REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1653/2025-2

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Miroslavu Sutonu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HRVATSKA NARODNA BANKA, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 3, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Škurla, odvjetnik u Zagrebu, OIB: 95970281739, protiv protivnika osiguranja Udruga Amagi, Zagreb, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, povodom prijedloga predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, dana 09. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se u cijelosti, prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, podnesen sudu dana 06. svibnja 2025. godine, radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi:

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, HRVATSKE NARODNE BANKE, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 3, OIB: 95970281739, prema protivniku osiguranja, Udruzi Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, na zaštitu njegovog pravnog interesa za očuvanjem prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka osoba s kojima se nalazi u radnom odnosu i kojima odgovara za štetu nastalu povredom tih prava,

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja, Udruzi Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, da javno iznosi, distribuira, prenosi ili čini dostupnima trećima u bilo kojem obliku informacije koje sadrže osobne podatke o zaposlenicima predlagatelja osiguranja kojima je ostvario pristup na temelju rješenja Povjerenika za informiranje, OIB: 68011638990, Klasa: UP/II-008-07/23-01/683, Ur.broj: 401-01/04-24-13 od 12.1.2024.

2. Privremena mjera iz točke I . izreke ovog rješenja ostaje na snazi do i) primitka obavijesti o odluci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o prijedlogu predlagatelja osiguranja od 23.4.2025. za podnošenje izvanrednog pravnog lijeka - zahtjeva radi izvanrednog preispitivanja zakonitosti pravomoćne odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem UsII-39/2024 od 14.2.2025., o primitku koje obavijesti se predlagatelj osiguranja obvezuje obavijestiti sud u roku od 8 dana od njenog primitka, odnosno do ii) okončanja postupka pokrenutog pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva Državnog odvjetništva Republike Hrvatske radi izvanrednog preispitivanja pravomoćne odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem UsII-39/2024 od 14.2.2025.

3. Ako protivnik osiguranja, Udruga Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135 nakon donošenja ovog rješenja postupi suprotno obvezama iz točke I. izreke ovog rješenja, zaprječuje mu se, na temelju članka 342. stavka 1., a u vezi s člankom 262. stavkom 2. i člankom 263. stavkom 1. te člankom 16. Ovršnog zakona, izricanje novčane kazne u iznosu od 13.270,00 EUR, koju novčanu kaznu će sud izreći na temelju prijedloga predlagatelja osiguranja.

4. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere iz točke I. izreke ovog rješenja.

5. Nalaže se protivniku osiguranja, Udruzi Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, da u roku od 15 dana od dana donošenja ovog rješenja, predlagatelju osiguranja, HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 3, OIB: 95970281739, nadoknadi trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz članka 29. stavka 8. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U prijedlogu za određivanje privremene mjere od 06 svibnja 2025. godine predlagatelj osiguranja navodi da je rješenjem Povjerenika za informiranje, klasa:

UP/II-008-07/23-01/683, UR. broj: 401-01/04-24-13, od 12. siječnja 2024. godine protivniku osiguranja odobreno pravo na pristup preslikama rekapitulacija obračuna za 64 kategorije naknada i primitaka zaposlenika predlagatelja osiguranja. Rješenje povjerenika je postalo pravomoćno donošenjem odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj UsII-39/24 od 14. veljače 2025. godine. Predlagatelj osiguranja navodi da je rješenje povjerenika doneseno grubom povredom zakona pa je iz navedenog razloga podnio prijedlog za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude Visokog upravnog suda od 14. veljače 2025. godine. Nadalje, predlagatelj osiguranja navodi da je protivnik osiguranja stekao neograničeno pravo pristupa i uvida u osobne podatke zaposlenika predlagatelja osiguranja, a koje podatke bi protivnik osiguranja mogao zloupotrijebiti čime bi predlagatelju osiguranja nastala nenadoknadiva šteta, pa predlaže određivanje mjere kao u izreci ovog rješenja.

2. Sukladno čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 u daljnjem tekstu OZ-a) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

3. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

4. Sadržajem predložene privremene mjere u potpunosti bi se za račun predlagatelja osiguranja riješio sporni odnos između stranaka. U konkretnom slučaju provođenjem tako predložene privremene mjere tražbina predlagatelja osiguranja bila bi ostvarena, a ne osigurana, čime bi se ostvarila zlouporaba instituta privremene mjere. Privremena mjera je takvo sredstvo kojim se ne bi smio iscrpiti sadržaj tražbine predlagatelja osiguranja, budući je osnovna funkcija privremene mjere, osiguranje tražbine a ne njezino ostvarenje.

5. Upravo na temelju navedenog očito je da privremena mjera kako to predlaže predlagatelj osiguranja, predstavlja za predlagatelja osiguranja potpuno ostvarenje njegove tražbine, pa kada bi sud usvojio i odredio privremenu mjeru takvog sadržaja ona bi imala apsolutni pravni učinak. Predlagatelj osiguranja u tom slučaju ne bi niti imao potrebu pokrenuti i ustrajati u provođenju nekog drugog postupka odnosno da ostvaruje svoje pravo u parničnom postupku podnošenjem tužbe, pa bi određivanjem takve privremene mjere sud doveo protivnika osiguranja u položaj da bez provođenja parničnog postupka bude u obvezi na činidbu u odnosu na predlagatelja osiguranja.

6. Stoga, a kako je osnovna svrha instituta privremene mjere osiguranje tražbine, a ne njezino ostvarenje, to se u konkretnom slučaju nisu ostvarili zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere propisani člankom 346. OZ-a. Također, u konkretnom slučaju nije moguće niti usvojiti prijedlog predlagatelja osiguranja sukladno odredbi iz čl. 347. st. 2., kojom bi se privremeno uredio sporni odnos među strankama obzirom da bi i u tom slučaju tražbina predlagatelja osiguranja bila ostvarena, a ne osigurana.

7. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti predmetni prijedlog za određivanje privremene mjere i stoga temeljem čl. 346. i 347. st. 2. OZ-a odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

8. Potrebno je dodati da je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere sud odlučio bez održanog ročišta, te bez dostavljanja prijedloga za osiguranje na očitovanje protivniku osiguranja, budući sadržaj samoga prijedloga za određivanje privremene mjere, daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju.

9. Naime, odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda za održavanje ročišta. Člankom 7. st. 1. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pisanih sastava, a stavkom 2. istoga članka je propisano da se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza održavanja ročišta nije propisana zakonom, niti sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito iz svih naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu odredbu čl. 13. st. 1. OZ-a i čl. 10. Zakona o parničnom postupku("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05).

U Zagrebu dana 09. svibnja 2025.

Sudac:

Miroslav Suton

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu.

DNA:

1. predlagatelju osiguranja po punomoćniku uz rješenje o sudskoj pristojbi

2. spis