REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Stalna služba u Donjoj Stubici

Matenačka cesta 3/1

Posl.br. P-332/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sutkinji Vesni Posavec, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Maji Šutalo, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Sanji Barbarić, odvjetnici u Oroslavju, spora iz nasljeđivanja, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 26. ožujka 2025.god. u prisutnosti tužiteljice, tuženika i njihovih punomoćnika, dana 12. svibnja 2025.god.

p r e s u d i o  j e

1.Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice SK, koji glasi:

I. Stavlja se izvan snage Rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog UK, poslovni broj O-879/2023, javnog bilježnika Maje Baković, doneseno dana 18.7.2023. godine, u dijelu u kojem je jedinim nasljednikom proglašen tuženik AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Utvrđuje se da su nasljednici iza pokojnog UK, poslovni broj O- 879/2023, tužiteljica SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženik AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki u ½ dijela, i to ostavine kako slijedi:

nekretnine - sve upisane u Zemljišnoknjižni odjel Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru, k. o. [katastarska općina]:

- 18/720 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put na Obćinski put u mjestu, površine 40 ČHV,

- ½ suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Gaj površine 554 čhv, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Gaj površine 1 jutro 30 čhv, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Hum u Lučibregu površine 1540 čhv, ukupne površine 1 jutro 2124 čhv,

- nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk.č.br. 306/3, u naravi kuća i dvorište [adresa] površine 187 čhv, u cijelosti

pokretnine:

- neisplaćena mirovina od HZMIO

- pravo korištenja grobnog mjesta na gradskom groblju Marija Bistrica, broj grobnog mjesta polje 8, red 13, broj 10, površine 2,64 m2

- sredstva na računu u Zagrebačkoj banci d.d. u neutvrđenom iznosu.

III. Nalaže se provedba ove presude u Zemljišnoknjižnom odjelu Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru.

2. Prihvaća se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja AK, koji glasi

I. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj SK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku-prututužitelju AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], plati iznos od 1.902,12 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. rujna 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

3. Svaka parnična strana snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1./1. Tužiteljica-protutuženica je podnijela tužbu u kojoj navodi da je javna bilježnica Maja Baković, kao povjerenica ovog suda, vodila ostavinski postupak iza pok. UK pod posl.br. O-879/2023 (UPP - OS - 115/2023). Na ostavinskoj raspravi održanoj dana 18. srpnja 2023. godine je, između ostalog, utvrđeno: a) da pok. UK nije bio u braku, da nije imao djece, da su roditelji preminuli prije njega te da nije imao oporuku;

b) na ostavinsku raspravu su, osim tuženika, pozvane sestre pok. UK, i to: ĆK, RK, IK, ZK i NK;

c) pozvane sestre ostavitelja su se odrekle nasljedstva te je nasljednikom proglašen tuženik;

d) tuženiku je, na temelju rješenja o nasljeđivanju, ostavinska imovina pripala u cijelosti, i to:

NEKRETNINE (sve upisane u Zemljišnoknjižni odjel Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru, k. o. [katastarska općina]):

- 18/720 suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put na obćinski put u mjestu, površine 40 čhv,

- ½ suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Gaj površine 554 čhv, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Gaj površine 1 jutro 30 čhv, k. č. br. [katastarska čestica], u naravi šuma Hum u Lučibregu površine 1540 čhv, ukupne površine 1 jutro 2124 čhv,

- nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], zk.č.br. 306/3, u naravi kuća i dvorište [adresa] površine 187 čhv, u cijelosti

Pokretnine:

- neisplaćena mirovina od HZ MIO

- pravo korištenja grobnog mjesta na gradskom groblju [adresa], broj grobnog mjesta polje 8, red 13, broj 10, površine 2,64 m2

- sredstva na računu u Zagrebačkoj banci d.d. u neutvrđenom iznosu.

1./2.Tužiteljica je nećakinja pok. UK, odnosno kći pok. VK, koja je bila sestra ostavitelja, a koja je preminula prije ostavitelja (5. listopada 1999. godine). Tužiteljica je, u ostavinskom postupku iza pok. VK, utvrđena jedinom njezinom nasljednicom.

U konkretnom slučaju, pok. UK po zakonu nasljeđuju braća i sestre, sukladno čl. 12., st. 2. Zakona o nasljeđivanju, jer u trenutku smrti ostavitelj nije imao djecu, žive roditelje ni bračnog/izvanbračnog druga, a svojom imovinom nije oporučno raspolagao. S obzirom na to da je pok. TK, koja je bila sestra pok. UK, preminula prije pok. UK (**.**.1999.), tužiteljica kao nasljednica iza pok. VK ima pravo nasljeđivanja sukladno načelu predstavljanja/ reprezentacije definiranom čl. 12., st. 2. ZN-a, u vezi s čl. 10. ZN-a.

Međutim, tužiteljica nije pozvana na ostavinsku raspravu iza pok. UK te stoga u tom ostavinskom postupku nije mogla ostvariti svoja prava koja joj pripadaju po osnovi nasljeđivanja.

Nadalje, čl. 232., st. 2. i 3. ZN-a određeno je kako slijedi:

„(2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

(3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.“

Osim toga, sukladno čl. 130., st. 4. ZN-a određeno je kako slijedi:

„Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.“. S obzirom na to da tužiteljica nije pozvana na ostavinsku raspravu i nije vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, tužiteljica putem ove parnice namjerava ostvariti pravo nasljeđivanja iza pok. UK kao ostavitelja. Tužiteljica podnosi ovu tužbu samo protiv tuženika AK, imajući u vidu da su se ostale osobe koje su bile pozvane te su sudjelovale na ostavinskoj raspravi iza pok. UK, a koje bi inače imale status zakonskog nasljednika odrekle nasljedstva na raspravi održanoj 18. srpnja 2023. godine te se stoga smatra kao da nikad nisu bile nasljednici.

Stoga, u smislu čl. 232., st. 2. ZN-a, utvrđenja u pobijanom rješenju o nasljeđivanju glase samo u korist tuženika kao proglašenog nasljednika iza pok. UK, a ne i na ostale osobe koje su se odrekle nasljedstva, zbog čega tužiteljica ima pravnu osnovu ovu tužbu podnijeti samo protiv tuženika, a ne i ostalih osoba koje su bile pozvane i sudjelovale na ostavinskoj raspravi dana 18. srpnja 2023. godine. Nadalje, da je tužiteljica bila uredno pozvana na ostavinsku raspravu iza pok. UK, održanu dana 18. srpnja 2023. godine, na kojoj su se ostale osobe pozvane na nasljeđivanje odrekle nasljedstva, tužiteljica i tuženik bi bili jedini nasljednici koji su prihvatili nasljedstvo. Stoga bi tužiteljica i tuženik nasljeđivali iza pok. UK svaki u ½ dijela te tužiteljica ostvarenje tih prava potražuje tužbom.

2./1. U odgovoru na tužbu tuženik-protutužitelj prvenstveno prigovara vrijednosti predmeta spora kako ga je naznačila tužiteljica, odnosno smatra da je ista previsoko naznačena od 65.000 eura. Tijekom ostavinske rasprave vrijednost ostavinske imovine naznačena je u iznosu od 40.000,00 eura, a osnovica poreza na promet nekretnina temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. UK, utvrđena poreznim rješenjem KLASA: UP/I-410-20/2023-001/00822 iznosi 30.256,38 eura, a tužiteljica traži polovicu ostavinske imovine. Stoga je sud utvrdio vrijednost predmeta spora na iznos od 20.000,00 eura u smislu odredbe čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZPP).

2.2. Ne osporavaju se navodi tužbe time da tuženik želi naglasiti da prilikom sastavljanja rodoslovlja iza pok. UK, javni bilježnik prisutnim zakonskim nasljednicima uopće nije postavio pitanje je li ostavitelj imao još braće ili sestara koji su umrli prije ostavitelja.To je bio razlog zbog kojeg nije bila pozvana na ostavinsku raspravu.

Međutim, rodoslovlje iza pok. UK još uvijek nije potpuno i istinito sastavljeno, jer su roditelji pok. UK imali kupno devetero djece. Osim sada pok. UK imali su još dva sina, ovdje tuženog AK i HK, te kćeri FK, RK, IK, ZK, NK i pok. majku tužiteljice TK.

Sestra TK umrla je prije ostavitelja, pa po načelu reprezentacije, umjesto nje pok. UK nasljeđuje tužiteljica, kao njezina univerzalna nasljednica, kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. TK, koje je tužiteljica dostavila uz tužbu.

Međutim, prije pok. UK umro je i njegov brat HK, koji ima kćer BK, rođ. HK, koja također po načelu reprezentacije nasljeđuje pok. UK, a nije sudjelovala u ostavinskoj raspravi odnosno, nije pozvana.

Slijedom navedenog, tuženik ne može tužiteljici priznati tužbeni zahtjev, dok se o pravu na nasljedstvo ne izjasni i zakonska nasljednica BK, rođ. UK, jer ukoliko bude kao i tužiteljica tražila da se utvrdi nasljednicom, tada tužiteljici, tuženiku i njoj pripada ostavinska imovina svakom u 1/3 dijela, a ne u ½ dijela, kako to tužbom traži tužiteljica.

Tuženik stoga predlaže da sud obavijesti BK, rođ. [adresa] o ovoj parnici u smislu odredbe čl. 211. ZPP-a.

Ukoliko, i isključivo pod tim uvjetom, zakonska nasljednica BK, rođ. UK izjavi da nema interesa sudjelovati u ovoj parnici, odnosno da ne polaže nikakva prava na nasljedstvo iza pok. UK, tužitelj priznaje da tužiteljici pripada ostavinska imovina utvrđena navedena pod II. tužbenog zahtjeva u ½ dijela.

Pri tome tuženik ističe da nije dao povoda za tužbu, jer nakon što ga je tužiteljica obavijestila da polaže nasljednička prava na ostavinu iza pok. UK, tuženik joj nije osporavao njezino pravo.

Tužiteljica tada nije uopće pokazala interes da se uknjiži kao suvlasnica na imovini koja je utvrđena kao ostavinska imovina iza pok. UK, već je tražila isplatu.

2./2. Pri tome tuženik predlaže da stranke odmah postignu dogovor oko diobe nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to k. č. br. [katastarska čestica] šuma Gaj površine 554 čhv, k. č. br. [katastarska čestica] šuma Gaj površine 1 jutro i 30 čhv, te k. č. br. [katastarska čestica] šuma Hum u Lučibregu površine 1540 čhv.

2./3.Tuženik u smislu odredbe čl. 189. ZPP-a protiv tužiteljice podnosi protutužbu, jer je imao određene troškove kao nasljednik nakon smrti svog pok. brata UK. U cijelosti je financirao troškove njegovog pogreba, te sve troškove koji se odnose na kuću u [adresa], koja predstavlja ostavinsku imovinu pok. UK.

Tako je tuženik-protutužitelj platio pogrebnu opremu [obrt] u iznosu od 678,60 EUR, uslugu oblačenja pokojnika u iznosu od 40,00 EUR, te trošak ukopa na mjesnom groblju u [adresa] u iznosu od 179,18 EUR.

Osim naprijed navedenih troškova, tuženik-protutužitelj platio je vezano za pokop pok. UK crkvi iznos od 70,00 EUR, uslugu nošenja lijesa i križeva u iznosu od 160,00 EUR, trošak odijela pokojnika i vreće u iznosu od 200,00 EUR, trošak objave oglasa u novinama u iznosu od 112,00 EUR, trošak limene glazbe u iznosu od 100,00 EUR, te trošak večere u restoranu nakon pogreba u iznosu od 600,00 EUR. Tuženik-protutužitelj platio je troškove ostavinske rasprave javnom bilježniku u iznosu od 432,31 EUR .

Ukupno, vezano uz pogreb pok. UK i provođenje ostavinske rasprave, tuženi-protutužitelj platio je iznos od 2.572,09 EUR.

Nadalje, od troškova vezanih za nekretninu, kuću u [adresa] u [adresa], nakon smrti pok. UK, tuženik-protutužitelj podmirio je slijedeće troškove:

- HEP Elektra d.o.o. – ukupno iznos od 401,75 EUR

- Lijepa Bistrica d.o.o. - odvoz otpada – iznos od 39,28 EUR

- Općina Marija Bistrica - komunalna naknada – iznos od 28,58 EUR

- Hrvatske vode - doprinos – iznos od 14,28 EUR

- Općina Marija Bistrica – grobna naknada – iznos od 136,68 EUR

- Općina Marija Bistrica – voda – iznos od 11,58 EUR

Tuženik-protutužitelj održavao je o svom trošku i okućnicu kuće u [adresa] u [adresa], te je za to u periodu od svibnja 2023.g. do podnošenja protutužbe platio iznos od ukupno 600,00 EUR .

Sukladno odredbi čl. 4. st. 4. ZN-a, nasljedno pravo stječe se u trenutku smrti ostavitelja, pa je slijedom toga tužiteljica-protutužena trenutkom smrti pok. UK, dana 15.05.2023.g. stekla prava na ostavinskoj imovini.

Sukladno odredbi čl. 139. st.4. ZN-a, kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

Budući da je sve režijske troškove i troškove održavanja do sada plaćao isključivo tuženi-protutužitelj, ½ dijela svih troškova dužna mu je vratiti tužiteljica-protutužena sukladno odredbi čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZOO), odnosno iznos od 1.902,12 eura, što je polovica od iznosa ukupnih troškova od 3.804,24 eura.

3/1. U daljnjem tijeku postupka tužiteljica navodi da je neistinit tuženikov navod da je podnijela tužbu bez razloga i povoda pa da bi stoga ona trebala snositi trošak postupka u smislu čl. 157. ZPP-a. Tužiteljica i tuženik nekoliko puta našli su s ciljem pokušaja dogovora o isplati njezina nasljednog dijela. Međutim, tuženik je tužiteljici ponudio neosnovano nizak iznos kojim je htio isplatiti njezin nasljedni dio (2.000,00 – 3.000,00 eura), a na koji tužiteljica nije pristala, pri čemu je odbijao navesti rok do kada će isplatiti tužiteljicu. I prije nego što su održali prvi sastanak, tuženik je sustavno odugovlačio s dogovorom o susretu s tužiteljicom na kojem bi razgovarali o ovoj temi. Tako su od prvog kontakta u kojem je tužiteljica tuženika pozvala na dogovor (listopad 2023. godine) do prvog sastanka (veljača 2024. godine) prošla gotovo četiri mjeseca, a sastanak je održan samo zahvaljujući tome što je tužiteljica bila uporna i nije odustajala od pokušaja izvansudskog dogovora.

Iz navedenog je vidljivo da je tuženik itekako imao namjeru tužiteljici uskratiti ostvarivanje njezinih prava po osnovi nasljeđivanja te da tužiteljica nije imala alternativu za zaštitu svojih prava i interesa, osim pokretanja ovog postupka.

3./2.Tužiteljica se protivi pozivanju treće osobe u parnicu sukladno čl. 211. ZPP-a kako to predlaže tuženik. Naime, članak 211. ZPP-a se primjenjuje kad se na temelju obavijesti putem suda treba ili može ustanoviti stanoviti građanskopravni učinak, a kako bi se stranka koja predlaže obavještavanje treće osobe o parnici mogla pozvati na intervencijski učinak. S druge strane, pozivanje potencijalnog nasljednika u parnicu nema nikakav pravni učinak za potencijalno ostvarivanje prava te osobe po osnovi nasljeđivanja (odnosno ta osoba, u slučaju da ima prava po osnovi nasljeđivanja, ista može ostvarivati i prije i nakon ove parnice te neovisno o ovoj parnici, sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju).

U odnosu na prijedlog dogovora u vezi s nekretninom upisanom u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tužiteljica smatra da nije predmet ove parnice. Tužiteljica/ protutuženica se protivi protutužbi i protutužbenom zahtjevu u cijelosti. Neupitno je da, sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju, na koje se poziva tuženik, nasljednici stječu prava nasljeđivanja u trenutku smrti ostavitelja te da nasljednici odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove. Međutim, tuženik/ protutužitelj protutužbom zahtijeva podmirenje troškova vezanih za pogreb, podmirenje režijskih troškova koje terete nekretnine od smrti ostavitelja te podmirenje troška ostavinske rasprave. Međutim, na ove troškove se ne primjenjuju odredbe Zakona o nasljeđivanju, a ne postoji ni neka druga pravna osnova temeljem koje bi tuženik/ protutužitelj od tužiteljice/protutuženice mogao zahtijevati podmirenje ½ traženih troškova.

Naime, troškovi vezani uz pogreb ostavitelja ne predstavljaju dugove ostavitelja da bi ih, u tom smislu, nasljednici trebali snositi solidarno. Stoga tuženik/ protutužitelj ne može od tužiteljice/ protutuženice zahtijevati podmirenje troška pogreba po osnovi dugovanja koja ostaju iza ostavitelja. Glede troškova ostavinske rasprave, predmet ove parnice je pobijanje rješenja o nasljeđivanju koje je doneseno upravo na toj ostavinskoj parnici iz koje je tužiteljica/protutuženica izostavljena bez svoje krivnje. U odnosu na režijske troškove, riječ je o troškovima redovnog korištenja nekretnine koje trebaju teretiti posjednika nekretnine. Tužiteljica/protutuženica samo može pretpostavljati da je nakon smrti pok. g. UK jedini posjednik nekretnine bio tuženik/ protutužitelj pa je stoga te troškove i trebao snositi on (ili osobe kojima je eventualno tuženik/protutužitelj dao nekretninu na korištenje). S obzirom na to da tužiteljica/ protutuženica nije u posjedu nekretnine, ne postoji pravna osnova po kojoj bi ona trebala snositi režijske troškove. Predlaže odbiti protutužbu kao neosnovanu, a prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice/protutuženice i naknaditi parnični trošak.

4. U dokaznom postupku ispitane su stranke i proveden je uvid u dokumentaciju u spisu: u Zapisnik s ostavinske rasprave od 18. srpnja 2023. (list 6 i 7), e-zapis iz matice rođenih za tužiteljicu (list 8), smrtni list za TK (list 99), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. TK (list 10-11), troškovi pogreba (list 37-39), režijski troškovi (list40-48), prepiska između stranaka (list 58-719), porezno rješenje (list 78- 79), zk.izvadak (list 28-29). Proveden je uvid u priklopljeni ostavinski spis O-879/2023.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan, kao i protutužbeni zahtjev.

6. Tužiteljica SK, ispitana radi utvrđivanja činjeničnog stanja, iskazala je da je bila na sprovodu pok. ujaku UK i potom otišla na godišnji odmor, a u međuvremenu se održala ostavinska rasprava na koju nije bila pozvana. Saznala je da su se tete odrekle nasljedstva, a ujak se prihvatio nasljedstva i kontaktirala ga. Ujak je odgovorio da ne zna zašto nije pozvana i nadalje mu je slala nekoliko poruka da vide što da urade budući je saznala pravno mišljenje da i ona također ima pravo na nasljedstvo. Tek u veljači 2024.god. se susrela s ujakom, ali nisu ništa dogovorili kao ni sljedeća dva puta i stoga je podnijela tužbu, a prethodno ga upozorila da će tužbu podnijeti. Ni nakon podnošenja tužbe, nisu se dogovorili. Kako je u zemljišnim knjigama utvrdila da je tuženik već upisan kao vlasnik ostavinske imovine, kao laik smatrala je da je najizglednija opcija da ju isplati te mu to i predlagala, a on je odgovarao da on nema novaca i da je upitno da li bi to i kada mogao isplatiti . S tetama se dogovorio o isplati, ali bez roka i iznosa.

7. Tuženik-protutužitelj AK, izjavio je da su on i pok.brat UK imali ugovor o dosmrtnom uzdržavanju s roditeljima, te su još za njihovog života podijelili roditeljsku kuću tako da je ista pripala pok. bratu odnosno k. č. br [katastarska čestica], a drugi dio zemljišta je kao gradilište pripalo njemu u vidu k. č. br. [katastarska čestica]. Tri čestice koje su šuma, a glasile su na pok. ostavitelja nisu u naravi bile u njegovom posjedu osim šume k. č. br. [katastarska čestica], dok je šuma k. č. br. [katastarska čestica] bila u tuženikovom posjedu, a šuma k. č. br. [katastarska čestica] u zajedničkom suposjedu, a sve prema čvrstom dogovoru koji su imali po ugovoru o uzdržavanju, ali nisu to proveli u zemljišnim knjigama.

Prilikom davanja podataka u matičnom uredu o nasljednicima iza pok. brata, nije znao za načelo reprezentacije tj. da i djeca pokojne braće imaju pravo na nasljedstvo. Na ostavinskoj raspravi prisutne sestre i on suglasno su utvrdili vrijednost ostavinske imovine u visini od 40.000,00 eura, a njima je imovina i stanje iste dobro poznato. Tada su se usuglasili da za režije koje su ostale neplaćene iza pok. brata i za pogreb ima troškove od 4.000,00 eura te da vrijednost ostaje na 36.000,00 eura, te su dogovorili da će im isplatiti određeni dio koji im pripada odnosno svakoj nasljednici 6.000,00 eura, ali bez roka. Nije do sada isplatio taj novac, jer nema dovoljno novaca za isplatu, ali kod svoje obaveze ostaje.

Tužiteljica mu je uplatila iznos za pogreb koji misli da je to više bio simboličan iznos. Tužiteljica ga je kontaktirala nakon ostavinske rasprave i više puta su razgovarali, te je ona tražila 10.000 eura za isplatu, što nije prihvatio. Kad je saznao da je tužiteljica nasljednica, zaključio je da je i druga nećakinja također nasljednica.

Troškove pogreba i sve neplaćene režije pok. brata, kao i režije nakon rješenja o nasljeđivanju, plaća on. Smatra da je tužiteljica bez povoda pokrenula ovaj postupak, i pri tome imao na umu da je tužiteljica trebala prihvatiti dogovor koji je imao sa sestrama, tj. da joj naknadno isplati nasljedni dio. Tužiteljica-protutuženica nije u suposjedu kuće, nema ključ.

8. U čl. 232., st. 2. i 3. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj, 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje u tekstu: ZN) propisano je:

„(2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.

(3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.“

Stoga tužiteljica-protutuženica ima pravni interes voditi ovu parnicu, jer nije sudjelovala u ostavinskoj raspravi bez svoje krivnje, što je utvrđeno uvidom u zapisnik s ostavinske rasprave i u rješenje o nasljeđivanju , a uvidom u daljnju dokumentaciju koja prileži spisu, utvrđeno je da ulazi u krug nasljednika iza pok. UK, što tuženik-protutužitelj nije ni osporio. Također je nesporno da je isti do sada bio jedini nasljednik iza pok. UK.

Glede pozivanja druge nećakinje tuženika/ protutužitelja PK, sud je istu pozvao temeljem čl. 211. Zakona o parničnom postupku na izjašnjavanje da li želi stupiti u parnicu kao umješač, te je uredno primila poziv na adresi stanovanja, [adresa], dana 17.10.2024., ali ista nije odgovorila niti pristupila na zakazano ročište. U svakom slučaju, ista ima pravo sama pokrenuti parnicu radi sudjelovanja u podjeli ostavinske imovine, kao što je to učinila tužiteljica /protutuženica. Stoga je odlučeno kao u izreci pod toč.I.

9.Sud je prihvatio protutužbeni zahtjev jer je tužiteljica/protutuženica prihvaćanjem tužbenog zahtjeva, postala nasljednicom u trenutku otvaranja nasljedstva sukladno odredbi čl. 4. st. 4. ZN-a. Sukladno odredbi čl. 4. st. 4. ZN-a, nasljedno pravo stječe se u trenutku smrti ostavitelja, pa je slijedom toga tužiteljica-protutužena trenutkom smrti pok. UK, dana 15.05.2023.g. stekla prava na ostavinskoj imovini. Stoga je pravično da oba nasljednika podijele troškove pogreba ostavitelja, ostavinske troškove i troškove režija naslijeđene nekretnine koje se prvenstveno odnose na režijska dugovanja. Sukladno odredbi čl. 139. st.4. ZN-a, kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva.

Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke.

10. Kako je svaka parnična strana uspjela s tužbenim zahtjevom, sud je odlučio da svaka strana snosi svoje parnične troškove nastale u sporu smislenom primjenom odredbi čl. 154. st.4. ZPP-a.

11. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Donjoj Stubici, dana 12. svibnja 2025.

S u d a c :

Vesna Posavec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovome sudu, a o njoj odlučuje nadležnom županijskom sudu.

Dn-a:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika