REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-801/2024-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku iz Zagreba, Trg Marka Marulića 13, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnici Sanji Nevešćanin Mateša, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Mateša & Kapitan d.o.o., Zagreb, Kranjčevićeva 11, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. ožujka 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice odvjetnice Franke Vugec, i zamjenice punomoćnice tuženika odvjetnice Maše Berić, dana 9. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/

Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 2.810,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 1. prosinca 2023. do 29. prosinca 2023., sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.950,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 9. svibnja 2025. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 20. rujna 2023., na mjestu rada Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, na hodniku ispred dizala u Zelenoj zgradi, stradala kao zaposlenica Kliničkog bolničkog centra Zagreb, te da je do nezgode došlo za vrijeme redovnog radnog vremena, na uobičajenom mjestu rada, na način da je prilikom transporta pacijenta naglo udarila rukom o štok vrata, radi čega je zadobila ozljedu ručnog zgloba. Poslodavac tužiteljice, Klinički bolnički centar Zagreb, ulica Mije Kišpatića 12, Zagreb, točnije Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Ksaver 200A, Zagreb, je u vrijeme štetnog događaja s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od nezgode za svoje djelatnike. Također navodi da odgovornost tuženika za naknadu štete tužiteljici proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu, prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika. Također, prema odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, tuženik je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava, dok prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti na radu odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

Navodi se i da je tužiteljica u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC-u Zagreb. Zadobila je ozljedu desne šake, radi čega je trpjela bolove, otok kažiprsta, hematom te oguljotinu. Bila je primorana provoditi radiološke pretrage, a zbog čega je bila izložena radioaktivnim zračenjima, kojima se ne bi izlagala da nije bilo predmetnog štetnog događaja. Osim toga, navodi se da je tužiteljica konstantno osjećala bolove i trpjela oticanje ruke, pa je provodila nekoliko ciklusa fizikalne terapije, a bila je primorana i na bolovanje u trajanju od skoro 8 mjeseci. Prilikom provođenja fizikalnih terapija, tužiteljica je trpjela trnjenje svih prstiju ozlijeđene šake te i dalje osjeća bolove. Navodi se i da je zbog predmetne nezgode bila primorana držati ruku na povišenom, koristiti hladne obloge i nositi elastični zavoj te koristiti lijekove analgetike, a što predstavlja unošenje u organizam kemijskih supstanci koje za organizam nisu preporučljive, osim u slučaju bolesti ili ozljeđivanja. Navedeno joj je predstavljalo naročitu neugodnost, posebice radi smanjene pokretljivosti te ju je sprječavalo u normalnom svakodnevnom funkcioniranju i izvršavanju obveza. Također se navodi da tužiteljica temeljem čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu. Ističe se i da se tužiteljica u mirnom postupku dana 30. studenog 2023. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, a tuženik joj je na ime neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio iznos od 1.100,00 eura.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 7. veljače 2025. potražuje ukupno iznos od 2.810,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. prosinca 2023. do isplate, kao i parnični trošak s zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da s tužiteljičinim poslodavcem ima zaključenu policu osiguranja br. [broj police osiguranja] sastavni dio koje su Uvjeti za osiguranje od javne (izvan ugovorne) odgovornosti, odnosno osiguranje prema djelatnicima, slijedom čega tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, te navodi da nije sporno da je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos od 1.100,00 eura s osnove naknade neimovinske i s njome povezane imovinske štete, slijedom čega tuženik svako daljnje potraživanje s iste osnove ukazuje neosnovanim.

Tuženik također navodi da priznaje nastanak štetnog događaja, odgovornost i pasivnu legitimaciju, no osporava visinu tužbenoga zahtjeva, kao i zatraženi tijek zatezne kamate, te kako tuženik osporava visinu naknade štete na način kako ju potražuje tužiteljica, to je suglasan da se radi utvrđivanja visine naknade štete provede medicinsko vještačenje, i to na okolnost visine štete, ranijeg zdravstvenog stanja tužiteljice, svih kvalifikatornih okolnosti i završetka liječenja.

Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u prijavu o ozljedi na radu od 20.09.2023., medicinsku dokumentaciju, odštetni zahtjev od 27.11.2023., odgovor tuženika na odštetni zahtjev od 30.11.2023. (str. 6-23, 43 spisa), fotografije šake tužiteljice (str. 35-36 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka mr.sci.dr. Joška Filipušića, kirurga od 20.01.2025. (str. 50-51 spisa), usmeno očitovao vještaka na ročištu održanom 24.03.2025. (str. 71-73 spisa), te je izvršen uvid i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13., 89/14, dalje: ZPP).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Budući da su među strankama nesporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika te odgovornost tuženika, to sud na ove okolnosti nije izvodio posebne dokaze.

7. Nadalje, na činjenicu povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje odnosno radi utvrđivanja visine naknade štete, sud je polazio od medicinske dokumentacije tužiteljice kao i nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Joška Filipušića.

8. U nalazu i mišljenju vještak navodi da se kod tužiteljice radilo o lakoj tjelesnoj ozljedi koja je nakon adekvatnog medicinskog tretmana uredno sanirana i nakon koje prema nalazima fizijatra (str. 14-15 spis) nisu zaostale trajne posljedice. Navodi i da je tužiteljica trpila bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 8 dana, a dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 60 dana.

Također je pretrpjela primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljnjeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od mjesec dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja.

Vještak navodi da kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Dok se nalazila na strogom mirovanju i kućnom liječenju vještak navodi da je tužiteljici bila potrebna pomoć i njega druge osobe po 1 sat dnevno kroz 3 mjeseca jer je nosila imobilizaciju, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova.

Navodi i da je naruženje vrlo malog stupnja u obliku vrlo malog i slabo zamjetnog ožiljka uvijek uočljiv trećima, osim u slučajevima kada se nose rukavice ili kada je ožiljak prekriven odjećom.

9. Tuženik je zaprimio nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Joška Filipušića, te ističe kako isti nema prigovora na dio nalaza kojim vještak cijeni bolove, strah, te potrebu za tuđom pomoći i njegom. Tuženik također ne prigovara dijelu nalaza kojim vještak utvrđuje da kod tužiteljice nije došlo do smanjenja životne aktivnosti. Tuženik prigovara dijelu nalaza u pogledu ocjene naruženja, te ističe kako isto nije sukladno niti utemeljeno na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu predmeta, niti je iz iste razvidno, tim više što spisu predmeta prileži fotografija šake tužiteljice na kojoj nije razvidan ožiljak 8x3 mm na koji se vještak poziva.

Tuženik dodatno ističe kako sam vještak u nalazu navodi kako isti nije izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice, obzirom da tužiteljica isti nije dostavila vještaku na uvid, a kako je sud pozvao raspravnim rješenjem od 3. prosinca 2024. godine. Tuženik predlaže naslovnom sudu da pozove vještaka na ročište da se isti dodatno usmeno očituje oko navodnog naruženja tužiteljice, a sukladno prigovorima tuženika.

10. Na ročištu od 24. ožujka 2025. vještak navodi da je izvršio uvid u presliku zdravstvenog kartona koji datira od 29. listopada 2008. do 3. siječnja 2025. godine. U preslici zdravstvenog kartona, a prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju, prema svim dostupnim podacima u navedenom vremenskom periodu, navodi da nisu zabilježene ozljede ili neka druga oboljenja desne šake. Drugim riječima, nakon uvida u presliku zdravstvenog kartona navodi da nije našao nikakve elemente ili činjenice koje bi mogle utjecati na promjenu njegovog pisanog nalaza i mišljenja od 20. siječnja 2025. godine.

Na primjedbe iz podneska tuženika od 18. veljače 2025. ističe da je procjena trajanja i intenziteta bolova donijeta sukladno vrsti i težini ozljede kao i načinu i duljini trajanja liječenja, a uvažavajući pri tome sve podatke iz dostupne medicinske dokumentacije. Ističe da se isto odnosi i na procjenu trajanja intenziteta straha gdje je osim svega navedenog uzet u obzir i način odnosno uvjeti u kojima je došlo do ozljeđivanja. S obzirom da se tužiteljica zbog straha nije nigdje liječila navodi da je onda donijeta jedna općenita i iskustveno odgovarajuća procjena kod ovakvih i sličnih ozljeda. Također navodi da je procjena naruženja donijeta temeljem izravnog uvida vještaka prilikom pregleda tužiteljice i istu u potpunosti smatra primjerenom kao što je i u nalazu i mišljenju navedeno (vrlo malog stupnja).

11. Valja reći da ovaj nalaz i mišljenje, kao i usmeno očitovanje liječnika vještaka, sud u cijelosti prihvaća i smatra da je napravljen u skladu s pravilima znanosti i vještine, te je potpuno prihvaćen kao stručna pomoć u dokazivanju tužiteljičinih tegoba budući da je stručan i obrazložen u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja. Osim toga, vještak je svojim usmenim očitovanjem argumentirano i u potpunosti otklonio prigovore tuženika.

12. Odredbom čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kojemu cilju i služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, a isto tako joj je prouzročena i imovinska šteta budući da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.ZOO), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi (kasnije konačno postavljenom tužbenom zahtjevu), odnosno fizičke bolove, strah i naruženje budući da su iste u smislu čl.1100.st.2. ZOO-a kvalifikacijske okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Isto tako, utvrđivana je i potreba tužiteljice za tuđom pomoći i njegom (čl.1095.st.1. ZOO).

14. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka, kao i usmeno očitovanje, utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, sud je ocijenio da tužiteljici zbog navedenih činjenica pripada pravična novčana naknada po ovoj osnovi u iznosu od 1.600,00 eura.

15. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka, kao i usmeno očitovanje, utvrđen pretrpljeni strah tužiteljice u ovom štetnom događaju, sud je ocijenio da tužiteljici zbog navedenih činjenica pripada pravična novčana naknada po ovoj osnovi u iznosu od 1.060,00 eura.

16. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka, kao i usmeno očitovanje, utvrđeno naruženje kod tužiteljice u ovom štetnom događaju, sud je ocijenio da tužiteljici zbog navedenih činjenica pripada pravična novčana naknada po ovoj osnovi u iznosu od 800,00 eura.

17. Slijedom navedenog, vodeći računa o svim navedenim okolnostima, i uzevši u obzir i dob tužiteljice (rođena 1985.), sud je na temelju čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, utvrdio da je tužiteljica pretrpjela neimovinsku štetu s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini od 3.460,00 eura.

18. Nadalje, vještak je utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u sveukupnom trajanju od 90 sati, a kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije manja od 5,00 eura po satu kada se utvrđeno trajanje tuđe pomoći i njege od 90 sati pomnoži sa cijenom jednog sata od 5,00 eura, dobije se iznos od 450,00 eura te tužiteljici s ovog osnova pripada upravo taj iznos.

19. Dakle, tužiteljici sveukupno pripada iznos od 3.910,00 eura. No, s obzirom da je po štetnom događaju tužiteljici nesporno isplaćen iznos od 1.100,00 eura, kada se naznačeni iznos odbije od iznosa koji pripada tužiteljici, istoj sveukupno pripada iznos od 2.810,00 eura koliko je i tražila konačno postavljenim tužbenim zahtjevom.

20. Na dosuđeni iznos su tužiteljici u smislu odredbe čl. 29. st. 1. ZOO, kojom je propisano da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice i zatezne kamate, dosuđene i zatezne kamate od dana 1. prosinca 2023. (dan nakon podnošenja odštetnog zahtjeva), a po stopi zatezne kamate na temelju čl. 29. st. 2. ZOO-a.

21. Odluka o parničnom trošku u ovoj pravnoj stvari temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP, a odnosi se na trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku, odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN, 91/04, 37/05, 59/07 i 148/09).

22. Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku i to: za sastav odštetnog zahtjeva od 27.11.2023. (100 bodova po trb. 28 OTH), za sastav tužbe od 13.06.2024. (100 bodova po tbr. 7/1 OTH), za sastav podneska od 05.07.2024. (100 bodova po tbr. 8/1 OTH), za pristup na ročište održano 03.12.2024. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH), za sastav podneska od 07.02.2025. (100 bodova po tbr. 8/1 OTH), za pristup na ročište održano 24.03.2025. (100 bodova po tbr. 9/1 OTH), te za pristup na ročište za objavu 09.05.2025. (50 bodova po tbr. 9/3 OTH), što uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% u skladu s tbr. 42. OTH iznosi 1.625,00 eura. Kada se navedeni iznos uveća za trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eura, a koji trošak je bio nužan za vođenje postupka, sveukupno priznati trošak tužiteljici iznosi 1.950,00 eura.

23. Sud tužiteljici nije priznao zatraženi trošak sastava podneska od 16.12.2024. iz razloga što isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

24. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12, 25/13 i 93/14) koja propisuje da zatezne kamate na troškove postupka teku od dana donošenja odluke pa do isplate.

Zagreb, 9. svibnja 2025.

Suda c

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika