Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-4534/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe ŠKOKIĆ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe EA, zbog prekršaja iz članka 31. stavka 1. točke 2. u svezi stavka 3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“ broj: 115/18., 34/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, poslovni broj: Pp-283/2022-5 od 11. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 12. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, te se prvostupanjska presuda potvrđuje.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom prvostupanjski je sud okrivljenike, temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/1.7, 118/18., 114/22.), oslobodio od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 31. stavka 1. točke 2. u svezi stavka 3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, činjenično opisanog u izreci presude, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
1.1. U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud u bitnome navodi kako u činjeničnom opisu djela u optužnom aktu nisu navedeni rokovi propisani Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, a koji upućuje na primjenu Zakona o mirovinskom osiguranju, slijedom čega u činjeničnom opisu djela nedostaje rok u kojem su okrivljenici bili dužni izvršiti prijavu obveznog mirovinskog osiguranja za predmetnog radnika, a koji predstavlja bitno obilježje djela.
2. Protiv prvostupanjske presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, navodeći kako, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, činjenični opis djela naveden u optužnom prijedlogu sadržava sva bitna obilježja inkriminiranog djela.
2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud) je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Žalitelj iznesenim žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnu primjenu materijalnog prava. Naime, po mišljenju ovog Suda, prvostupanjski je sud osnovano utvrdio da djelo prekršaja činjenično opisano u optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja po propisu nije prekršaj.
5.1. Naime, odredbom članka 31. stavka 1. točke 2. i stavka 3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe odnosno odgovorne osobe u pravnoj osobi koja ne prijavi početak, promjenu odnosno prestanak rada osiguranika na radnim mjestima odnosno zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem odnosno osiguranika - osobe s invaliditetom iz članka 1. točke 3. ovoga Zakona, u propisanim rokovima (članak 29. stavak 3.). Citiranom materijalnopravnom odredbom članka 29. stavka 3. istog Zakona propisano je da poslodavac je dužan prijaviti Zavodu početak, promjenu i prestanak rada osiguranika koji rade na radnim mjestima iz članaka 5. - 23. ovoga Zakona i u zanimanjima iz članka 24. ovoga Zakona, kao i osiguranika - osobe s invaliditetom iz članka 26. ovoga Zakona, u rokovima propisanima općim propisom o mirovinskom osiguranju. Nadalje, odredbom članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
5.2. Iz citiranih zakonskih odredaba proizlazi da je rok za podnošenje prijave o početku rada osiguranika bitno obilježje inkriminiranog prekršaja, a koji rok je propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju i iznosi najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Međutim, u činjeničnom opisu djela u optužnom aktu nije naveden spomenuti zakonski rok za izvršenje propisane radnje, već je pogrešno navedeno da su okrivljenici obvezu prijave bili dužni izvršiti do 20. prosinca 2021. (za zaposlenika kojeg su zaposlili dana 18. prosinca 2021.), slijedom čega iz činjeničnog opisa djela sadržanog u optužnom aktu ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja.
5.3. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.4. S obzirom na prethodno navedeno, ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud osnovano zaključio kako je činjenični opis prekršaja sadržan u optužnom prijedlogu nepotpun te da iz njega ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja predmetnog prekršaja, slijedom čega je osnovano okrivljenike temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
6. Slijedom svega navedenog, odlučeni je kao u izreci.
Zagreb, 12. svibnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Hana Bogović, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenike i tužitelja.