Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

    Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

    Poslovni broj: Pp-2062/2022-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Sonji Čule Erceg, uz sudjelovanje Gabrijele Karoglan kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĆN, zbog prekršaja iz članka 10. st. 1. Zakona zaštiti nasilja u obitelji Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/17., 126/19., 84/21.,.), kažnjivog po čl. 22.st. 1. istog Zakona rješavajući po optužnom prijedlogu PU SD PGP Imotski, Klasa: 211-07/22-5/34683, Urbroj: 511-12-27-22-1 od 23.12.2022. nakon održane glavne rasprave dana 12. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    OKRIVLJENIK: KN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ć i majke K r. B, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik (mjesečna primanja cca 530 eura), oženjen, državljani RH, prekršajno osuđivan

    K r i v  j e

    Što je dana 20.12.2022. godine u 23:40 sati, u mjestu [adresa], na teritorijalnom sektoru 1, ophodni rajon. grad/općina IMOTSKI počinio nasilje u obitelji spram svoje supruge BN način da je okrivljeni KN došao u svoju obiteljsku kuću te je u kuhinji iste zatekao svoju suprugu BN, a nakon što je BN od supruga okrivljenog ĆN zatražila novac za kućne potrepštine, okrivljeni KN istoj je odbio dati novac te se nakon toga supruzi BN obratio riječima „jebo ti bog mater u pičku, gubo jedna pokvarena, mrš, jeba ti pas mater u pičku, gubo jedna pokvarena, vidit ćeš sad di ćeš završiti, gubi se iz moje kuće, gubi se, prčila ti mater svoju pod rep, jeba ti pas mater uz duž i popriko gubo jedna pokvarena, vidit ćeš di ćeš sutra završiti, gubo jedna pokvarena , prčim ti mater gubo jedna pokvarena, dakle, na prethodno opisan način okrivljeni KN počinio je ekonomsko nasilje prema svojoj supruzi BN i psihičko nasilje, a što je kod Ines izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva.

    čime bi počinio prekršaje iz članka 10. st. 1. t. 3. i 5. Zakona zaštiti nasilja u obitelji, kažnjivog po čl. 22.st. 1. istog Zakona.

    pa mu se temeljem gore navedenih propisa za prekršaje iz čl. 10. st. 1. t. 3. i. 4. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, temeljem čl. 22. st. 1. istog Zakona primjenom odredbe članka 36. i 39. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

    - za prekršaj iz čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona o suzbijanju nasilja u obitelji izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA

    - za prekršaj čl. 10. st. 1. t. 5. Zakona o suzbijanju nasilja u obitelji izriče obitelji izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA

    i z r i č e

    UKUPNA NOVČANA KAZNA u trajanju od 600,00 (šesto) eura

    Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana računajući od dana pravomoćnosti ove presude.

    Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne tj. iznos od 400,00 eura (četiristo eura), smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

    II. Okrivljenik je dužan platiti na ime troškova prekršajnog postupka paušalni iznos od 10,00 eura (deset eura), temeljem odredbe članka 138. stavak 1. i stavak 3., a u svezi s člankom 139. Prekršajnog zakona, sve u roku od 30 dana računajući od dana primitka ove presude ili će se u protivnome naložiti prisilna naplata.

    III. Odbija se prijedlog tužitelja da se okrivljeniku izrekne zaštitna mjera zabrane približavanja uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji na vrijeme od 6 mjeseci

    O b r a z l o ž e nj e

    1. Ovlašteni tužitelj PGP Imotski podnio je optužni prijedlog Klasa: 211-07/22- 5/34683, Urbroj: 511-12-27-22-1 od 23.12.2022. protiv okrivljenika ĆN zbog prekršaja iz članka 10. st. 1. t. 3. i 5. Zakona zaštiti nasilja u obitelji, kažnjivog po čl. 22.st. 2. istog Zakona, činjenično opisanog u izreci.

    2. Sud je promijenio pravnu oznaku prekršaja koji se okrivljeniku stavljao na teret, jer je razvidno iz činjeničnog opisa kako se okrivljeniku činjenično stavlja na teret počinjenje prekršaja iz čl. 10. st. 1. t. 3. i 5. Zakona o suzbijanju nasilja obitelji, dok je omaškom stavljeno da mu se stavlja na teret počinjenje prekršaja iz čl. 10. st. 1. t. 3. i 5. istog zakona. Također, sud je promijenio i pravnu oznaku članka po kojem su kažnjivi naprijed navedeni prekršaji koji se u ovom postupku okrivljeniku stavljaju na teret. Naime, tužitelj je u optužnom prijedlogu pogrešno stavio čl. 22. st.2. Zakona o suzbijanju nasilja u obitelji, koji podrazumijeva da je riječ o ponovljenom nasilju u obitelji, dok iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa proizlazi kako okrivljenik nikada nije prethodno osuđivan za predmetno djelo, te bi u tom slučaju trebalo primijeniti čl. 22. st. 1. Zakona, kako što je ovaj sud i napravio.

    3. Na glavnoj raspravi ispitan je okrivljenik, vršen je uvid i pročitano je izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PGP Imotski od 20.12.2022., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika PGP Imotski od 22.12.2022., obrasci za žrtvu nasilja, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom PGP Imotski od 21.12.2022., naredba o određivanju mjere opreza PGP Imotski broj: 00886521 od 21.12.2022., obavijest PGP Imotski broj: 00361050 od 21.12.2022., obrana okrivljenika od 13.11.2024., zapisnik od 04.12.2024., zapisnik od 20.02.2025., dopis od 24.02.2025., zapisnik od 07.03.2025., povrat zamolnice i izjava svjedokinje-žrtve od 19.03.2025., zapisnik od 12.05.2025., te je za okrivljenika pregledana potvrda Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH-e OD 13.11.2024.

    4. Okrivljenik je na raspravi iskazao: "Ne osjećam se krivim zbog djela koja mi se stavljaju na teret, ne sjećam se točno što se događalo no znam da je bila neka rasprava između nas, nije bila rasprava oko novca jer sam ja njoj uvijek davao novac, ona je sa svime upravljala što se tiče financija, no kako je bila rasprava vjerujem da su izgovorene neke od riječi koje mi se stavljaju na teret, ali ja se točno ne sjećam što."

    5. Ovaj sud je u ovom predmetu zakazao tri rasprave (13. studenog 2024., 04. prosinca 2024. i 7. ožujka 2024.) na koje je pozvao oštećenicu BN da da svoj iskaz kao svjedok u ovom postupku, no istoj se dostava nije mogla uredno uručiti. Naime, za sve navedene rasprave se dostava za oštećenicu na adresu u spisu, odnosno adresu Pašmanska Ulica 3. Zagreb, vratila sa "nije tražio".

    5. 1. Sud je zamolbenim putem preko Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu dao oštećenici mogućnost da da svoj iskaz u ovom postupku te je ista te prigode, upozorena na blagodat nesvjedočenja, navela: "Od ĆN sam se razvela 28. veljače 2024. godine, te je u vrijeme počinjenja predmetnog prekršaja dana 20. prosinca 2022. godine okrivljenik bio moj suprug. Isti je u više navrata prema meni počinio nasilje u obitelji te je policija protiv istog podnosila više optužnih prijedloga. Sjećam se predmetnog događaja od dana 20. prosinca 2022. u 23,40 sati u mjestu [adresa], kada je okrivljenik KN došao u obiteljsku kuću, ja sam bila u kuhinji te sam od supruga zatražila novac za kućne potrebe, a okrivljeni KN mi je odbio dati novac, te mi se nakon toga obratio raznim pogrdnim riječima. Sjećam se da mi se okrivljenik obratio pogrdnim riječima te me psovao, a zbog proteka vremena ne mogu se sjetiti svih riječi kojima me je okrivljenik vrijeđao, ali se sjećam da mi je govorio: „Pička ti materina, gubo jedna pokvarena, vidjet ćeš di ćeš završit, gubi se iz moje kuće, jeba ti pas mater u pičku, prčim ti mater gubo jedna pokvarena“, te mi je govorio još neke pogrdne riječi kojih se više ne sjećam, a ponašanje okrivljenika prema meni kod mene je izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva. Također sam bila i u strahu od okrivljenika te sam pobjegla u špajzu gdje sam i bila kada je došla policija koju sam ja pozvala. Kako je od strane okrivljenika prema meni bilo više obiteljskoga nasilja, a i zbog loših bračnih odnosa od okrivljenika sam se u međuvremenu rastala, te s istim više nisam u kontaktu, a nismo imali zajedničke djece. Dodala bi još kako je okrivljenik predmetne zgode bio pod utjecajem alkohola."

    6. Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (2017) definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u toč. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost a prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna je od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće psihičkog oblika prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    6.1. Prema citiranoj zakonskoj odredbi, iz iste nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročene povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve, i kao takva jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    7. Odredbom članka 10. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (2017) propisano je ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci dok je čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji je propisano da tko počini nasilje iz čl.10. ovog zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1000,00 kuna ili kaznom zatvora do 90 dana.

    8. Odredba čl.8.st.1. taksativno navodi tko čini obitelj, te izričito navodi da odredbe ovog zakona primjenjuju se na bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do 3 stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

    9. Kako nije sporno da se okrivljenik i žrtva nasilja u predmetnom vremenu nalazili u odnosu bračnih drugova, odnosno, da su u obiteljskom odnosu pa zabrana nasilničkog ponašanja u obitelji, a kako je to, propisano čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odnosi se na okrivljenika.

    9.1. Naime, iz obrane okrivljenika proizlazi kako on negira počinjenje prekršajnih djela koje mu se stavlja na teret, te negira da bi oštećenoj uskraćivao novac niti da bi se diskusija predmetne prigode uopće dirala novca no sjeća se da je izgovorio neke od riječi koje mu se stavljaju na teret.

    9.2. No iskaz oštećene je u konkretnom slučaju kudikamo detaljniji u pogledu njihove diskusije i izgovorenih riječi. Ista je tako navela kako je predmetne prigode od okrivljenika zatražila novac za kućne potrebe, a okrivljeni KN da joj je odbio dati novac, te joj se nakon toga obratio raznim pogrdnim riječima da je psovao, govorio „Pička ti materina, gubo jedna pokvarena, vidjet ćeš di ćeš završit, gubi se iz moje kuće, jeba ti pas mater u pičku, prčim ti mater gubo jedna pokvarena te je naglasila kako je a ponašanje okrivljenika prema njoj kod nje je izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva. Također je naglasila kako je bila i u strahu od okrivljenika te da je pobjegla u špajzu gdje je i bila kada je došla policija koju da je pozvala. Ovaj sud u potpunosti prihvaća iskaz oštećene kao istinit, iskren te životan i okolnosan.

    10. Analizom svih izvedenih dokaza, te posebno iz iskaza svjedokinja žrtve BN, te dovođenjem istih u međusobnu vezu ovaj sud smatra u potpunosti dokaznim djelo okrivljenika kako je pobliže činjenično opisani u izreci ove presude.

    11. Neovisno o tome što je okrivljenik u svojoj obrani naveo da se ne osjeća krivim za počinjenje prekršaja, za ukazati je da isti u bitnom nije osporavao navode sadržane u optužnom prijedlogu, a okolnost što se ne osjeća krivim, predstavlja njegov subjektivan stav prema počinjenom prekršaju, ali ne isključuje njegovu prekršajnu odgovornost.

    12. Naime, razvidno je iz iskaza oštećene, a i iz audio snimke koja prileži spisu kako su okrivljenik i oštećena razgovarali o novcu koji je potreban oštećenici za kućanske potrepštine te da je isti odbio dati joj novac, te je nastavio vrijeđati, a prema iskazu oštećenice ista je predmetne prigode bila u strahu od okrivljenika te ponašanje okrivljenika prema njoj kod nje je izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva, čime su u potpunosti ostvarena sva bitna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret. U odnosu na psihičko nasilje spram oštećene radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje. Izričaji poput "jebo ti bog mater u pičku, gubo jedna pokvarena, mrš, jeba ti pas mater u pičku, gubo jedna pokvarena, vidit ćeš sad di ćeš završiti, gubi se iz moje kuće, gubi se, prčila ti mater svoju pod rep, jeba ti pas mater uz duž i popriko gubo jedna pokvarena, vidit ćeš di ćeš sutra završiti, gubo jedna pokvarena, prčim ti mater gubo jedna pokvarena" nedvojbeno su izričaji kojima je jedina svrha, smisao i cilj da uvrijedi, ponizi i omalovaži osobu kojoj je upućena i predstavlja napad na psihički integritet žrtve u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te se ne može smatrati i ocijeniti prihvatljivim načinom komuniciranja uopće pa tako ni između članova obitelji. Iz navedenih razloga, ponašanjem okrivljenika, opisanim u izreci pobijane presude, ostvarena su sva bitna obilježja psihičkog nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    13. Nadalje, u odnosu na prekršaj ekonomskog nasilja u obitelji koje se okrivljeniku također stavlja na teret za napomenuti je notorno je da je odbijanje davanje novca oštećenici, supruzi okrivljenika za kućanske potrepštine te potrebe zajedničkog kućanstva pretpostavlja oduzimanje prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilniku. To je, u stvari, oblik kontrole od strane nasilnika koji žrtvu ugrožava iz ekonomskih razloga pa ovaj sud nalazi da je okrivljenik takvim ponašanjem ostvario bitna obilježja ekonomskog nasilja spram oštećenice a u smislu gore navedenih odredbi Zakona o zaštiti nasilja u obitelji.

    14. Stoga ovaj sud smatra u potpunosti dokazanim činjenični opis djela prekršaja optužnog prijedloga koji se okrivljeniku stavljao na teret, a iz kojeg proizlazi da je okrivljenik počinio čin psihičkog nasilja i ekonomskog nasilja pravno opisanih u čl. 10 st. 1. t.3. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    15. Stoga, nakon što je ovaj sud utvrdio krivnju okrivljenika, bilo je potrebno odlučiti o primjerenoj kazni za okrivljenika a određujući mjeru kazne sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, te je posebno vodio računa o stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja.

    16. Tužitelj je u konkretnom slučaju predlagao da se okrivljeniku za počinjenje prekršaje izrekne ukupna kazna zatvora u trajanju od 20 dana, što ovaj sud smatra u da nije u skladu sa težinom počinjenog prekršaja. Naime, okrivljenik nije u konkretnom slučaju osuđivan za prekršaje iz Zakona o suzbijanju nasilja u obitelji, nije više u kontaktu sa oštećenicom te ovaj sud nalazi da je novčana kazna u novčanom iznosu od 300,00 eura za svaki od prekršaja koji mu se stavljaju na teret, odnosno ukupna novčana kazna od 600,00 eura dovoljna da osvijesti okrivljenika o protupravnosti njegovog ponašanja te istoga spriječi u budućim prekršajnim naumima.

    16.1. Također, ovaj sud napominje kako je u vrijeme počinjenja djela službena valuta Republike Hrvatske valuta bila hrvatske kune, no od 1. siječnja 2023. službena valuta Republike Hrvatske je euro, pa je okrivljeniku novčana kazna dosuđena u eurima.

    17. Ovaj sud nalazi da će se upravo naprijed navedenom kaznom u potpunosti ostvariti svrha kažnjavanja u konkretnom slučaju te da će ista preventivno utjecati na okrivljenika da se ubuduće suzdrži od počinjenja prekršaja, a ista je u skladu sa stupnjem okrivljenikove krivnje te opasnosti počinjenog djela.

    18. Također, ovaj sud je odbio prijedlog tužitelja da se okrivljeniku izrekne zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji na vremenski period od 6 (šest) mjeseci. Okrivljenik je do sada neosuđivan za ovo djelo, oštećenica ne živi u ovoj županiji, stoga ovaj sud nalazi kako za sada doista nema okolnosti koje bi ukazivale na opasnost od ponavljanja djela od strane okrivljenika.

    19. Okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka utvrđene u paušalnom iznosu, temeljem odredbe čl.138. st.2. t.3. i st.3., te čl.139. st.3. Prekršajnog zakona, a cijeneći trajanje i složenost postupka.

    Makarska, 12. svibnja 2025.

    ZAPISNIČARKA

    SUTKINJA

    Gabrijela Karoglan

    Sonja Čule Erceg

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana po primitku istog, pisanim putem u 2 istovjetna primjerka putem ovog suda i oslobođena je plaćanja sudske pristojbe.

    DNA:

    1. Tužitelju

    2. Okrivljeniku

    3. U spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.