Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj Gž Ob-123/2024-2

Split, Gundulićeva 29a

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu po sutkinji tog suda Mirjani Rubić, kao sucu pojedincu u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i predloženika pod 1.) CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2.) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici SG, diplomiranoj pravnici, zaposlenici istog, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predloženika pod 2. podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1 Ob-172/2023-5 od 7. ožujka 2024., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj R1 Ob-172/2023-8 od 4. travnja 2024., dana 12. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se žalba predloženika pod 2.) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:80983571963 protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj R1 Ob-172/2023-5 od 7. ožujka 2024., ispravljenog rješenjem istog suda poslovni broj R1 Ob-172/2023-8 od 4. travnja 2024. kao nedopuštena.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem od 7. ožujka 2024. ispravljenim rješenjem od 4. travnja 2024. pod točkom I. izreke prihvaćen je prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženika pod 1.) BG te je utvrđeno da je predlagateljica IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sa TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1948., a umrlim **.**.2019. u [adresa] živjela u izvanbračnoj zajednici koja je trajala najmanje od 1992. pa do njegove smrti 22. listopada 2019, dok je točkom II. izreke odbijen prijedlog predlagateljice naspram predloženika pod 2. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO).

2.Protiv citirane odluke u cijelosti žali se predloženik pod 2. HZMO zbog bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava predlažući „usvojiti žalbu u cijelosti“.

2.1.Na žalbu nije odgovoreno.

3.Žalba nije dopuštena.

4.U postupku koji je prethodio donošenju odluke utvrđeno je:

-kako je predlagateljica u prijedlogu od 11. listopada 2023. zatražila utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim sa TG navodeći kako je s njim živjela od 1984. do smrti, tijekom koje zajednice im je rođen sin BG, što sve on može posvjedočiti kao i susjedi, a proizlazilo bi da se prijedlog podnosi vezano za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu,

-kako je prema podacima iz priloženog smrtnog lista za TG OIB: [osobni identifikacijski broj], isti rođen **.**.1948. u [adresa] u BiH, a preminuo **.**.2019. u [adresa],

-kako je u rodnom listu za prvopredloženika BG rođenog **.**.1994. predlagateljica upisana kao majka te TG (rođen **.**.1948.) kao otac,

-kako je prema podacima pribavljenim od JRO RH MUP za TG isti imao prijavljeno prebivalište u [adresa] u BiH do 22. listopada 2019., odnosno do smrti, ali i da je isti od 2001. s prekidima imao prijavljena boravišta u [adresa], u [adresa] a od 31. ožujka 2014. pa kontinuirano do trenutka smrti na adresi [adresa], na kojoj i predlagateljica IG ima prijavljeno prebivalište od 10. kolovoza 2007. a također i prvopredloženik BG, sin IG i TG od 12. siječnja 2012.,

-kako je predlagateljica ustrajala u prijedlogu tvrdeći da je zajednicu sa TG zasnovala 1984. u [adresa], potom su se 1992. odselili u Kaštel Novi, a od 1996. pa do Šaćirove smrti su živjeli u [adresa] i kroz cijelo razdoblje, u kojem je 1994. rođen njihov sin BG, da su živjeli kao supružnici,

-kako iz iskaza svjedokinje KG proizlazi da je predlagateljicu i TG upoznala u Kaštelima gdje su se doselili iz BIH, pri čemu nije imala sumnje da žive kao supružnici, a od 1995. se odselila u [adresa] gdje su spomenuti također živjeli kao obitelj,

-kako iz iskaza FG proizlazi da je od 2000. redovito dolazio u [adresa] jer se bavio prijevozom, od tada je predlagateljica s obitelji živjela u kući rodice mu ĆG, a od 2005/2006. u kući u ranijem vlasništvu susjeda mu I gdje predlagateljica živi i danas te je često navraćao i družio se s obitelji predlagateljice koja je živjela sa suprugom i sinom,

-kako iz iskaza prvopredloženika BG proizlazi da su njegovi roditelji kontinuirano do očeve smrti živjeli u zajednici života

5.Na temelju gornjih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako su predlagateljica i TG godinama živjeli u zajednici života, početno u [adresa], zatim od 1992. u Kaštelima, pa u [adresa], tijekom koje zajednice im je rođen zajednički sin BG, a koja zajednica je prestala smrću TG **.**.2019., pa kako je između njih postojala životna zajednica te da je to bila ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine i prestala je smrću TG **.**.2019., pa da su ispunjene pretpostavke iz članka 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje: ObZ) te je utvrdio postojanje izvanbračne zajednice u odnosu na prvopredloženika BG.

6.No, obzirom se u smislu članka 436. ObZ-a, a prema odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022., status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na umrlu osobu, ali se taj status ne utvrđuje u odnosu javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, sukladno navedenom pravnom shvaćanju prijedlog u odnosu na predloženika pod 2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbijen je kao neosnovan.

7.Odredbom člankom 367. stavak 1. ZPP-a propisano je kako će drugostupanjski sud nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbaciti rješenjem, ako to nije učinio prvostupanjski sud (članak 358).

8.Prema članku 358. stavak 3. ZPP-a žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla prava na žalbu, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

9.Dosljedno, obzirom je pobijanim rješenjem odbijen prijedlog u odnosu na žalitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, to je jasno i kako podnositelj žalbe nema pravni interes za podnošenje žalbe protiv tog rješenja.

10.Slijedom navedenog, pozivom na odredbu članka 367. stavak 1. ZPP-a, valjalo žalbu odbaciti kao nedopuštenu te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu, 12. svibnja 2025.

SUTKINJA

Mirjana Rubić