Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

P-4749/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PG, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Željko Vrdoljak, odvjetnik u OD Ljubičić Vrdoljak i Partneri iz Splita, protiv tuženika Županijska uprava za ceste, Podružnica Split, OIB: 65717231356, Ruđera Boškovića 22, radi isplate, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 19.ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 12.svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 29.607,30 kuna sa zakonskim zateznim kamatama počam od 9.12.2012.godine, do isplate te mu u istom roku naknaditi trošak spora s zakonskom zateznom kamatom počam od dana presuđenja do isplate" kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 8.prosinca 2012. došlo do prometne nezgode u tunelu "Klis" - Klis Grlo u kojem je kolnik bio zaleđen, a sam tunel neosvijetljen, pa da je upravo taj led na cesti prouzrokovao zanošenje vozila tužitelja te znatna oštećenja na vozilu tužitelja Peugeot 206 reg oznake A43- E- 293.

2. Tuženik osporava pasivnu legitimaciju te navodi da je odgovornost za štetu na tužitelju.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem zapisnika o očevidu, izvida štete, ophodarskog dnevnika ( list 15-23), prometno-tehničkim vještačenjem, te saslušanjem svjedoka CG, MG, OG te tužitelja u svojstvu parnične stranke. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

4. U ovom predmetu donijeta je presuda poslovni broj Pi-58/2013 od 15.svibnja 2015. potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2380/15 od 12.siječnja 2016. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, a obje presude ukinute su od strane Ustavnog suda odlukom poslovni broj U-III-4392/2020 od 5.prosinca 2024.

5. Tijekom postupka sporna je odgovornost tuženika za štetu.

6. Čitanjem zapisnika o očevidu utvrđeno je da je sastavljen 8/9 prosinca 2012. u svezi prometne nezgode koja se dogodila 8.prosinca 2012. u Klis Grlu, u tuneku " Klis" na županijskoj cesti ŽC-6253 oko 23 sata. Nadalje, da se nesreća dogodila u naselju, Općina Klis. Nadalje, da se dogodila u tunelu, na kolniku, kockastom, hrapavom, manjim dijelom mokrim i skliskim od vode koja je kroz zidove tunela kapala na kolnik, a većim dijelom suh i nije sklizak, na mjestu gdje je bio mokar bio je dijelom i zaleđen, neposut česticama pijeska ili soli. Nadalje, da je tunel dužine 150 metara, sa uzdužnim nagibom manjim od 8%, širine 6 metara, sa dvije kolničke trake. Nadalje, da brzina kretanja zapadnim kolničkim trakom nije ograničena prometnim znakom, a uz zapadni rub kolnika oko 1750 metara sjeverno od tunela postavljeni su prometni znakovi A 20 ( dio ceste na kojem kolnik u određenim atmosferskim uvjetima ili sličnim okolnostima ima sklisku površinu i dopunska ploča E 34 ( početak dijela ceste odnosno mjesta na kojem postoji opasnost od neočekivane poledice). Nadalje, da je toga dana vrijeme bilo oblačno uz jak vjetar, bila je noć i neosvijetljeno. Nadalje, da se mjesto nesreće po dolasku službenika izmijenilo ( po kazivanju sudionika nesreće) jer su uredovali djelatnici poduzeća Županijske ceste Split na način da su kolnik u tunelu posuli sitnim česticama pijeska te na taj način izbrisali dio tragova nastalih na kolniku prilikom ove nesreće. Nadalje, evidentiran je trag kočenja i zanašanja kotača osobnog automobila tužitelja dužine 9,80 metara po kolniku. Nadalje, evidentiran je ( u razini mjesta gdje se nalazio završetak kočenja i zanašanja) na betoniranoj površini trag udara ( površinskog struganja sloja betona) kotača osobnog automobila tužitelja. Nadalje, evidentiran je trag udara osobnog automobila tužitelja u zapadni betonski zid tunela dužine 4,60 metara.

7. Iz očitovanja Županijskih cesta d.o.o. od 27.ožujka 2013. proizlazi da je iz dokumentacije od dana 8.prosinca 2012. za ŽC 6253 Solin Klis predio Tunel Klis vidljivo da je dežurni ophodar (OG) zaprimio dojavu oko 22,30 od PP da u tunelu kapi voda i zaleđuje kolnik. Nadalje, da je dežurni uputio ophodara na ŽC 6253 u tunel da pospe kolnik. Nadalje, da je prilikom posipanja tunela naišlo vozilo i oštetilo ophodarsko vozilo te udarilo u zid tunela, a ophodar se bacio u stranu. Nadalje, da je ophodar P pozvan oko 22,55 da ide posuti kolnik u tunelu Klis, te da je ophodar od 23,12 dojavio da je još jedno vozilo razbilo u tunelu, a da je ophodar OG javio da ophodarsko vozilo nije u voznom stanju. Nadalje, da je navedenog dana bilo oblačno, puhala bura, a temperatura je iznosila 8 stupnjeva Celzija.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se nezgoda dogodila dok se kretao kolnikom iz Dugopolja prema Splitu te da je ušao u tunel brzinom 50-60 km/h. Nadalje, da je vidio da je cesta zaleđena na izlazu iz tunela na kojem mjestu ga je i zanijelo te je udario u desni rub kolnika. Nadalje, da je nakon udarca pomaknuo svoje vozilo 15-20 metara na prvo proširenje na cesti. Nadalje, da je cesta bila suha sve do izlaza iz tunela te da tunel nije bio osvijetljen. Nadalje, da nije vidio znak ograničenja brzine. Nadalje, da je bio alkoholiziran ( 1,43).

9. Iz iskaza svjedoka CG proizlazi da je zajedno s tužiteljem se vraćao iz Livna te da je prošao kroz tunela prije tužitelja i da je isto " zaplesao" na cesti, ali je prošao bez štetnih posljedica. Nadalje, da je vidio da u tunelu kapi voda.

10. Iz iskaza svjedoka MG proizlazi da je došao po tužitelja nakon nezgode te da je vidio da je kolnik u tunelu bio zaleđen.

11. Iz iskaza svjedoka OG ( ophodara) proizlazi da je toga dana oko 21,00 sat dobio dojavu da ide provjeriti kolnik u tunelu Klis jer da je u istom počelo lediti. Nadalje, da je došao u tunel oko 21,30 -22,00 sata te krenuo posipati kolnik pijeskom i soli. Nadalje, da je tom prilikom kamion prolazeći kroz tunel udario ophodarsko vozilo te da je jedva uspio izbjeći da ne udari i njega. Nadalje, da je nakon toga vidio kako je osobno vozilo Peugeot proletilo kroz tunel te udario u zid tunela iz smjera Dugopolja prema Splitu. Nadalje, da je siguran da je u trenutku kada je vozilo Peugeot prošlo kroz tunel zaleđeni dio kolnika bio posut pijeskom i solju.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Neven Kralj proizlazi da se nezgoda dogodila u tunelu Klis na županijskoj cesti ŽC-6253. Nadalje, da se kolnik predmetne ceste pruža kroz tunel Klis dužine 150 metara. Nadalje, da se pruža od smjera sjevera prema jugu u vidu relativno oštrog i slabo preglednog zavoja nadesno, s uzdužnim padom od oko 2- 4 % u smjeru juga i pravilnim poprečnim nagibom. Nadalje, da se radi o dvosmjernom kolniku širine 6 metara razdijeljenim u dvije prometne trake neisprekidanom razdjelnom crtom. Nadalje, da su uz oba ruba kolnika izgrađeni slivnici za oborinske i slivne vode. Nadalje, da brzina kretanja zapadnom trakom u tunelu nije ograničena prometnim znakom pa se podrazumijeva zakonsko ograničenje od 50 km/h koje vrijedi za naseljena mjesta. Nadalje, da uz zapadni rub kolnika županijske ceste za oko 1750 metara sjeverno od tunela Klis postavljeni znakovi ( okrenuti u smjeru sjevera) i to prometni znak opasnosti "A 20" koji ukazuje na dio ceste na kojem je kolnik u određenim atmosferskim prilikama ima sklisku površinu i dopunska ploča E 34 ( početak dijela ceste na kojoj postoji opasnost od neočekivane poledice). Nadalje, da je uz zapadni rub kolnika županijske ceste ŽC-6253 za oko 1240 metara sjeverno od tunela Klis postavljen ( okrenut u smjeru sjevera) prometni znak opasnosti " A20" ( dio ceste na kojem kolnik u određenim atmosferskim prilikama ima sklisku površinu).

13. Nadalje, da je do nezgode došlo dok se osobno vozilo Peugeot giba zapadnom prometnom trakom iz pravca sjevera i pravcu juga i neposredno prije vidljivih tragova kočenja brzinom od oko 63,9 km/h. Nadalje, da na udaljenosti od oko 10 metara od početka vidljivog traga kočenja i zanošenja desnog kotača predmetnog vozila dolazi do destabilizacije što ga odvodi u nalet prednjim dijelom vozila na betonski zid tunela Klis. Nadalje, da je razlog destabilizacije osobnog vozila postojanje leda na kolničkoj površini koje je (zbog različitog koeficijenta trenja između kotača) izazvalo zanošenje, kočenje i nalet prednjim dijelom vozila na zapadni zid tunela odnosno da brzina kretanja vozila nije uzrok destabilizacije jer da je kolnik bio suh i čist vozilo bi uz predmetnu dionicu prešlo bez posljedica.

14. U ovom predmetu, iz svih izvedenih dokaza utvrđeno je da je vozilo tužitelja oštećeno u prometnoj nezgodi u tunelu Klis zbog zanošenja i udara ( struganja) vozila u zid tunela koje je izazvano poledicom na dijelu kolnika u tunelu. Nadalje, utvrđeno je da se nezgoda dogodila na dijelu državne ceste kojom upravlja/ održava Županijska uprava za ceste pa tužitelj drži tuženika odgovornim za predmetnu nesreću. Nadalje, utvrđeno je da se radi o dijelu ceste koja prolazi kroz naselje.

15. Sporna je pasivna legitimacija tuženika odnosno je li tuženik bio dužan održavati predmetni dio ceste u stanju za sigurnu vožnju.

16. Sukladno čl. 26. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11) poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja. Nadalje, prema stavku 2) radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka. Nadalje, prema stavku 3) popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.

16.1. Sukladno čl. 27. st. 1. Zakona o cestama održavanje javne ceste kroz naselje pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, javnu rasvjetu, zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, tramvajske, odnosno željezničke pruge. Prema stavku 2) pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

17. Odredbom čl. 7 Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta ("Narodne novine" broj Narodne novine" br. 25/98, 162/98, 180/04, 84/11) propisano je da održavanje cesta planiraju, organiziraju i provode Hrvatska uprava za ceste, županijske uprave za ceste (u daljnjem tekstu: uprave za ceste) i Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno korisnik koncesije.

18. Odredbom čl. 25 citiranog Pravilnika propisano je da redovno održavanje kolnika i prometnih površina izvan kolnika, koje čine cestu, podrazumijeva sve radove na čišćenju površina i otklanjanju oštečenja tih djelova ceste, nadalje, prema članku 26. istog Zakona čišćenje kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinačnog kamenja, masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost prometa. Nadalje, ( stavak 2) čišćenje prometnih površina izvan kolnika (parkirališta, odmorišta i sl.) podrazumijeva uklanjanje predmeta i materijala s tih površina te čišćenje objekata i naprava na njima (sanitarije, košare za otpatke i dr.) s kojima upravlja odnosno gospodari uprava za ceste.

19. Prema čl. 68. Pravilnika pod radovima održavanja u zimskim uvjetima razumijevaju se osobito: pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta, organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo označavanje, zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, snježnih nanosa, zapuha i lavina, čišćenje snijega s kolnika i prometne signalizacije, obilježavanje rubova kolnika, osiguravanje odvodnje s kolnika, uklanjanje vozila s kolnika ceste, postavljanje posebne prometne signalizacije u slučajevima posebnog režima prometa ili zatvaranja dijela ceste, obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti cesta.

20. Nadalje, prema čl.71. Pravilnika drugi stupanj pripravnosti uvodi se kad temperatura zraka oscilira oko 0°C, uz mogućnost oborina te pojave poledice. Vrše se preventivni radovi na sprečavanju poledice na opasnim mjestima a obavezno: na punom profilu autoceste, na dionicama državnih i županijskih cesta s uzdužnim nagibom većim od 4% i horizontalnim krivinama polumjera manjeg od 300 metara, na kolnicima mostova i propusta, na raskrižjima, željezničko-cestovnim prijelazima u istoj razini i prilazima benzinskim postajama, na drugim dionicama ceste prema operativnom planu rada zimske službe, po potrebi vrši se uklanjanje snijega s kolnika.

21. Nadalje, prema tada važećem Zakonu o cestama ("Narodne novine" broj 84/11) odredbom čl. 26 propisano je da poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja. Nadalje, prema stavku 2) radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka.

22. Nadalje, odredbom čl. 27 ZC propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, javnu rasvjetu, zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, tramvajske, odnosno željezničke pruge.

23. Nadalje, stavak 2) pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

24. Nadalje, stavak 3) slivnici uz javnu cestu te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji služe isključivo za odvodnju javnih cesta, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste.

25. Nadalje, stavak 4) zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3. ovoga članka, održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada.

26. Nadalje, stavak 5) poslove iz ovoga članka koje ne obavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave i vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada.

27. Nadalje, u čl. 3. st. 1. toč. 8. Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br. 26/03) propisano da komunalne djelatnosti u smislu ovog zakona su održavanje javnih površina, dok je u st. 9) propisano da pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

28. Dakle, odredbom čl. 26 ZC propisana je odgovornost tuženika za naknadu štete uzrokovane korisniku stanjem javne ceste. Međutim, odredbom čl. 27 istog zakona propisan je izuzetak za dio javne ceste koja prolazi kroz naselje. Prema navedenoj odredbi iz poslova održavanja dijela javne ceste u naselju izuzeti su poslovi sustava za odvodnju, javne rasvjete, zelene površine, pothodnika i nathodnika u funkciji pješačkog prometa, biciklističke i pješačke staze, tramvajske odnosno željezničke pruge, čišćenje javnih cesta osim čišćenja snijega, koji poslovi se održavaju u skladu s posebnim zakonom.

29. Zakonom o komunalnom gospodarstvu i to člankom 3. stavkom 9. propisano je da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu propisano je dakle, da čišćenje javne ceste koja prolazi kroz naselje ne spada u održavanje javne ceste za koje bi bio nadležan tuženik, već te poslove, kao jednu od komunalnih djelatnosti, obavlja jedinica lokalne samouprave.

30. Naime, sukladno članku 1045. Zakona o obveznim odnosima {„Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 195/11 i 78/15) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako mu dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

31. Naime, tuženik odgovara za štetu po načelu pretpostavljene krivnje (članak 1045. ZOO) jer cesta sama po sebi nije opasna stvar.

32. U konkretnom slučaju, da bi tužitelj uspio u postavljenom tužbenom zahtjevu isti mora dokazati sve okolnosti vezane za subjekte ovog obvezno pravnog odnosa, štetnu radnju, štetnika, uzročnu vezu, te posebno dokazati protupravnost. Tek tada kada su svi ovi elementi za naknadu štete bili ispunjeni, valjalo bi dosuditi tužitelju osnov za utvrđenje naknade štete u konkretnom štetnom događaju.

33. Temeljem navedenih odredbi ovaj sud utvrđuje da je tuženik pasivno legitimiran u postupku, a što proizlazi iz odredbi Zakona o cestama prema kojima je dužan tuženik bio obvezan osigurati neometan i siguran promet na javnoj cesti.

34. Međutim, isti ne bi bio odgovoran za štetu na vozilu koja je nastala tužitelju jer je tuženik u ovom postupku dokazao da je postupao sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta.

35. Naime, nesporno se na cesti prije ulaska u tunel gledano iz smjera kojim se kretao tužitelj ( sjever prema jugu) nalazio znak opasnosti nailaska na neočekivanu poledicu odnosno sklizak kolnik. Unatoč tome, tužitelj nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti ( zimski uvjeti) te je kroz tunel prošao brzinom od preko 60 km/h ( k tome u alkoholiziranom stanju) iako sam prometni znak upućuje na opasnost od nailaska na poledicu odnosno sklizak kolnik jer tome znakovi opasnosti služe dakle, da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti sve sukladno čl. 16 Zakona o sigurnosti prometa na cestama ( Narodne novine broj 67/08,48/1,74/11 dalje ZOSPC). Nadalje, prema čl. 51 ZOSPC vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Nadalje, prema članku 193 ZOSPC stavak 1) zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica.

36. U konkretnom slučaju, tuženik se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je poduzeo sve radnje u cilju sprječavanja nezgode.

37. Tako je u ovom postupku utvrđeno da je djelatnik tuženika ( ophodar) bio na licu mjesta u vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda ( svjedočio je OG, ophodar) upravo po dojavi Prometne policije o poledici u tunelu jer u tunelu kapi voda, čime je tuženik postupao sukladno čl. 71 Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta, te u cilju prevencije nezgode, posipao kolnik pijeskom i solju kako bi se promet mogao neometano i sigurno odvijati za sve korisnike. Naime, utvrđeno je pregledom ophodarskog dnevnika da je netom prije predmetne nezgode na mjestu nezgode prilikom posipanja tunela vozilo ( kamion) naletilo na ophodarsko vozilo, a ophodar se uspio spasiti bacivši se u stranu. Nadalje, pregledom istog utvrđeno je da je oko 23,12 ophodar javio da se još jedno vozilo zabilo u zid tunela.

38. Naime, napominje se da cesta nije opasna stvar, a tužitelj da bi uspio u konkretnom štetnom događaju mora dokazati krivnju tuženika koji je bio dužan osigurati prohodnost cesta u zimskim uvjetima pa je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik predmetnog dana poduzimao zaštitne mjere protiv stvaranja poledice sukladno čl. 68 Pravilnika te prije nastanka predmetne nezgode posipao kolnik u predmetnom tunelu te održavao cestu prohodnom u zimskim uvjetima. Osim toga, navodi se da nije bio dužan poduzimati preventivne radove na predmetnoj lokaciji ( koje je inače dužan poduzimati u cilju sprečavanja poledice na opasnim mjestima, a obavezno na punom profilu autoceste, na dionicama državnih i županijskih cesta, s uzdužnim nagibom većim od 4% kada temperatura oscilira oko 8 stupnjeva Celzijeva) jer se u konkretnom slučaju radilo o dionici ceste s uzdužnim nagibom 2-4 % ( članak 71.stavak 1 Pravilnika). Dakle, poduzeo je sve potrebne radnje radi pravilnog održavanja predmetne ceste u zimskim uvjetima prometovanja time što je netom prije predmetne nezgode obavljao ophodnju sukladno Pravilniku te poduzimao radnju posipanja predmetne ceste u čemu je objektivno bio zaustavljen zbog nailaska drugog vozila na ophodarsko vozilo, a navedeno nije mogao predvidjeti niti spriječiti. Tužitelj, s druge strane, nije reagirao na znak opasnosti postavljen prije ulaska u tunel koji upozorava na nailazak na sklizak kolnik odnosno poledicu jer nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, niti znaku koji ga je upozoravao na sklizak kolnik te smanjio brzinu do te mjere da se može prije naleta na betonski zid tunela zaustaviti što bi uspio uz intenzivno kočenje da se kretao brzinom od 35,8 km/h ili manjom čime bi izbjegao nezgodu i spriječio nastanak štete.

39. Slijedom navedenog, utvrđeno je da nema odgovornosti tuženika jer nema protupravne radnje tuženika (niti propusta u radnji) kojim je doprinio nastanku štete na vozilu tužitelja niti je tužitelj dokazao odgovornost tuženika kao pravne osobe zadužene za održavanje ceste osobito u zimskim uvjetima, koja bi svojim propustima tj. neodržavanjem ceste bila eventualno odgovorna za nastanak ovog štetnog događaja.

40. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Split, 12. svibnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

- pun tužitelja

- tuženiku

- spis