REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Pp-1668/2025-11

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene CB zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split, klasa: 211-07/24-5/35457 od 26. prosinca 2024., nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 9. svibnja 2025. u odsutnosti okrivljene i ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena:

CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći ĐB, rođena **.**.1993. u [adresa], s  prebivalištem  u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana

k r i v a  j e

što je 26. prosinca 2024. u 16:30 sati u Splitu u Stonskoj ulici br. 12, vrijeđala brata ŠB vičući riječima "bezobrazan si i nezahvalan", a zatim je iz torbice izvadila staklenu bočicu s lakom za nokte koju je bacila u pravcu imenovanog, a što je sve kod ŠB izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenosti,

dakle, počinila psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

čime je počinila prekršaj opisan u članku 10. točki 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

Na temelju citiranog propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenoj se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (sto pedeset) EURA

Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split, podnijela je 26. prosinca 2024. pod gore navedenim poslovnim brojem optužni prijedlog protiv okrivljene zbog prekršaja navedenog u izreci presude.

2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljene, koja je na istu pozvan putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljenoj CB je tijekom postupka u više navrata poslan poziv na adresu njezinog prebivališta [adresa] u [adresa], koji podatak je provjeren i uvidom u jedinstveni registar MUP-a. Međutim, kako su se pozivi vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije tražio“, sud je iz opisanih okolnosti zaključio da okrivljena, s obzirom na to da nesporno zna za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je primila obavijest sukladno čl. 109. a Prekršajnog zakona; evidentno izbjegava primitak poziva i dolazak pred sud.

2.1. U tom kontekstu još valja naglasiti kako je okrivljenoj u obavijesti po članku 109. a Prekršajnog zakona istaknuto da svoju obranu može iznijeti pisanim putem, kao i da može u cijelosti uskratiti iznošenje obrane, a ujedno je upozorena kako se rasprava može provesti i odluka o prekršaju donijeti i u njezinoj odsutnosti.

2.2. Uvažavajući sve naprijed navedene razloge, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u izočnosti uredno pozvane okrivljene, budući da je sud ocijenio da njezino ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i pouzdanosti pribavljene dokazne građe; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta br. 01619854, zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠB, zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐB i zapisnik o ispitivanju osumnjičene CB. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenu, iz koje je vidljivo da ista nije prekršajno kažnjavana.

3.1. Sud je pročitao zapisnike o ispitivanju imenovanih svjedoka te CB u svojstvu osumnjičenika pred II. Policijskom postajom Split, jer navedeni zapisnici sadrže sva potrebna zakonska upozorenja i kao takvi predstavljaju zakonite dokaze.

3.2. Ispitana u svojstvu osumnjičenika pred ovlaštenim tužiteljem, okrivljena CB je navela kako je kritične prigode imala svađu sa svojim bratom ŠB koji učestalo kritizira njezino ponašanje. Dodala je kako je dok su vikali iz svoje torbice izvadila lak kojeg je bacila prema njemu, ali ne u namjeri da ga pogodi, jer je lak pao dalje od njega, već da ju prestane kritizirati. Istaknula je kako tijekom svađe nisu izgovarali ružne riječi, a njegovo ponašanje ga nije uznemirilo ni povrijedilo dostojanstvo, već je samo željela da prestane komentirati njezine životne postupke.

3.3. Ispitan u svojstvu svjedoka u II. Policijskoj postaji Split, oštećeni TB je izjavio kako je njegova sestra CB kritične prigode u dnevnom boravku obiteljskog stana bila nekorektna prema njemu te je na njegovu kritiku uzvratila na način da je počela vikati i govoriti mu da je bezobrazan i neugodan. Nakon toga da je iz svoje torbice izvadila predmet, za koji je kasnije doznao da je lak za nokte, koji je bacila prema njemu, ali ga nije pogodio. Istaknuo je da ga nje njezino ponašanje uznemirilo pa je odlučio pozvati policiju.

3.4. Svjedok ĐB je pak naveo kako je kritične prigode nazočio svađe svoga sina i kćeri, koji su obostrano komentirali njihovo ponašanje u kući i pritom nisu vikali ni izgovarali ružne riječi. U jednom trenutku da je vidio kako mu kći uzima neki predmet iz torbice te ga baca prema bratu, koji predmet je pao dalje od njega. Istaknuo je da je događaja završio tako što je sin pozvao policiju a kći napustila stan.

3.5. Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta vidljivo je kako je od ĐB oduzet jedan lak za nokte roza boje.

4. Nakon ovako provedenog postupka, ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena CB počinila prekršaj za koji se tereti.

5. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji određeno je kako je nasilje u obitelji :

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. spolno uznemiravanje

5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

5.1. Članak 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da će se, tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 90 dana.

6. Prije svega, okrivljena ne spori da je kritične prigode bacila lak za nokte u pravcu brata ŠB, ali negira da je to učinila u namjeri da ga pogodi, što u krajnjoj liniji nije ni odlučno za ostvarivanje obilježja psihičkog oblika nasilja u obitelji pa je sud ovu subjektivnu komponentu ispustio iz činjeničnog opisa prekršaja. Ono što jest obilježje djela jest činjenica da je ova gesta kod oštećenika prouzročila osjećaj uznemirenosti, što je oštećenik potvrdio u svom svjedočkom iskazu te je ujedno dodao da ga je sestra povišenim tonom nazvala "bezobraznim i nezahvalnim". Iako ostali sudionici izričito ne spominju ove riječi, odnosno ocijenili su da u komunikaciji okrivljene i oštećenika nije bilo "ružnih riječi", sud navode potonjeg u tom dijelu smatra vjerodostojnima, jer se uklapaju u dinamiku spornog događaja; jer je životno i logično da je tijekom svađe između njega i okrivljene bilo neprimjerenih riječi, što je sve u konačnici dovele do toga da oštećenik zatraži policijski intervenciju i zaštitu.

7. Slijedom navedenog, iz rezultata dokaznog postupka kao nesporno proizlazi da je okrivljena CB izvršila čin psihičkog nasilja naspram svoga brata ŠB, čime je ostvarila sva obilježja utuženog prekršaja.

8. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije okrivljenoj CB, Sud je kao olakotnu okolnost prvenstveno uzeo u obzir kriminalnu količinu u konkretnom slučaju, koja je prema mišljenju suda na samoj granici beznačajnosti u pravnom smislu. Naime, prema dostupnim podacima riječ je o običnoj prepirki između brata i sestre koja je eskalirala neprimjerenom i potencijalno opasnom gestom bacanja tvrdog predmeta u pravcu oštećenika, zbog čega postoji određena potreba za sankcioniranjem okrivljene u okviru prekršajnog postupka. Doda li se tome činjenica da se okrivljena do sada nije pojavljivala kao počiniteljica prekršaja, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne iz članka 37. stavka 3. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja. Stoga je okrivljenoj izrekao novčanu kaznu nižu od najmanje propisane kazne za predmetni prekršaj, držeći da će se na taj način će u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako s aspekta izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu ostvarivanja preventivnog efekta.

8.1. Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljena u roku određenom za plaćanje novčane kazne plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cjelini.

9. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljena proglašen krivom, obvezna je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupnim podacima o imovnom stanju okrivljene.

Split, 9. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sudac:

Sanja Tolić, v.r.

Mario Bakota,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.

Presuda se dostavlja:

- okrivljenoj

- ovlaštenom tužitelju

- u spis