REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-4931/2023-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih TD DARDA j.d.o.o. i DE zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. Zakona o informiranju potrošača o hrani (Narodne novine: 56/13., 14/14., 56/16., 32/19., dalje u tekstu: Zakona o informiranju potrošača o hrani) i dr., po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, (dalje: Državni inspektorat) KLASA: 320-02/22- 09/1987, URBROJ: 443-02-03-05-23-13 od 23. svibnja 2023, nakon provedene glavne rasprave zaključene 9. svibnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja te u prisutnosti branitelja, dana 12. svibnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: TD DARDA j.d.o.o., OIB: 24381007043, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno kažnjavana
drugookrivljenik: LE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i L, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan
k r i v i s u
1) što, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, dana 9. rujna 2022. u objektu pekara Rita u Splitu, Ruđera Boškovića 9, nisu dostavili podatke i dokumentaciju o proizvodnji pekarskih proizvoda iz točke 7. zapisnika o inspekcijskom nadzoru traženo točkom 9. navedenog Zapisnika, dopisom KLASA: 320-02/22-09/1978, URBROJ: 443-02-03-05-22-2 od 22. rujna 2022. te dopisom KLASA: 320-02/22-09/1987, URBROJ: 443-02-03-05-22-8 od 11. studenog 2022., zbog čega inspektor nije mogao utvrditi potpuno činjenično stanje,
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, na pisano traženje inspektora nisu izvršili zatražene radnje, 2) što su, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, dana 9. rujna 2022. u objektu pekara Rita u Splitu, Ruđera Boškovića 9, u više navrata označavali i navodili sastojke pekarskih proizvoda protivno odredbama Uredbe (EU) br. 1169/2011 pa su tako:
- kod proizvoda burek sir, buhtla marmelada i pletenice pri navođenju popisa sastojaka koristili istoznačnicu – ispred popisa navedeno je "sastav", što je protivno članku 18. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, a kojim je propisano da popis sastojaka mora biti naslovljen ili mu mora prethoditi navod koji se sastoji ili koji uključuje riječ "sastojci"
- kod proizvoda burek sir istaknuli informaciju "savijača bijela" odnosno navedena su dva naziva hrane, što je u suprotnosti s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani jer su "burek" i "savijača ili štrudla" prema članku 34. Pravilniku o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.) dva različita proizvoda, a kod proizvoda trgovačkog naziva pletenice navedene su nejasne informacije – da se radi o polubijelom proizvodu te je kod navođenja brašna uz polubijelo naveden tip 550 kojim se označava pšenično brašno, što je sve protivno članku 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011, a kojim je propisano da naziv hrane mora biti propisani naziv te je protivno članku 11. Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica kojim je propisano da su nazivi po kojima se mlinski proizvodi od pšenice stavljaju na tržište, između ostalih "pšenično bijelo brašno tip 550", "pšenično polubijelo brašno tip 700", pšenično polubijelo brašno tip 850"
- kod proizvoda trgovačkog naziva "buhtla marmelada" naziv "pšenično bijelo pecivo" nisu naveli sukladno članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 odnosno prema odredbama Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.) jer se radi o proizvodu od tijesta, kažnjivo po članku 9. stavku 1. podstavku 13. i stavku 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani ("Narodne novine" broj: 56/13., 14/14., 56/16., 32/19.), s obzirom na to da se u slučaju proizvoda od tijesta naziv označava opisno prema članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 te prema člancima 38. i 39. Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.) kojima su propisani zahtjevi za tijesto i proizvode od tijesta, odnosno iz naziva mora biti jasno o kojoj se vrsti tijesta radi te o kojem se nadjevu radi kako bi potrošaču iz naziva bilo jasno o kakvom se proizvodu radi
- kod proizvoda trgovačkog naziva "pletenice" naziv pšenični kruh polubijeli nisu naveli sukladno članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011 odnosno prema odredbama Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.), jer se kod proizvoda mase manje od 250 g radi o pecivu, kažnjivo po članku 9. stavku 1. podstavku 13. i stavku 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani ("Narodne novine" broj: 56/13., 14/14., 56/16., 32/19.), dok je prema članku 25. Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.) pecivo je pekarski proizvod proizveden po postupku iz stavka 1. toga članka pri čemu neto količina pojedinačnog gotovog proizvoda ne prelazi 250 g
- kod proizvoda burek sir, buhtla marmelada i pletenice naziv brašna nisu naveli propisanim nazivom iz pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.), čime je počinjem prekršaj iz članka 18. stavka 2. i članka 21. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, jer sastojak nije bio naveden specifičnim nazivom te nije bilo jasno upućeno na naziv tvari koja uzrokuje alergije ili intolerancije (pšenica), s obzirom na to da je člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisano da se sastojci navode njihovim specifičnim nazivom u skladu s člankom 17.i Prilogom VI. spomenuti naziv "pšenično bijelo brašno tip 550" propisan je posebnim propisom – člankom 11. Pravilnika o žitaricama i proizvodima od žitarica ("Narodne novine" broj: 81/16.), a člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 je propisano da se sastojci koji uzrokuju alergije ili intolerancije moraju u popisu sastojaka navesti s jasnom uputom na naziv tvari ili proizvoda kako su navedeni u Prilogu II. (u kojem su u točki 1. navedene žitarice koje sadrže gluten, između ostalih, pšenica)
- kod proizvoda burek sir i buhtla marmelada sastojak "masnoća" nisu naveli specifičnim nazivom sukladno članku 18. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011 kao i sastojak sir kod proizvoda burek sir, kojim je propisano da se sastojci navode njihovim specifičnim nazivom u skladu s člankom 17. i Prilogom VI.
- kod proizvoda burek sir nisu označili količinu sira, što je protivno članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, kojom je propisana obveza navođenja količine određenih sastojaka ili kategorija sastojaka, a prema članku 22. to se odnosi na one koji su, između ostaloga, navedeni u nazivu hrane i koji su osnova za karakterizaciju hrane i njeno razlikovanje od proizvoda s kojima bi se mogla zamijeniti zbog naziva ili izgleda
- kod proizvoda burek sir sastojak sir (koji uzrokuje alergije ili intolerancije) nije naglašen, što je protivno članku 21. Uredbe (EU) br. 1169/2011, kojim je pak propisano da naziv tvari ili proizvoda iz Priloga II. – tvari ili proizvodi koji uzrokuju alergije ili intolerancije (između ostalih žitarice koje sadrže gluten, zrna soje i proizvodi od soje, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i proizvodi od jaja), treba biti naglašen uporabom vrste pisma koje se jasno razlikuje od vrste pisma kojim je pisan ostatak popisa sastojaka, na primjer različitim slovima, stilovima ili bojama u pozadini
- kod proizvoda buhtla marmelada i pletenice nisu naveli popis sastojaka složenog sastojka – aditiva odnosno poboljšivača, a time niti sastojak koji uzrokuje alergije ili intolerancije "sojino brašno", što je protivno odredbi članka 18. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011, a kojom je propisano da složeni sastojak može biti naveden u popis sastojaka pod vlastitim nazivom ako je taj naziv utvrđen posebnim propisom ili uobičajen i to prema njegovoj ukupnoj masi, nakon čega odmah slijedi popis njegovih sastojaka; dok je člankom 9. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisana obveza označavanja sastojaka ili pomoćnih tvari u procesu proizvodnje koji su navedeni u Prilogu II ili dobiveni od tvari i proizvoda iz Priloga II koji uzrokuju alergije ili intolerancije, a koji su upotrijebljeni u procesu proizvodnje ili pripreme hrane i koji su bili prisutni u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku
- kod proizvoda buhtla marmelada koristili su propisani naziv "marmelada" za proizvod koji to nije, odnosno zatečen je proizvod "voćni namaz od miješanog voća" što je protivno odredbi članka 18. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011, jer je naziv marmelada propisani naziv Pravilnikom o voćnim džemovima, želeima, marmeladama, pekmezu te zaslađenom kesten pireu ("Narodne novine" broj: 84/19) za proizvod proizveden isključivo od citrusnog voća
- kod proizvoda buhtla marmelada nisu naveli popis sastojaka nadjeva – voćnog namaza od miješanog voća, a time niti sastojak koji uzrokuje alergije ili intolerancije (sumporov dioksid), što je protivno odredbi članka 18. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1169/2011, a kojom je propisano da složeni sastojak može biti naveden u popis sastojaka pod vlastitim nazivom ako je taj naziv utvrđen posebnim propisom ili uobičajen i to prema njegovoj ukupnoj masi, nakon čega odmah slijedi popis njegovih sastojaka; dok je člankom 9. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 1169/2011 propisana obveza označavanja sastojaka ili pomoćnih tvari u procesu proizvodnje koji su navedeni u Prilogu II. ili dobiveni od tvari i proizvoda iz Priloga II. koji uzrokuju alergije ili intolerancije, a koji su upotrijebljeni u procesu proizvodnje ili pripreme hrane i koji su bili prisutni u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku
- kod proizvoda buhtla marmelada nisu naveli količinu nadjeva – voćnog namaza od miješanog voća, što je protivno odredbi članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, a kojom je propisana obveza navođenja količine određenih sastojaka ili kategorija sastojaka, a prema članku 22. to se odnosi na one koji su, između ostaloga, navedeni u nazivu hrane i koji su osnova za karakterizaciju hrane i njeno razlikovanje od proizvoda s kojima bi se mogla zamijeniti zbog naziva ili izgleda
dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u više navrata koristili istoznačnice umjesto izraza točno propisanih Uredbom (EU) br. 1169/2011, koristili naziv hrane koji nije sukladan članku 17. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nisu popis sastojaka naveli sukladno članku 18. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1169/2011, nisu naveli količinu određenih sastojaka ili kategorije sastojaka, što je protivno članku 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011, koristili podatke o određenim tvarima ili proizvodima koje uzrokuju alergije ili intolerancije koji nisu navedeni sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011 te nisu naveli sastojke koji uzrokuju alergije ili intolerancije, što je protivno članku 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1169/2011; a koje radnje s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu,
čime su djelom pod točkom 1) počinili jedan prekršaj opisan u članku 63. stavku 5. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/18, 117/21 i 67/23), kažnjiv po članku 127. stavku 1. podstavku 2. i stavku 2. istog Zakona te djelom pod točkom 2) jedan produljeni prekršaj opisan u članku 9. stavku 1., članku 17., članku 18. stavku 1. i stavku 4. te članku 21. Uredbe (EU) br. 1169/2011 u vezi s člankom 39. stavkom 3. Prekršajnog zakona, a kažnjiv po članku 10. stavku 1. podstavku 5. i stavku 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani.
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) prvookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 1.800,00 (tisuću osamsto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 1.800,00 (tisuću osamsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.600,00 (tri tisuće šesto) EURA
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
DRUGOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koji su na istu pozvani putem e-oglasne ploče suda, s obzirom na to da je sud iz njihovog ponašanja ocijenio kako evidentno izbjegavaju primitak poziva i dolazak pred sud. No, ističe se kako je na raspravi bio prisutan njihov branitelj koji je u spis dostavio njihovu pisanu obranu te je po završetku dokaznog postupka iznio završni govor. Stoga je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da neposredno ispitivanje okrivljenika nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao pisane obrane okrivljenika od 9. svibnja 2025. i zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 9. rujna 2022. s prilozima.
3.1. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za okrivljenike, iz koje proizlazi da su oba okrivljenika prethodno osuđivana zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. Zakona o državnom inspektoratu, dok je drugookrivljenik još kažnjavan zbog prekršaja iz članak 53. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
3.2. U zajedničkoj pisanoj obrani okrivljenici priznaju da je okrivljena pravna osoba počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret. Ističu da izražavaju žaljenje te dodaju kako prethodno nisu kažnjavani za ovakve ili slične prekršaje, niti su skloni počinjenju istih. Naglašavaju kako ne poznaju zakonske propise te da zbog njihove brojnosti nisu bili svjesni da čine prekršaje koji im se stavljaju na teret. Sukladno navedenom, mole sud da prilikom izricanja sankcije bude "maksimalno blag" .
4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, i to iz cjelovitog priznanja okrivljenika, koje je potkrijepljeno izvedenim materijalnim dokazima; u prvom redu sadržajem zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru s prilozima u vidu fotografija na kojima su jasno vidljivi propusti navedeni u izreci presude; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
4.1. Pritom se ističe kako je ovaj sud protupravne radnje kojima se ostvaruju obilježja prekršaja iz Zakona o informiranju potrošača o hrani tretirao kao produljeni prekršaj u smislu članka 39. stavka 3. Prekršajnog zakona, jer s obzirom na njihovu vremensku i prostornu povezanost te način počinjenja evidentno čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. Osim toga, ovaj sud smatra da bi kažnjavanje okrivljenika za djela počinjena u stjecaju bilo nerazmjerno s obzirom na kriminalnu količinu i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra. Sud je ukupno inkriminirano postupanje okrivljenika pravno označio kao prekršaj iz članka 10. Zakona o informiranju potrošača o hrani, jer je u pitanju najteži od spomenutih istovrsnih prekršaja.
5. Odredbom članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona o informiranju potrošača o hrani propisano je kako će se novčanom kaznom od 70.000,00 do 100.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja ne navede sastojke koji uzrokuju alergije ili intolerancije, što je protivno članku 9. stavku 11. Uredbe (EU) br. 1169/2011; dok je stavkom 2. određeno kako će se za isti prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi, i to novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna.
5.1. Člankom 127. stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o državnom inspektoratu je određeno kako će se novčanom kaznom od 3980,00 do 15.920,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ako na pisano traženje inspektora ne izvrši zatražene radnje ili ih ne izvrši u određenom roku (članak 63. stavak 5.); dok je stavkom 3. istog članka propisano da će se novčanom kaznom od 2650,00 do 10.610,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti fizička osoba obrtnik.
6. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije, sud je kao olakotnu okolnost na strani okrivljenika uzeo u obzir njihovo priznanje, kojim su pridonijeli bržem okončanju postupka te jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, s obzirom na to da je prema mišljenju suda riječ o manjim propustima koji nisu imali nikakve posljedice na potrošače, bilo sa zdravstvenog aspekta, bilo s aspekta potrošačkog odabira. U krajnjoj liniji, ne umanjujući pritom važnost pravilnog označavanja prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje koje to društvene posljedice može izazvati pogrešno označavanje količine sira u pekarskom proizvodu ili pak označavanje bureka nazivom savijača odnosno navođenje marmelade kao sastojka umjesto "voćnog namaza od miješanog voća".
6.1. Sud je u tom pravcu također cijenio stupanj krivnje na strani okrivljenika koji je prema stajalištu suda na razini nesvjesnog nehaja. Naime, unatoč tome što je riječ o gospodarstveniku čija je djelatnost proizvodnja pekarskih proizvoda, ne može se ne primijetiti brojnost i minucioznost propisa koji reguliraju proizvodnju i prodaju istih. Iz tog razloga sud vjeruje okrivljenicima kada u pisanoj obrani navode da nisu bili u dovoljnoj mjeri upućeni u sve pravne norme koje reguliraju predmetnu materiju, ali su s druge strane prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bili dužni i mogli se upoznati s istima.
6.2. Kako istovremeno kod okrivljenika nisu utvrđene posebno izražene otegotne okolnosti, sud smatra da naprijed citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanje propisane kazne za svaki prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kazne navedene u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti u svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
6.3. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 12. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić, v.r.
Mario Bakota, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, branitelju, tužitelju, u spis
