Poslovni broj: Psp-2/2025-10
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Rijeci - Stalna služba u Delnicama
Izdvojena lokacija u Vrbovskom
Ivana Gorana Kovačića 20A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, Izdvojena lokacija u Vrbovskom, po sucu Denisu Putiću, u pravnoj stvari tužitelja ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Miljenko Mrakovčić i Bojan Milić iz Rijeke, protiv 1.tuženika PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2.tuženika VC, oba iz Lukovdola, Plemenitaš br. 16, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Vladimiru Vučkoviću odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11.travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Marka Mrakovčića, odvjetnika iz Rijeke te objave 12.svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I.Utvrđuje se da su tuženi smetali tužitelja u mirnom posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] pod kutom pašnjak površine 5812 m2 upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da su posjekli dio sume u vlasništvu i posjedu tužitelja, da su prevozili šumskim traktorom stabla porušena na susjednim parcelama preko navedene parcele tužitelja, da su polomili stabla na parceli tužitelja te u postupnosti devastirali dijelove navedene parcele tužitelja i to sve na onom dijelu navedene nekretnine koji je u SKICI LICA MJESTA izrađenoj po vještaku Nataliji Bokulić označen slovima D-E-F-D.
Zabranjuje se tuženima da na ovaj način ili sličan način smetaju tužitelja u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak po kutom površine 1 jutro i 16 čhv upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Vrbovsko, a koja kod ispostave za katastar nekretnina Vrbovsko se nalazi upisana u p.l.br. 45. k. o. [katastarska općina] kao k. č. br. [katastarska čestica] pod kutom pašnjak površine 5812 m2, koji dio nekretnine je u SKICI LICA MJESTA izrađenoj po vještaku Nataliji Bokulić označen slovima D-E-F-D.
II. Nalaze se tuženima solidarno tužitelju naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.312,50 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 17.ožujka 2025. navodi da su ga 20. srpnja 2017. tuženici smetali u posljednjem mirnom posjedu na način da su na dijelu kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] posjekli dio šume, da su prevozili šumskim traktorom stabla porušena na susjednim parcelama preko parcele tužitelja, da su polomili stabla na parcelama tužitelja prilikom rušenja stabala na susjednim parcelama i prilikom provoza istih preko parcela tužitelja te u potpunosti devastirali taj dio parcele tužitelja. Opisano stanje tužitelj je zatekao obilazeći svoj posjed 20. srpnja 2017. kojom prilikom je snimio nekoliko fotografija zatečenog stanja. Zbog učinjenog tužitelj se obratio tuženima te pokušao u mirnom postupku riješiti nastali problem na način da sklope nagodbu radi naknade učinjene mu štete na njegovoj parceli, a što su tuženi odbili nakon nekoliko dogovora u uredu javnog bilježnika Ivanke Antić u Karlovcu. Kako su tuženi na način da su posjekli dio šume u vlasništvu i posjedu tužitelja, da su prevozili šumskim traktorom stabla porušena na susjednim parcelama preko parcela tužitelja, da su polomili stabla na parceli tužitelja prilikom rušenja stabala na susjednim parcelama i prilikom provoza istih preko parcela tužitelja u potpunosti devastirali dio parcela tužitelja kč. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] smetali tužitelja u posjedu iste, to tužitelj predlaže da mu sud pruži posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda odnosno da utvrdi da su tuženi smetali tužitelja u mirnom posjedu dijela kč. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji je na skici lici mjesta izrađenoj po vještaku Nataliji Bokulić označen slovima D-E-F-D kao i da im se zabrani takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu navedene parcele.
2.Provotuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je nije počinio niti jednu od navedenih radnji, a pogotovo to nije učinio 20. srpnja 2017. kako to navodi tužitelj. Polovicom mjeseca kolovoza 2016. 1.tuženik da je sjekao drvne sortimente, ali ne na česticama tužitelja, prilikom prijevoza drvnih sortimenata koristio se ucrtanim putem te prilikom prijevoza nije nastupila nikakva šteta na nekretninama tužitelja. Nakon kolovoza 2016. 1.tuženik da više nije obavljao sječu niti prijevoz trupaca u blizini nekretnine tužitelja. Smatra da tužitelj u tužbi postavlja neodređeni tužbeni zahtjev kojim nije moguće udovoljiti jer iz tužbenog zahtjeva nije vidljivo koji dio šume niti koliko i kojih stabala tužitelja su tuženici navodno posjekli, nije vidljivo preko kojeg dijela čestica je navodno vršen prijevoz trupaca, te nije vidljivo na kojem dijelu predmetnih čestica se nalaze stabla koja su navodno porušena. Slijedom navedenog, 1.tuženik se protivi tužbenom zahtjevu i predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.
3.Drugotuženik u odgovoru na tužbu naveo je da je netočno da bi 2.tuženik na bilo koji način i u navedeno vrijeme smetao tužitelja u posjedu dijela kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. 2.tuženik da nije vršio bilo kakve radove sječe, prijevoza šumskim traktorom, devastaciju niti išta slično niti na parceli tužitelja niti na susjednim parcelama. Iz same tužbe nije razvidno što se 2.tuženiku stavlja na teret odnosno na koji način je to konkretno 2.tuženik izvršio čim smetanja posjeda pa je tužba u tom dijelu paušalna i neodređena. 2.tuženik decidirano poriče bilo kakav čin smetanja posjeda tužitelja, budući da nije bio niti blizu tužiteljevih parcela, niti je on u stanju fizički raditi radove kojima je navodno počinio smetanje posjeda. Drugotuženik je osoba starije životne dobi, bolestan i teško pokretan zbog ozljede iz mladosti, a posljedično koju je ponovno operirao 2014. godine te se kreće uz pomoć štake. Zbog navedenog, uopće ne može vršiti šumarske radove kao što su sječa, vuča i sl., te mu za potrebe ogrijeva njegovog kućanstva te poslove u šumi rade druge osobe. Temeljem navedenog, 2.tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, predlaže da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.
4. Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu posl.br. Psp- 34/2021-50 od 12.listopada 2023. u toč. I izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev da su tuženi smetali tužitelja u mirnom posjedu dijela zč 1535 k. o. [katastarska općina] na način kako se to pobliže opisuje u izreci, dok je točkom III naloženo tuženima da tužitelju naknade parnični trošak. U tom dijelu po žalbi tuženih Županijski sud u Zadru je rješenjem posl.br. Gž-832/2023-2 od 17.listopada 2024. ukinuo prvo stupanjski rješenje u točkama I i III izreke te je u tom dijelu predmet vratio na ponovan postupak. Iz citiranog rješenja proizlazi da je izreka prvostupanjskog rješenja nerazumljiva te da je potrebno pozvati tužitelja na uređenje tužbenog zahtjeva na način da točno označi dio zč 1535 k. o. [katastarska općina] na kojem su navodno tuženi počinili smetanje posjeda. Tužitelj je sukladno uputi iz ukidnog rješenja postavio tužbeni zahtjev podneskom od 17.ožujka 2025.
5. Istim prvostupanjskim rješenjem odbijen je dio tužbenog zahtjeva na smetanje posjeda dijela zč 1547 i zč 1535 k. o. [katastarska općina] na način kako je to pobliže označeno u izreci rješenja i taj dio prvostupanjskog rješenja postao je pravomoćan jer u tom dijelu nije podnesena žalba.
6. Neosnovano stoga tuženi ističu prigovor presuđene stvari u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska tužitelja od 17.ožujka 2025. Iz čl. 333 st. 2. Zakona o parničnom postupku jer je postavljeni tužbeni zahtjev iz tog podnesak jedini o kojem se može raspravljati i jedini koji se odnosi na realni dio nekretnine. U dijelu kojim je već pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na dijelove zč 1535 i zč 1547 k. o. [katastarska općina] nije naveden realni dio nekretnine te se o tom dijelu nije niti moglo raspravljati niti se da zaključiti da bi u odnosu na sada postavljeni tužbeni zahtjev već bilo pravomoćno odlučeno. Stoga je neosnovan prigovor presuđene stvari iz čl. 333 st.2. ZPP-a.
7.U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem izvatka iz zemljišne knjige (l.br. 4-5 spisa), prijepisa posjedovnog lista (l.br. 6-9 spisa), izvoda iz katastarskog plana (l.br. 10-11 spisa), fotografija (l.br. 12-17 spisa), nalaza (l.br. 22 spisa), podataka poljoprivredno šumarske savjetodavne službe (l.br. 38 spisa), zahtjeva za doznaku stabala (l.br. 39-40 spisa), zahtjeva za izdavanje popratnice (l.br. 41 spisa), izvatka iz zemljišne knjige (l.br. 42-44 spisa), prijepisa posjedovnog lista (l.br. 45-49 spisa), izjave (l.br. 50 spisa), podataka (l.br. 51 spisa), zahtjeva za izdavanje popratnice (l.br. 52 spisa), izvatka iz zemljišne knjige i prijepisa posjedovnog lista (l.br. 53 spisa), očevidom na licu mjesta u nazočnosti geodetskog vještaka (l.br. 101 spisa), saslušanjem svjedoka LC (l.br. 101 spisa), svjedoka ĐC (l.br. 101 spisa), svjedoka TC (l.br. 103 spisa), čitanjem skice lica mjesta (l.br. 110-112 spisa) te saslušanjem parničnih stranaka.
8.Tužbeni zahtjev je osnovan.
9.Tužitelj saslušan kao parnična stranka u svom iskazu je naveo da od 2017. godine s tuženicima vodi više sporova, te tuženici tijekom svih postupaka uopće nisu negirali da su oni vršili sječu na dijelu tužiteljevih parcela kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]. U drugom parničnom postupku koji se vodi kod ovog suda je obavljen očevid na licu mjesta, na kojem očevidu su bili geodetski i šumarski vještak, tom prilikom je utvrđeno na kojim dijelovima parcela je izvršena sječa, a tuženici uopće nisu osporavali da su izvršili tu sječu i otpremili tu količinu drvne mase. Šumarski vještak je radio temeljem naloga za vještačenje jer su utvrđivane granice po geodetskom vještaku, ali ne prema uživanju za što postoje dokazi na licu mjesta u obliku graničnih humki, te postoje oznake stare više desetljeća na stablima koje označavaju među posjeda. U tom spisu sud je pribavio nalaz šumarske inspekcije iz kojeg je razvidno da je 1.tuženik kažnjen zbog počinjenja niza prekršaja, šumarska inspekcija je utvrdila neovlaštenu prodaju te protupravnu sječu stabala bez doznake od strane neovlaštenih osoba. Tužitelj navodi da je godinu dana prije pokretanja ovog postupka za smetanje posjeda upozorio tuženike na njihovo ponašanje jer su se oni ponašali kao upravitelji imovine obitelji CC kojim članovima je tužitelj u jednom dijelu u suvlasničkim odnosima, a u jednom dijelu graniči sa njihovim parcelama. U mjesecu srpnju 2017. godine su seljani dojavili tužitelju da se vrši sječa od strane 1. i 2.tuženika. Netočno je da je 2.tuženik teško bolesna osoba i da on ne može sudjelovati u takvim radovima jer
2.tuženik evidentno cijelo vrijeme vozi traktor i izrađuje drva, tužitelj ga je osobno prije dva tjedna vidio da vozi traktor i priprema drva u selu Zaumol. Nesporno on izrađuje drva koja konstantno ima posložena uz cestu u količini od 10 do 15 m3. Šumarski vještak je utvrdio da je izvršena čista sječa na šumskim parcelama što je zakonom zabranjeno odnosno predstavlja kazneno djelo. Nakon što su tužitelja susjedi obavijestili o predmetnoj sječi obišao je predmetne parcele i tada je utvrdio da su tuženi neovlašteno označili posjed parcele odnosno izvršili označavanje bez prisustvovanja i suglasnosti tužitelja kao vlasnika susjedne parcele. Tvrdi da su dvije čestice u vlasništvu njegove obitelji preko 140. godina i na tim česticama tužitelj nije vršio nikakvu sječu posljednjih 50. godina. Vidljivo je da je tužiteljeva šuma boljeg bonitetnog stanja, sa izdašnom drvnom masom što je bilo primamljivo za ovu sječu. Tuženici su vršili sječu velikom mehanizacijom koja je ostavila štetu i na šumskom podmlatku i vlakama. Predlagao je tuženicima da ovaj spor riješe mirnim putem na što su oni prvotno pristali, a kasnije su promijenili stav. Tužitelj navodi da je predmetna šuma u vlasništvu i posjedu njegove obitelji preko 140. godina, tužiteljev otac je bio šumarski tehničar i on se odnosi prema toj šumi s marom dobrog gospodara. Osobno je vidio mehanizaciju tuženika na svojim parcelama jer je po dojavi susjeda istog dana popodne došao iz Rijeke.
10.Prvotuženik saslušan kao parnična stranka u svom iskazu je naveo da je za sječu šume imao svu potrebnu dokumentaciju, od vlasnika je dobio punomoći radi podnošenja zahtjeva za doznaku kako bi mogao ta stabla prodavati, te da je prije sječe napravio izmjeru koju je radio ovlašteni mjernik AC. Osobno je bio prisutan na licu mjesta kada je mjernik AC radio izmjeru, ne zna da li je mjernik na tu izmjeru pozivao tužitelja kao susjednog vlasnika parcele. Mjernik AC je izvršio izmjeru prije sječe 2017. godine i tada su se na licu mjesta nalazile stare humke te se međa koju je mjernik AC pokazao poklapala sa tim humkama od starog kamena. Mjernik AC je također stavljao drvene kolčiće obojane crvenom bojom, ali o tom mjerenju nije sačinjena nikakva skica. Kada je bio mjernik AC bio je prisutan susjed OC pridržavao se granica koje mu je mjernik pokazao. Šumarski vještak je u drugom predmetu utvrdio da su sporna samo neka stabla koja su bila na međi i da stabla na međi pripadaju susjedima na jednake dijelove. Kada je završio sječu poravnao je puteve.
11.Prilikom očevida na licu mjesta u nazočnosti geodetskog vještaka održanog dana 26. travnja 2022. godine tužitelj je pokazao da je smetanje posjeda izvršeno na tri lokacije te da je to smetanje izvršeno na način da su tuženici posjekli stabla šume, da su uništili pomladak, odvezli drvnu masu i oštetili okolna stabla izvlačenjem drvne mase. Tužitelj je pokazao da se prva površina nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica], da se druga pokazana površina nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica], te da se treća pokazana površina nalazi na kč. br. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina]. Istovremeno s pokazivanjem tužitelja je geodetski vještak snimio sve tri lokacije pokazanih površina, a neposrednim zapažanjem je uočeno da se na pokazanim površinama nalaze panjevi posječenih stabala.
12.Nakon izvršenog snimanja pokazanih površina geodetski vještak je dostavio u spis skice lica mjesta (l.br. 110-112 spisa), iz kojih proizlazi da je na lokaciji broj 1. tužitelj pokazao površinu dijela kč. br. [katastarska čestica] u površini od 630 m2, a za koju tvrdi da mu je izvršeno smetanje posjeda, međutim parcela kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] se nalazi upisana na imenu vlasnika i posjednika BC, EC i ZCN. Na lokaciji broj 2. je tužitelj pokazao da mu je izvršeno smetanje na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Na lokaciji broj 3. je tužitelj pokazao da mu je smetanje izvršeno na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].
13.Prilikom očevida na licu mjesta su saslušani svjedoci predloženi od strane tužitelja i to HC, ŽC i UC, a međutim, svjedoci predloženi od strane tuženika koji su pozvani prilikom očevida na licu mjesta i to FC, NC i AC nisu pristupili iako su bili uredno pozvani.
14.Saslušani svjedok HC u svom iskazu je naveo da kad je išao u svoju šumu je vidio da se tu sječe i ruši šuma, vidio je da je drvna masa dovezena na lager. Misli da su to sjekli rođaci tuženika VC. Ne zna koje parcele su vlasništvo tužitelja već mu je samo poznato tamo gdje je s tužiteljem međaš. Sjeća se da je na lageru bila velika količina posječene robe.
15.Svjedok ŽC u svom iskazu je naveo da mu je poznato da se predmetne površine nalaze u posjedu tužitelja jer je na lokaciji broj 2. susjed sa tužiteljem. Tužiteljeva parcela je kč. br [katastarska čestica], a parcela od svjedoka kč. br. [katastarska čestica]. Oni kao susjedi poštuju starinske međe i nemaju nikakvih međusobnih problema. Poznato mu je da su na površinama koje je tužitelj pokazao šumu sjekli PC i VC, a njima su pomagali i neki drugi ljudi. Sve okolne parcele su privatno vlasništvo. Navodi i da su se drugi susjedi bunili da su PC i VC vršili sječu, a nije mu poznato da li ih je netko prijavljivao i da li su protiv njih vođeni prekršajni ili drugi postupci. Osobno je imao problema s njima jer su zašli u njegov posjed, oni su priznali da su mu posjekli, ali mu nisu vratili drva koja su mu otuđili, nije vodio nikakav sudski postupak protiv njih. Smatra da u vezi posjeda između tužiteljevog oca GC i susjedne vlasnice CC koja je majka tadašnjeg vlasnika, nikada nije bilo spora.
16.Svjedok UC u svom iskazu je naveo da mu je poznato da je tu vršena sječa od strane VC i PC, od njihovih radnika, da se sve počistilo, da su vukli robu na lager, da su tu robu kamioni odvozili. U slučaju kada su se tuženici pojavili na parcelama na kojima su sjekli tu nije ostajalo nikakve šume, ni podmlatka, a ono što bi ev. ostalo bilo je uništeno prilikom vuče posječenih stabala. Poznato mu je da se VC konstantno nalazi u šumi i izrađuje drva, bavi se drvima. Tuženici konstantno sijeku šumu, ništa se nije promijenilo, stalno su u sporu s nekim. Misli da je bilo nekih intervencija od strane policije i šumarske inspekcije u svezi zapljene drva koje su tuženici bili posjekli.
17.Svjedok AC je dana 22. travnja 2022. dostavio u spis svoju izjavu (l.br. 100 spisa) u kojoj je naveo da je do navedenih katastarskih čestica kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a po zamolbi tuženika, napravio identifikaciju susjednih katastarskih čestica kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da je tuženik više puta upozoren da je dužan obavijestiti nositelje prava na susjednim česticama u postupku identifikacije, s obzirom da se stvarno stanje na terenu ne mora nužno poklapati sa podacima katastarskog plana odnosno da nositelji prava na susjednim parcelama mogu koristiti granice svoje parcele drugačije nego je to na katastarskom planu, te da je stoga nužno obavijestiti nositelja prava na susjednim katastarskim česticama.
18.Na traženje suda Hrvatska poljoprivredno šumarska savjetodavna služba Podružnica Primorsko-goranske županije je dostavila dokumentaciju o doznaci i otpremi stabala koju su tuženici VC i PC tražili 2017. i to zahtjev za doznaku stabala od 26. siječnja 2017. godine, nužna doznaka na kč. br. [katastarska čestica] šuma površine 6783 m2 K. O. [katastarska općina], zahtjev za doznaku stabala od 20. siječnja 2017. godine, po programu gospodarenja na kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa], kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa] i kč. br. [katastarska čestica] šuma [adresa], sve K. O. [katastarska općina], zahtjev za izdavanje popratnice od 20. siječnja 2017. godine za kč. br. [katastarska čestica] pašnjak K. O. [katastarska općina].
19.Iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige sa stanjem na dan 10. kolovoza 2017. godine proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] pašnjak pod kutom površine 1 jutro 16 m2 upisana u vlasništvu tužitelja, a koja parcela je kod Ureda za katastar Rijeka, Ispostava za katastar nekretnina upisana na p.l.br. 45 na imenu tužitelja kao posjednika.
20.Među strankama je sporno da li je tužitelju ZC počinjeno smetanje posjeda na način da su tuženici posjekli dio šume u vlasništvu i posjedu tužitelja, da su prevozili šumskim traktorom stabla porušena na susjednim parcelama, te da su polomili stabla na parcelama tužitelja prilikom rušenja stabala na susjednim parcelama i prilikom provoza istih preko parcela tužitelja.
21.Odredbom čl. 21. st 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09 i 153/09, 139/10 i 143/12 u daljnjem tekstu: ZV) propisano je koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda; (3) pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja:
22. Člankom 22. st. 1.istog Zakona propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje u buduće; (2) sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
23.Odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22) je propisano raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
24.Ocjenom rezultata svih izvedenih dokaza zasebno i u ukupnosti sukladno članku 8 Zakona o parničnim postupku sud smatra dokazanim posljednje mirno stanje posjeda tužitelja na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i nastalo smetanje na dijelu kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je na skici lica mjesta vještaka geodetske struke Natalije Bokulić označen slovima D-E-F-D, šrafirano zelenom bojom (list 11 spisa) na način da su tuženici posjekli dio šume u posjedu tužitelja, da su prevozili šumskim traktorom stabla porušena na susjednim parcelama, da su polomili stabla na parcelama tužitelja, te devastirali dijelove parcele tužitelja, a budući da je tužitelj u svom iskazu o svim okolnostima predmetne sječe iskazivao uvjerljivo kada tvrdi da su tuženici vršili sječu velikom mehanizacijom koja je ostavila štetu na njegovoj parceli, a isto tako su saslušani svjedoci potvrdili da su tuženici vršili sječu i to HC koji je naveo da je vidio da je drvna masa dovezena na lager, misli da su to sjekli rođaci tuženika VC, svjedok ŽC je naveo da mu je poznato da su na površinama koje je tužitelj pokazao šumu sjekli PC i VC, njima su pomagali i neki drugi ljudi, naveo i da su se drugi susjedi bunili da su im PC i VC vršili sječu, osobno je imao problema s njima jer su zašli u njegov posjed, oni su mu priznali da su vršili sječu, a svjedok UC je naveo da mu je poznato da je tu vršena sječa od strane VC i PC, da su sve počistili, da su vukli robu na lager odnosno kada su se tuženici pojavili na parcelama na kojima su sjekli tu nije ostajalo nikakve šume ni podmlatka, a ono što bi eventualmo ostalo bilo bi uništeno prilikom vuče posječenih stabala, također je naveo da tuženici konstantno sijeku šumu, ništa se nije promijenio, stalno su u sporu s nekim.
25.Slijedom navedenih utvrđenja ovaj sud smatra da je tužitelj dokazao posljednji mirni posjed na kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te da su tuženici vršili sječu šume kojom prilikom su smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu na način da su posjekli dio šume u vlasništvu i posjedu tužitelja, da su prevozili šumskim traktorom stabla porušena na susjednim parcelama, da su polomili stabla na parcelama tužitelja te u potpunosti devastirali spornu površinu.
26.Sud smatra neuvjerljivim i nevjerodostojnima tvrdnje 1.tuženika koji je u odgovoru na tužbu naveo da nije počinio niti jednu od navedenih radnji, a pogotovo da to nije učinio 20. srpnja 2017. godine kako to navodi tužitelj već da je polovicom mjeseca kolovoza 2016. sjekao drvne sortimente, a budući da su zahtjevi za doznaku kod Šumarsko savjetodavne službe podneseni početkom 2017., a općepoznato je da je ljetno doba sezona najvećih radova u šumi zbog vremenskih prilika u Gorskom Kotaru. U odnosu na ostale prigovore 1.tuženika da nije obavljao sječu niti prijevoz trupaca u blizini nekretnine tužitelja, da nije vidio koji dio šume tužitelja su tuženici navodno posjekli, isti su otklonjeni geodetskim vještačenjem kojim je nakon izvršenog snimanja utvrđena lokacija radova na parceli tužitelja.
27.U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut po 2.tuženiku, sud utvrđuje isti neosnovanim budući da iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su na toj lokaciji šumu sjekli PC i VC te da im je poznato da se VC konstantno nalazi u šumi, izrađuje drva, da se bavi drvima.
28.Odluku o troškovima sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 5.Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 70/19, 80/22 i 114/22) kojim je propisano da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je imala protivna stranka ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi i na odredbi članka 155. ZPP-a. Tužitelju su dosuđeni troškovi zastupanja po odvjetniku odmjereni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) sukladno Tbr. 7 toč. 2. u paušalnom iznosu od 500,00 EUR to u tri navrata, za sastav žalbe od 16. listopada 2021. u iznosu od 200,00 EUR, pristup odvjetnika na tri ročišta u iznosu od po 50,00 EUR što ukupno iznosi 1.850,00 EUR. Na ovaj iznos priznat je pdv 462,50 EUR tako da je tužitelju ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.312,50 EUR bez zatezne kamate obzirom da ista nije zatražena s točno određenim danom dospijeća.
U Vrbovskom 12.svibnja 2025.
Sudac
Denis Putić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, putem ovog suda na nadležni županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
