Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4592/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Jasne Momirović, predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, članica vijeća, uz sudjelovanje Ksenije Šupe Vukadinović u svojstvu više sudske savjetnice - specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika pravne osobe ISTO SERVIS d.o.o. i odgovorne osobe JI, zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj: 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22), odlučujući o žalbi okrivljenika pravne osobe ISTO SERVIS d.o.o. i odgovorne osobe JI, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. ožujka 2025., broj: Pp-15196/2024, u sjednici vijeća održanoj 12. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Djelomično se prihvaća osnovanom žalba okrivljenika pravne osobe ISTO SERVIS d.o.o. i odgovorne osobe JI, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, te se preinačava prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni, tako da se za prekršaj okrivljenika iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi ISTO SERVIS d.o.o. izriče novčana kazna u iznosu od 260,00 (dvjestošezdeset) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi JI u iznosu od 10,00 (deset) eura, koju su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude, a okrivljenicima će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ukoliko isti, u naprijed navedenom roku, plate dvije trećine izrečene novčane kazne.

II U ostalom dijelu odbija se neosnovanom žalba okrivljenika pravne osobe ISTO SERVIS d.o.o. i odgovorne osobe JI i potvrđuje prvostupanjska presuda u pobijanom, a nepreinačenom dijelu.

III Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona, okrivljenici pravna osoba ISTO SERVIS d.o.o. i odgovorna osoba JI, obvezni su naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura - svaki okrivljenik, koji su dužni platiti u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 20. ožujka 2025., broj: Pp-15196/2024, proglašeni su krivima okrivljenici pravna osoba ISTO SERVIS d.o.o. i odgovorna osoba JI zbog prekršaja iz članka 42. stavka 1. točke 35. i stavka 2. Zakona o računovodstvu i na temelju citiranog propisa kažnjeni novčanim kaznama i to pravna osoba u iznosu od 1.320,00 eura, a odgovorna osoba u iznosu od 660,00 eura.

2. Okrivljenici su obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka svaki u iznosu od 13,28 eura.

3. Protiv navedene presude okrivljenici su podnijeli žalbu iz svih žalbenih razloga, navodeći kako je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 9. Prekršajnog zakona jer je prvostupanjski sud na njihovu štetu nakon ukinute presude, u novoj presudi izrekao novčane kazne koje su više od onih koje su bile izrečene u ukinutoj presudi. Žalitelji nadalje ističu kako je nastupila zastara vođenja prekršajnog postupka, da su u međuvremenu ispunili svoju obvezu 14. lipnja 2022., a što je vidljivo iz sudskog registra, zbog čega ih je trebalo osloboditi od kazne. Kako su u međuvremenu poslovanje u cijelosti prilagodili pozitivnim pravnim propisima, svjesni su svoje pogreške i nisu nastale nepopravljive posljedice, to žalitelji smatraju da nema potrebe za njihovim kažnjavanjem u smislu odredbe članka 24.a Prekršajnog zakona. Žalitelji predlažu ovom Sudu preinačiti pobijanu presudu i osloboditi ih optužbe, podredno ukinuti istu i predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući predmet u povodu žalbe okrivljenika po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), ovaj Sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točki 6., 7. i 10. Prekršajnog zakona. Isto tako je utvrđeno da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, a kao što to neosnovano ističu žalitelji. Naime, od dana počinjenja prekršaja, tj. 1. srpnja 2021., nije proteklo vrijeme od četiri godine koje je propisano člankom 13. stavkom 1. Prekršajnog zakona kada nastupa zastara prekršajnog progona.

6. Razmatrajući žalbu okrivljenika i ispitujući presudu, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje. Naime, u provedenom postupku, a na temelju izvedenih dokaza, nedvojbeno je utvrđeno da okrivljenici pravna osoba kao poduzetnik i odgovorna osoba poduzetnika, nisu dostavili Financijskoj agenciji do 30. lipnja 2021. za statističke i druge potrebe propisane financijske izvještaje - bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke, za prethodnu kalendarsku 2020. godinu. Upravo je iz Izvatka iz registra godišnjih financijskih izvještaja za 2020. izdanog od strane Financijske agencije 30. ožujka 2022., vidljivo da za pravnu osobu Financijskoj agenciji do dana izdavanja izvatka nije dostavljen financijski izvještaj za statističke i druge potrebe za 2020. godinu, a također nije dostavljena niti izjava o neaktivnosti u skladu s odredbom članka 30. stavka 9. Zakona o računovodstvu.

7. Ovaj Sud ne nalazi da bi se radilo o beznačajnom djelu prekršaja iz članka 24.a Prekršajnog zakona, jer iz navedene odredbe proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnog djela objektivne je naravi i za njezino postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, a kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju niti objektivne okolnosti koje se tiču težine počinjenog prekršaja, a niti subjektivne okolnosti koje se tiču samih okrivljenika ne upućuju na zaključak da bi se u konkretnoj situaciji mogla primijeniti odredba članka 24.a Prekršajnog zakona. To naročito stoga što se iz izvještaja zaprimljenih u zakonskom roku obrađeni podaci dostavljaju Državnom zavodu za statistiku za potrebe izračuna BDP-a i drugih statističkih izvještaja koje je Državni zavod za statistiku obvezan pripremiti, objaviti i o istima u propisanim rokovima informirati nadležna tijela Europske unije te druge sudionike koji su nositelji statističkih istraživanja, uključujući i Hrvatsku narodnu banku, iz čega je vidljiv značaj dostavljanja financijskog izvješća Financijskoj agenciji u propisanom roku. Uz to niti subjektivni elementi kod okrivljenika ne ukazuju na postojanje nekih vidljivih razloga zbog kojih ne bi postojala potreba za izricanjem kazne.

8. Prvostupanjski sud je proveo sve potrebne dokaze te je u potpunosti utvrdio činjenično stanje tako da nije bilo potrebe za daljnjim provođenjem dokaza. Odluku o prekršajnoj odgovornosti žalitelja prvostupanjski sud je pravilno obrazložio, pa takvo obrazloženje prihvaća i ovaj Sud. Navodi žalbe ne dovode u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Razmatrajući nadalje predmet u pogledu odluke o kazni, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud prilikom izricanja kazni okrivljenicima počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 9. Prekršajnog zakona, a na što opravdano ukazuju žalitelji i na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona.

10. Naime, u odnosu na prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret u ovom postupku, ovaj Sud je svojom odlukom od 6. studenog 2024., broj: Ppž-6089/22 ukinuo prvostupanjsku presudu od 6. svibnja 2022., broj: 76. Pp-7423/2022, a kojom su okrivljenici bili proglašeni krivima i kažnjeni uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ublaženim novčanim kaznama i to pravna osoba u iznosu od 2.000,00 kuna, a odgovorna osoba u iznosu od 100,00 kuna. Međutim, nakon provedenog novog postupka, pobijanom presudom prvostupanjski sud proglasio je krivima okrivljenike i kaznio ih novčanim kaznama i to pravnu osobu u iznosu od 1.320,00 eura, a odgovornu osobu u iznosu od 660,00 eura, dakle, bez primjene odredbe članka 37. Prekršajnog zakona u iznosima propisanih minimumima za navedeno prekršajno djelo, te je tako postupio protivno odredbi članka 202. stavka 4. Prekršajnog zakona koja propisuje da ako je žalba podnesena samo u korist okrivljenika (a u ovom predmetu žalbu su podnijeli samo okrivljenici), presuda se ne smije izmijeniti na njihovu štetu.

11. Stoga je ovaj Sud, prihvaćajući žalbu okrivljenika, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 207. Prekršajnog zakona, zbog povrede iz članka 195. stavka 1. točke 9. citiranog Zakona, preinačio prvostupanjsku presudu jer je utvrđeno činjenično stanje iz izreke prvostupanjske presude prihvatio pravilnim i potpuno utvrđenim i izrekao novčane kazne kao što je to navedeno u izreci ove presude pod točkom I. Ovo zato jer su ukinutom prvostupanjskom presudom okrivljenicima bile izrečene novčane kazne u minimumima koji su tada bili propisani Prekršajnim zakonom i to u iznosu od 2.000,00 kuna za okrivljenu pravnu osobu (članak 33. stavak 1. Prekršajnog zakona), te u iznosu od 100,00 kuna za okrivljenu odgovornu osobu (članak 33. stavak 3. Prekršajnog zakona) pa je tako okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu od 260,00 eura, a odgovornoj osobi u iznosu od 10,00 eura koji iznosi su sada važećim Prekršajnim zakonom propisani kao iznosi do kojih se novčane kazne mogu najviše ublažiti pravnoj i odgovornoj osobi.

12. Ovaj Sud nije našao da bi u konkretnoj situaciji bile ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa stoga smatra da će se ovako izrečenim ublaženim novčanim kaznama kod okrivljenika ostvariti svrha prekršajnog postupka pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije.

13. Okrivljenici se upozoravaju da ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plate dvije trećine izrečene novčane kazne, da će se smatrati da su te novčane kazne u cjelini plaćene.

14. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to su na temelju članka 139. stavka 3. i 5. Prekršajnog zakona, obvezani okrivljenici na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.

15. Zbog navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 12. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ksenija Šupe Vukadinović v.r.

Jasna Momirović v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.