2023). Sud je kao opravdan tužitelju priznao trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife, podnesak od 31. listopada 2018. iznos od 200,00 EUR, podnesak od 21. veljače 2019. iznos od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 16. svibnja 2019. iznos od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 5. lipnja 2019. iznos od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 4. srpnja 2019. iznos od 200,00 EUR, podnesak od 19. srpnja 2019. iznos od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 16. listopada 2019. iznos od 200,00 EUR, podnesak od 2. prosinca 2024. iznos od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 4. prosinca 2024. iznos od 200,00 EUR, trošak zastupanja na očevidu 31. siječnja 2025. iznos od 200,00 EUR, podnesak od 2. prosinca 2024. iznos od 200,00 EUR, za podneske od 16. travnja 2025., 22. travnja 2025 prema tbr. 8. toč. 3. 50% nagrade i to iznos od po 100,00 EUR-a za oba podneska, trošak zastupanja na ročištu 8. svibnja 2025. iznos od 200,00 EUR, plus pdv 650 EUR.

Tužitelju je dakle odmjeren trošak u iznosu od 3.250,00 EUR za zastupanje u postupku. Kako je sud utvrdio da je tužitelju pripada 56% troška, tužitelju je dakle priznat taj dio troška u iznosu od 1.820,00 EUR.

Na navedeni trošak priznat je trošak predujma vještačenja u ukupnom iznosu od 1.400,00 EUR, a obzirom da je tužiteljica uspjela s osnovom tužbenog zahtjeva. Ukupan priznat trošak tužiteljici je 3.220,00 EUR Trošak sastava podneska od 28. travnja 2025. tužiteljici nije priznat jer se istim samo traži odgoda ročišta, kao niti trošak pristojbi, jer u spisu nema dokaza da je tužiteljica iste platila.

Slijedom svega naprijed izloženog, odlučeno je kao u izreci presude. [adresa],12. svibnja 2025.

Sutkinja

Miranda Gavrić Jularić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. tužiteljica po punomoćnici

2. tuženica po punomoćni