REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1920/2023-10

[adresa] C 5

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja CC iz [adresa] ¾ 26, OIB:,37295412974, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 9. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/733, URBROJ: 443-02-04-18-23-1 od 10. kolovoza 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/23-02/733, URBROJ: 443- 02-04-18-23-1 od 10. kolovoza 2023. naređeno je ovdje tužitelju da u roku od 15 dana ukloni drvenu kuću izmjerenih tlocrtnih dimenzija 3,85 m x 7,45 m s terasom tlocrtnih dimenzija 2,45 m x 2,55 m, nadstrešnicu izmjerenih tlocrtnih dimenzija 4,75 m x 8,40 m, zidanu pomoćnu građevinu, tlocrtnih dimenzija 1,25 m x 1,55 m i pomoćnu limenu baraku izmjerenih tlocrtnih dimenzija 1,70 m x 2,40 m, sve izgrađeno na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez potrebne izvršne građevinske dozvole.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovom Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi u prvom redu navodi da je nejasno zašto stranka nije obaviještena o vremenu i mjestu održavanja očevida, kao i o razlozima zbog kojih se očevid poduzima kako bi od početka upravnog postupka mogla koristiti svoja zakonska prava da sudjeluje u postupku te da iznese sve činjenice i dokaze koji joj idu u prilog. Ističe da navedene "građevine" uopće ne predstavljaju građevine prema Zakonu o gradnji jer iste ne predstavljaju s tlom povezan sklop, već je riječ o mobilnim kućicama koje nisu povezane s tlom. S tim u svezi dalje pojašnjava da je predmetni objekt (mobile home) prema stanju na licu mjesta, odnosno svojim osobinama, pokretna oprema za kampiranje sačinjena od čvrstog materijala, nije vezana za tlo odnosno može se pomicati, zbog čega da predstavlja pokretnu kućicu u smislu članka 29. stavka 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti odnosno Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi. Smatra da stoga pokretna kućica ima pravnu prirodu pokretnine jer nije trajno povezana sa zemljištem. Smatra da nije u obvezi ishođenja građevinske dozvole za predmetnu pokretnu kućicu te s tim u svezi ističe i prigovor nadležnosti tuženika smatrajući da tuženik nije ovlašten vršiti inspekcijski nadzor temeljem odredbi Zakona o gradnji. Predlaže da Sud provede dokazni postupak saslušanjem tužitelja, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovoga spora pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je zakazao ročište za raspravu 25. travnja 2024., na koje stranke nisu pristupile, a kako su uredno pozvane, ročište je održano u njihovom odsustvu.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužitelju pravilno naloženo uklanjanje građevina iz predmeta ovoga spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. U prvom redu, sukladno odredbi članka 106. stavku 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole (stavak 2.).

8.1. Prema odredbi članka 3. stavku 1. točki 11. Zakona o gradnji građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. Sud je uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrdio da je tuženik dana 6. ožujka 2023. proveo inspekcijski nadzor u svezi bespravne gradnje na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ovdje tužitelja, o čemu je sastavljen zapisnik od 7. ožujka 2023., kojem su priložene fotografije koje čine sastavni dio zapisnika.

9.1. Uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru utvrđeno je da su predmetom nadzora bile građevine za povremeni boravak i to drvena kućica s terasom, nadstrešnica na kamenim stupovima s jednostrešnim limenim krovom, zidana pomoćna građevina s jednostrešnim krovom i pomoćna limena baraka. Nadalje je Sud uvidom u fotografije utvrdio da su na betonske ploče postavljeni sljedeći objekti: drvena kućica s ugrađenom stolarijom, terasom i dvostrešnim limenim krovom, pomoćna limena baraka, nadstrešnica s kamenim stupovima i pomoćna zidana građevina, pokraj koje se nalazi šahta.

10. Prema shvaćanju Suda, objekti iz predmeta ovoga spora, opisani kao u izreci osporenog rješenja i zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru te prikazani na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, predstavljaju građevine u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji.

10.1. Naime, u konkretnom slučaju riječ je o sklopu koji je nastao građenjem koji je izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda budući da je na prethodno opisani način izvedena i drvena kuća s terasom, kao i nadstrešnica s kamenim stupovima te pomoćna limena baraka i pomoćna zidana građevina, koje su, kao takve, trajno postavljene na nezakonito izgrađene betonske ploče. Stoga su u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

11. Nadalje, tužitelj osporava i nadležnost tuženika u konkretnom predmetu. Međutim, budući da je Sud utvrdio da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pravilno utvrđeno da se radi o građevinama, to je za provođenje inspekcijskog nadzora u svezi zakonitosti gradnje nadležna građevinska inspekcija u skladu s odredbom članka 3. stavkom 1. u svezi s člankom 103. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18 i 110/21, dalje: Zakon o državnom inspektoratu). Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

12. Nastavno, prema odredbi članka 113. stavku 1. točki 1. Zakona o državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

13. Budući da tužitelj za gradnju građevina iz predmeta ovoga spora nije ishodio akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe članka 106. Zakona o gradnji, to je tužitelju osnovano osporenim rješenjem naređeno uklanjanje na temelju citirane odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu. Stoga su i u tom dijelu ocijenjeni neosnovanima tužbeni navodi.

14. Nadalje, prema shvaćanju Suda inspekcijski pregled u građevinskom inspekcijskom postupku ne predstavlja očevid u smislu odredbe članka 68. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku), koje pravno shvaćanje je istaknuto i u više presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, a osim toga ni jednom odredbom Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21, 67/23, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) nije propisano da bi se inspekcijski pregled morao provesti uz prisustvo stranke, niti bi to s obzirom na prirodu inspekcijskog postupka koji zahtjeva brzo i efikasno provođenje mjera bilo svrsishodno, stoga su tužbeni navodi i u tom dijelu neosnovani.

14.1. Međutim, i neovisno o tome, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da je tužitelj dopisom od 7. ožujka 2024., pozvan na izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnima za rješavanje predmetne upravne stvari, stoga je prema ocjeni Suda tužitelju omogućeno o očitovanje o svim odlučnim činjenicama i okolnostima te osigurano ostvarenje procesnih prava.

15. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, ostali dokazni prijedlozi su odbijeni kao suvišni.

16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

17. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora u iznosu od 622,14 eura, međutim, kako je odredbom članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev mu je odbijen kao neosnovan.

18. Tužitelj je uz tužbu predložio da tužba ima odgodni učinak.

18.1. Odredbom članka 42. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

18.2. Međutim, budući da je Sud u konkretnom slučaju osporenu odluku ocijenio zakonitom, prema shvaćanju Suda, ne postoje pretpostavke da bi se odredio odgodni učinak.

18.3. Osim toga, tužitelj nije dokazao da bi mu izvršenjem osporene odluke tuženika nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti budući da nije obrazložio ni dokazao da bi mu bio ugrožen egzistencijski, materijalni ili neki drugi interes.

18.4. Isto tako, Sud smatra potrebnim istaknuti kako je uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina, pogotovo onih izgrađenih izvan građevinskog područja naselja u javnom interesu, a tužitelj u konkretnom slučaju nije naveo ni dokazao okolnosti iz kojih bi proizlazilo da je zaštita njegovog privatnog interesa pretežnija od zaštite javnog interesa pa da bi stoga bili ispunjeni uvjeti za određivanje odgodnog učinka tužbe.

U Rijeci 9. svibnja 2025.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- tužitelju CC iz [adresa], putem e- oglasne ploče Suda

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin