Republika Hrvatska

Općinski sud u Sesvetama

Stalna služba u Vrbovcu

Vrbovec, Trg Petra Zrinskog 22

Poslovni broj: Povrv-53/2025-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, po sucu toga suda Ljiljani Košić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog ureda za osiguranje (OIB: 38922958547) iz Zagreba, Martićeva 73 zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić i Lui iz Zagreba, protiv tuženika PN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi isplate, nakon zaključene neposredne, glavne i javne rasprave dana 1. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 9. svibnja 2025. donio, objavio i

p r e s u d i o  j e

I Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Mladena Bureca iz Zagreba poslovni broj Ovrv-310/2014 od 13. siječnja 2014. u dijelu pod točkom I u kojem je naloženo tuženiku PN, da plati tužitelju Hrvatskom uredu za osiguranje iznos od 24.681,80 kuna/3.275,84 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na:

- iznos od 66,36 eura od 16. rujna 2006. pa do isplate

- iznos od 80,96 eura od 10. ožujka 2007. pa do isplate

- iznos od 80,96 eura od 7. svibnja 2008. pa do isplate

- iznos od 81,62 eura od 11. prosinca 2009 pa do isplate

- iznos od 81,62 eura od 8. siječnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 20,41 eura od 9. travnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 32,65 eura od 14. svibnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 81,62 eura od 11. lipnja 2011. pa do isplate,

- iznos od 2.698,20 eura od 10. kolovoza 2011. pa do isplate,

- iznos od 51,44 eura od 15. listopada 2011. pa do isplate

kao i trošak ovršnog postupka u iznosu od 440,78 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 14. siječnja 2014. pa do isplate.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.255,33 eura, kao s neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj (prije ovrhovoditelj) je dana 8. siječnja 2014. podnio javnom bilježniku Mladenu Burecu iz Zagreba ovršni prijedlog na temelju vjerodostojne isprave protiv tuženika (prije ovršenika) PN radi naplate potraživanja u iznosu od 24.681,80 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Zatražio je i trošak postupka.

2. U podnesku od 27. lipnja 2024. tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje isplatu iznosa od 3.275,84 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na pojedine iznose od dospjelosti pa do isplate na način pobliže označen pod točkom I. izreke.

3. Javni bilježnik Mladen Burec donio je dana 13. siječnja 2014. Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-310/2014.

4. Tuženik (prije ovršenik) je dana 26. rujna 2014. podnio prigovor protiv navedenog Rješenja navodeći da mu potraživanja tužitelja (prije ovrhovoditelja) nisu poznata te da obzirom da se nalazi na izdržavanju kazne zatvora nije zaprimio obavijest ovrhovoditelja o njegovom potraživanju pa samim time ne zna niti o čemu se radi. Istaknuo je i prigovor apsolutne zastare potraživanja.

5. Nakon zaprimljenog prigovora javni bilježnik je predmet dostavio sudu na daljnji postupak. Sud je postupio temeljem odredbe čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 173/03, 151/04 i 88/05, 121/05, 67/08, 139/10, 57/11, 112/12, 93/14 i 55/16, dalje OZ) te stavio izvan snage navedeno Rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuo provedene radnje te je nakon pravomoćnosti rješenja postupak nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

6. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi kako je dana 10. lipnja 2004. tuženik neosiguranim i neregistriranim vozilom marke Opel Ascona 1.3 S Luxus registarske oznake [registarska oznaka] prouzročio prometnu nezgodu na način da je prilikom direktnog sudara naletio na vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao oštećeni CN, a u kojem vozilu se nalazila ZN kao putnik, koji su oboje tom prilikom zadobili lake tjelesne ozljede.

7. Tužitelj nadalje navodi da je, nakon što je pravomoćno okončan postupak koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Pn- 6063/2005 u kojem je oštećenik CN tužio Hrvatski ured za osiguranje radi naknade štete prouzrokovane neosiguranim vozilom, tužitelj isplatio oštećenom na ime glavnice, kamata i troška iznos od 20.329,60 kuna, dok se ostali iznosi koje tužitelj potražuje od tuženika u ovom postupku odnose na trošak zastupanja i sudske pristojbe koje je tužitelj isplatio za predmet Pn-6063/05.

8. Tužitelj navodi da, obzirom na činjenicu da je tuženik PN kao vozač neregistriranog i neosiguranog vozila odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode koju je počinio neosiguranim i neregistriranim vozilom, slijedom čl. 29. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj: 151/05, 36/09 i 75/09, dalje ZOOP), postao je regresni dužnik tužitelja te je dužan tužitelju isplatiti isplaćeni novčani iznos na ime naknade štete, kamata i troškova postupka.

9. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u prijedlog za ovrhu (list 1-3), izvod iz otvorenih stavki (list 4), prigovor (list 13-14), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/2005 od 24. svibnja 2011. (list 27-32), zapisnik o očevidu (list 33-36), potvrde o isplatama (list 37-46), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu vozila ing. NN (list 143-148), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr.sci. dr. Joška FIlipušića, kirurga (list 175-176), dopunski nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr. sci. dr. Joška FIlipušića, kirurga (list 190) te spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05.

10. Nakon ocjene svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP)) ovaj sud nalazi da konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

11. Nesporno je između parničnih stranaka da se dana 10. lipnja 2004. u mjestu Hrebincu, Božjakovečki put b.b. dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali tuženik PN upravljajući neregistriranim i neosiguranim osobnim vozilom Opel Ascona 1.3 S Luxus, registarske oznake [registarska oznaka] i CN koji je upravljao osobnim vozilom Honda Civic 1.6 registarske oznake [registarska oznaka]. Također je nesporno da je osobnom vozilu kojim je upravljao tuženik PN istekla registracija i tehnički pregled 6. prosinca 2003., a polica osiguranja 15. prosinca 2003.

12. U ovom postupku sporna je dinamika nastanka prometne nesreće i odgovornost za nastanak iste te vrsta povreda koje je u prometnoj nesreći zadobio oštećeni CN u navedenoj prometnoj nesreći, a koja šteta je istome isplaćena temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05 od 24. svibnja 2011.

13. Kako bi se utvrdila dinamika nastanka prometne nesreće koja se dogodila 10. lipnja 2004. u mjestu Hrebincu, Božjakovečki put b.b. i odgovornost za nastanak prometne nesreće proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje prometno- tehničkog vještaka za cestovni promet i procjenu vozila ing. NN i tuženika PN osobno.

14. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da je do ove prometne nesreće došlo na kolniku bez suvremenog kolničkog zastora (asfalta) ukupne širine 3,5 metara sa uzdužnim nagibom od 6%. Jedini materijalni tragovi nakon ove prometne nesreće su podaci iz Zapisnika o očevidu te nedostaju skica lica mjesta i foto-elaborat.

15. Iz nalaza i mišljenja nadalje proizlazi da su izmjere položaja oba vozila nakon sudara prema podacima iz Zapisnika o očevidu kontradiktorne i tehnički neupotrebljive te se na osnovu istih ne mogu rekonstruirati stvarni položaji oba vozila nakon sudara. Osim položaja oba vozila nakon sudara jedini materijalni trag koji se navodi u Zapisniku je koncentracija rasutih čestica stakla, laka i plastike koji trag je definiran po dužini kolnika, ali nije i po širini. Slijedom navedenog, približno mjesto sudara u odnosu na uzdužnu os kolnika se nalazi oko 7 metara od PTM-a, dok se mjesto sudara po širini kolnika tehničkim putem ne može utvrditi. Tehničkim putem nije moguće utvrditi koje vozilo je prešlo na prometni trak za vozila iz suprotnog smjera i za koliko te jesu li (a što je tehnički moguće) oba vozila prešla na prometni trak za vozila iz suprotnog smjera i koliko. Sukladno navedenom brzine kretanja oba vozila tehničkim putem nije moguće utvrditi posebice jer se radi o kolniku sa uzdužnim nagibom od 6%. Širina kolnika od 3,5 metra nije omogućavala normalno mimoilaženje ova dva vozila.

16. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da u uvjetima otežanog mimoilaženja na kolniku sa uzdužnim nagibom jedini način sigurnog mimoilaženja je da vozač koji se kreće niz nagib osigura nesmetano mimoilaženje na način da pomakne svoje vozilo u desnu stranu izvan kolnika, a po potrebi i zaustavi kretanje.

17. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka proizlazi da se u konkretnom slučaju osobno vozilo marke ''Honda'' CN kretalo niz nagib sa proširenjem s desne strane spojne ceste Cmrok kojom prilikom je CN mogao pomaknuti svoje vozilo izvan desnog ruba kolnika i omogućiti prolaz vozilu tuženika koji se kretao uz brijeg.

18. U podnesku od 7. svibnja 2021. (list 153-154) tužitelj je naveo da ekonomičnosti radi ne prigovara nalazu i mišljenju prometno tehničkog vještaka, ali smatra da je sud radi utvrđenja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja prije provođenja prometno tehničkog vještačenja trebao u svojstvu svjedoka saslušati CN i FN koji su također sudjelovali u štetnom događaju.

19. Nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka ovaj sud u cijelosti prihvaća i poklanja mu svoju vjeru, budući su nalaz i mišljenje izrađeni stručno i objektivno u skladu sa pravilima struke.

20. Sud je pokušao nekoliko puta saslušati svjedoke CN i FN, predložene od strane tužitelja prije i nakon provođenja prometno tehničkog vještačenja i to 7. rujna 2017. (dostava poziva nije uredno iskazana), 15. studenog 2017. (dostava poziva nije uredno iskazana za CN, dok je FN poslala dopis sudu (list 83) da nije u mogućnosti prisustvovati na navedenom ročištu), 16. srpnja 2018. (dostava poziva nije uredno iskazana za CN, dok je FN poslala dopis sudu (list 90) da nije u mogućnosti pristupiti na ročište zbog odlaska na sezonski rad), 20. rujna 2018. (dostava poziva nije uredno iskazana), 10. rujna 2019. (dostava poziva nije uredno iskazana), 7. prosinca 2021. (dostava poziva uredno iskazana, ali je svjedok FN poslala dopis sudu (list 159) da nije u mogućnosti pristupiti na ročište zbog službenog putovanja, dok svjedok CN nije opravdao svoj izostanak), 22. studenog 2022. (poziv za svjedoka pod prijetnjom privođenja za koji je dostava poziva uredno iskazana te je svjedok FN poslala brzojav (list 194) kojim ispričava svoj nedolazak na zakazano ročište zbog poslovnih obveza, dok svjedok CN nije svoj izostanak opravdao), 21. rujna 2023. (sa nalogom za dovođenje VII policijskoj postaji Zagreb, PP Trešnjevka koji su 16. listopada 2023. dostavili sudu obavijest o postupanju (list 215) navodeći da navedenog dana 21. rujna 2023. u stanu '' P' nitko nije zatečen) te 1. travnja 2025. (sa nalogom za dovođenje VII policijskoj postaji Zagreb, PP Trešnjevka koji su 3. travnja 2025. dostavili obavijest o postupanju (list 236) navodeći da navedenog dana 1. travnja 2025. isti nisu bili zatečeni).Na ročištu održanom 1. travnja 2025. tužitelj je naveo da povlači prijedlog da se saslušaju svjedoci CN i FN iz razloga što u konkretnom slučaju postoji intervencijski efekt te je provedeno prometno tehničko vještačenje.

21. Da bi se utvrdila visina neimovinske štete koja je isplaćena oštećenom CN temeljem presude poslovni broj Pn-6063/05, a koji postupak je vođen kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu izveden je dokaz medicinskim vještačenjem od strane stalnog sudskog vještaka mr. sci. dr. Joška Filipušića, kirurga.

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Josipa Filipušića (list 175-176) proizlazi da je nakon uvida u sudski spis i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju ozlijeđenoga CN vidljivo da je u prometnoj nesreći dana 10. lipnja 2004. zadobio ozljede istegnuća vratne kralješnice, natučenje čeonog dijela glave, natučenje gornje usne i natučenje slabinske kralješnice. Nakon nesreće ozlijeđenom je inicijalna medicinska pomoć ukazana na Klinici za traumatologiju. Učinjena je kompletna obrada nakon koje se postavlja dijagnoza trzajne ozljede vrata te natučenje glave i donjeg dijela leđa. Ozljeda lijevog koljena u dokumentaciji se prvi put spominje u nalazu kirurga od 18. lipnja 2004. u smislu štećenja ligamenata lijevog koljena.

23. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka nadalje proizlazi da su trajne posljedice kod ozlijeđenoga nakon stradavanja u predmetnom štetnom događaju zastale nakon ozljede vratne kralješnice i to u obliku posttraumatskog instabiliteta na jednom dimaičkom nivou i posljedičnog blažeg oštećenja korjenova izlazišta živaca u predjelu vratne kralješnice. Opisano se manifestira u obliku zaostale ograničene pokretljivosti vratne kralješnice u manjem stupnju ili do 1/3 kao i blagom odstupanju od uobičajenog neurološkog statusa (trnci u rukama, glavobolja i zanošenje u Rombergu).

24. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka nadalje proizlazi da se tegobe sa lijevim koljenom ne mogu prihvatiti kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju jer se iz preslike Zdravstvenog kartona vidi da je ozlijeđeni tijekom 1999. pretrpio ozbiljne ozljede lijevog koljena u obliku puknuća meniska i prednje križne sveze, a što je operativno zbrinuto. Navedeno je uzrok zaostale nestabilnosti koljena koja se u završnom nalazu od 11. ožujka 2005. spominje tako da se taj nalaz ne može dovesti u vezu sa predmetnim ozljeđivanjem.

25. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi da je ozlijeđeni trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od tri dana. Srednje jako bolovi potrajali su 8 dana, a manji kumulativne naravi bili su prisutni mjesec dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore.

26. Nadalje proizlazi da je oštećeni pretrpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 3 tjedna bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi mogućih novih ozljeđivanja. Bitno je napomenuti da se zbog straha nigdje nije liječio, niti se obratio kome za pomoć, tako da bi bilo koja procjena viša od navedene bila neutemeljena.

27. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka proizlazi i da je kod ozlijeđenog došlo do smanjenja životne aktivnosti za 5% trajno te će oštećeni morati ulagati pojačane napore u daljnjem životu i radu. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe po dva sata dnevno kroz 14 dana zbog imobilizacije i mirovanja, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

28. U podnesku od 3. lipnja 2022. tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju medicinskog vještaka navodeći da smatra da je vještak prenisko ocijenio sve vidove nastale štete oštećenom CN, a što je vidljivo i iz nalaza i mišljenja dr. C i dr. Z izrađenog u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05. Predložio je da se vještaka pozove na ročište da usmeno obrazloži svoj nalaz i mišljenje.

29. Medicinski vještak mr. sci. dr. Joško Filipušić pristupio je na ročište održano 12. rujna 2022. kako bi dao svoj dopunski nalaz i mišljenje u ovom predmetu te kako bi odgovorio na primjedbe tužitelja. Iz dopunskog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Joška FIlipušića (list 150) proizlazi da je točno da postoji određena razlika između nalaza kako je to naveo tužitelj, a to je iz razloga što on nije prihvatio ozljedu koljena kod oštećenog CN jer ista nije posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju kao što je i vidljivo iz preslike zdravstvenog kartona, a što je on i precizno u svom nalazu i mišljenju i obrazložio. Naveo je nadalje da ozljedu koljena oštećenoga nisu trebali prihvatiti niti cijeniti niti vještaci koji su vještačili ozljede tužitelja u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05. U ostalim dijelovima oba nalaza i mišljenja nema bitne razlike te je iz tog razloga ostao u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dao za potrebe ovoga postupka.

30. Nalaz i mišljenje medicinskog vještaka ovaj sud u cijelosti prihvaća i poklanja mu svoju vjeru, budući su nalaz i mišljenje izrađeni stručno i objektivno u skladu sa pravilima struke i imaju uporište u medicinskoj dokumentaciji koja se nalazi u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05.

31. Dinamiku nastanka prometne nesreće i odgovornost za nastanak iste sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka i uvida u Zapisnik o obavljenom očevidu.

32. Nakon provedenog postupka, a posebno imajući u vidu nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka ovaj sud smatra da je za predmetnu prometnu nesreću isključivo odgovoran drugi sudionik prometne nesreće CN u smislu odredbe čl. 178. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ( Službeni list SFRJ broj 29/78,39/85, 46/85 i 57/89, Narodne novine broj: 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje ZOO), a ne tuženik PN. Prometna nesreća dogodila se iz razloga što CN svoje vozilo nije pomaknuo izvan desnog ruba kolnika i omogućio prolaz vozilu tuženika te je došlo do sudara ova dva vozila. Ovo stoga što se prometna nesreća dogodila na kolniku širine 3,5 metara na kojemu nije bilo moguće normalno mimoilaženje dva vozila. Kao što je i prometno tehnički vještak ing. NN u svom nalazu i mišljenju naveo, jedini način sigurnog mimoilaženja u konkretnoj situaciji bio je da vozač vozila koje se kretalo niz nagib pomakne svoje vozilo u desne stranu izvan kolnika, odnosno da zaustavio svoje vozilo ukoliko je to bilo potrebno. Kako se u konkretnom slučaju niz nagib kretalo vozilo marke ''Honda'' kojim je kritične zgode upravljao svjedok CN upravo je svjedok CN trebao pomaknuti svoje vozilo izvan desnog ruba kolnika i omogućiti prolaz vozilu tuženika koji se kretao uz brijeg. Kako drugi sudionik CN to nije učinio, a tuženik PN se kretao uz brijeg došlo je do sudara ova dva vozila. Napominje se još kako je prilikom obavljanja očevida na licu mjesta u zapisniku (list 137-138) navedeno kako se prometna nesreća dogodila u vrlo nepreglednom zavoju obzirom da se i s jedne i s druge strane kolnika nalazi šikara, odnosno razrašteno drveće koje zaklanja vidik sudionicima u prometu. I sam raspravni sudac na licu mjesta uvjerio se da je kolnik na kojemu se prometna nesreća dogodila vrlo uzak te je mogućnost mimoilaženja vozila vrlo ograničena, odnosno praktički nemoguća ako jedan od sudionika ne zaustavi svoje vozilo. Dakle, sud smatra da je za predmetnu prometnu nesreću isključivo odgovoran drugi sudionik prometne nesreće CN, a ne tuženik.

33. Iako je tuženik upravljao navedenog dana neosiguranim vozilom isto nije od utjecaja za nastanak predmetne prometne nesreće pa tužitelj nema pravo od tuženika potraživati povrat isplaćene štete temeljem odredbe čl. 29. ZOOP i čl. 939. st. 1 ZOO. Tužitelj je štetu CN isplatio temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05 od 24. svibnja 2011., a nakon provedenih prometno tehničkih vještačenja u ovom postupku nije utvrđeno da bi tuženik bio odgovoran za nastanak prometne nesreće. Kako je utvrđeno da tuženik nije odgovoran za nastanak prometne nesreće nije dužan tužitelju isplatiti iznos štete koja je plaćena CN.

34. Obzirom da je u ovom postupku utvrđeno da tuženik nije odgovoran za nastanak prometne nesreće sud nije posebno raspravljao o visini utuženog potraživanja iako je provedeno medicinsko vještačenje obzirom je tuženik prigovarao visini utuženog potraživanja. Napominje se samo da je i medicinski vještak Joško Filipušić koji je vještačio u ovom parničnom predmetu naveo da su medicinski vještaci u predmetu Pn- 6063/05 uzeli u obzir i povredu koljena koju povredu oštećeni CN nije zadobio u predmetnom štetnom događaju, već je ta povreda nastala ranije, a što proizlazi iz zdravstvenog kartona oštećenog CN. Proizlazi dakle, da je oštećenom isplaćen i preveliki iznos nematerijalne štete pa su prigovori tuženika i u tom dijelu osnovani.

35. Tužitelj je tijekom postupka isticao intervencijski efekt u odnosu na tuženika PN navodeći da je tuženik bio obavješten o postupku koji se vodio na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod poslovnim brojem Pn-6063/05 u pravnoj stvari tužitelja CN protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje radi naknade štete pa da u ovom postupku ne može prigovarati da taj postupak nije pravilno vođen.

36. Uvidom u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05 utvrđeno je da je tuženiku PN dostavljena obavijest o parnici, ali je dostava poziva ostala prvi puta bezuspješna, a nakon ponovljene dostave obavijest suda zaprimila je baka tuženika ŽN. Utvrđeno je nadalje kako tuženik PN nije pozivan na ročišta u kasnijem tijeku postupka niti mu je dostavljena presuda. Kako je tuženik u ovom postupku u prigovoru protiv rješenja o ovrsi naveo kako mu nije poznato o čemu se u konkretnom slučaju radi, odnosno poradi čega ga tužitelj tereti ovaj sud smatra da u predmetu poslovni broj Pn-6063/05 Općinskog građanskog suda u Zagrebu u odnosu na tuženika nije zasnovan nikakav građansko pravni učinak pa je u ovom postupku sud utvrđivao sve okolnosti konkretnoga slučaja. Napominje se i to da u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6063/05 nije provedeno prometno tehničko vještačenje kako bi se utvrdila dinamika nastanka prometne nesreće, a što je u ovom predmetu učinjeno te je utvrđeno kako tuženik nije odgovoran za nastanak prometne nesreće. Naprotiv u odgovoru na tužbu tuženik Hrvatski ured za osiguranje je naveo kako priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju te odgovornost PN za štetni događaj obzirom da je upravljao neosiguranim vozilom. Osporavali su jedino visinu tužbenoga zahtjeva. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje mogao je u skladu sa odredbom čl. 206. ZPP-a pozvati tuženika da stupi u parnicu kao umješač na strani tuženika, a što isti nije učinio, već je samo predložio sudu da se tuženika obavijesti o parnici koju je protiv tuženika pokrenuo CN. Sud smatra da tuženik nije pravilno obaviješten o parnici koja se vodila na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu jer iz preslike povratnice koja se nalazi u spisu nije vidljivo da je dostava vršena u skladu sa odredbama ZPP-a obzirom da je povratnicu trebao potpisati osobno PN, odnosno prije toga je trebao biti obaviješten da mu je pokušana dostava, a što iz povratnice nije vidljivo pa ostaje nejasno je li tuženik bio uopće obaviješten o postupku koji se vodio na sudu u Zagrebu. Obzirom da je tuženik Hrvatski ured za osiguranje u predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem Pn- 6063/05 priznao odgovornost PN za nastanak prometne nesreće sve da se PN i umiješao u parnicu na strani tuženika ne bi mogao osporavati svoju odgovornost pozivom na odredbu čl. 208. st. 4. ZPP-a jer njegove parnične radnje imaju pravni učinak ako nisu u suprotnosti sa radnjama stranke kojoj se pridružio. Dakle, u skladu sa odredbama ZPP-a o umješaču tuženik PN ne bi u postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu mogao dokazati da nije odgovoran za nastanak prometne nesreće obzirom da je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odgovornost za nastanak prometne nesreće.

37. Kako je sud utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan jer tuženik nije odgovoran za nastalu prometnu nesreću pa nije dužan isplatiti tužitelju iznose koje je tužitelj platio oštećenoj osobi, a u konkretnom slučaju se radi o tzv. nastavljenom postupku postupio je temeljem odredbe čl. 451. st. 3. ZPP i ukinuo platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi u dijelu u kojemu je tuženiku naloženo da tužitelju isplati iznos od 3.275,84 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na pojedine iznose od dospjelosti pa do isplate, kao i u dijelu u kojemu je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 440,78 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućom od 14. siječnja 2014. pa do isplate (točka I izreke).

38. Kako tužitelj nije uspio u ovom postupku odbijen je i njegov zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 5.255,33 eura pa je odlučeno kao pod točkom II izreke.

39. Uslijed svega naprijed navedenog i obrazloženog odlučeno je kao u izreci.

U Vrbovcu 9. svibnja 2025.

Sudac

Ljiljana Košić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u 3 istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. pun tužitelja

2. tuženiku

3. presuda nepravomoćna

4. zovi tužitelja na uplatu pristojbe na presudu u iznosu od 79,21 eura

5. vidi upisnik ''Povrv''

6. kal. 15 dana