REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Drnišu

Trg kralja Tomislava 2

Poslovni broj: Pp-1809/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Buzov, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenog ŽK i drugookrivljene HK, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilje u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.), u povodu optužnog prijedloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Drniš, Broj: 211-07/22-5/14502, Urbroj: 511-13-09-22-1- od 23. lipnja 2022., nakon glavne i javne rasprave održane 3. travnja 2025., a zaključene 8. svibnja 2025., 9. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljeni ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Ž i majke pok. H rođ. L, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju mehaničar, zaposlen, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.400,00 eura, loše imovinske prilike, neoženjen, otac jednog djeteta, ranije prekršajno neosuđivan, i

drugookrivljena HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Ć i majke Č rođ. N, rođena **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju cvjećar, zaposlena, sa mjesečnim primanijima u iznosu od 1.100,00 eura, loše imovinske prilike, neudana, majka jednog djeteta, ranije prekršajno neosuđivana,

krivi su

što je 5. lipnja 2022. oko 7:15 sati u mjestu [adresa], došlo do nasilja u obitelji od strane LK prema izvanbračnom suprugu ŽK, na način da je ŽK došao u zajednički stan u kojem živi ĆK sa zajedničkom kćeri ČK, te je od ĆK tražio da mu iz kuće da TV i fritezu, što ista nije htjela većje fizičkom snagom tj. rukama izgurivala ŽK van stana na hodnik, kojom prilikom je tada ĆK sa lijevom rukom uhvatio za vrat i vrijeđao je riječima da je kurva, da ima ljubavnika i sl., da bi tada između istih, sa ciljem smirivanja situacije, umiješala njihova kćer ČK koju je ĆK pljunuo u predjelu lica, nakon čega izlazi van stana na hodnik,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 10. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona,

pa se prvookrivljenom ŽK na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 350,00 EUR (tristo pedeset eura),

a drugookrivljenoj HK se na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 260,00 EUR (dvjesto šezdeset eura).

III. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

IV. Na temelju članka avka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako svaki okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

V. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 14,00 EUR (četrnaest eura) i to u korist proračuna Republike Hrvatske, u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude, priloženom uplatnicom, u protivnom će se troškovi naplatiti prisilno temeljem članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninska, Policijska postaja Drniš podnijela je 23. lipnja 2022. protiv okrivljenika optužni prijedlog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Pozvani da se očituju o krivnji za prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret, okrivljenici su se izjasnili da se ne smatraju krivim za prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

3. Prvookrivljeni ŽK je u svom iskazu od 3. travnja 2025. (list spisa 26-27) iskazao da mu nije jasno zašto je danas ponovno ovdje. Naime, u povodu događaja koji se zbio tog dana on da je već osuđen u kaznenom postupku stoga da mu nije jasno zašto mu se ponovno sudi. Naveo je da je HK bila njegova izvanbračna supruga do negdje 2020. godine te su zajedno sa ČK živjeli na adresi [adresa] u [adresa] do te 2020. kada su se razišli. Tada da ga je HK izbacila iz stana na navedenoj adresi. Dana 5. lipnja 2022. došao je u navedeni stan u jutarnjim satima te je tražio od ĆK da mu iz stana da televizor koji je u vlasništvu njegovog prijatelja, te fritezu, što da je ona odbila, te ga je upotrebom fizičke sile rukama izgurivala van stana iz hodnika stana na hodnik zgrade, odnosno stepenište zgrade. Navodi da je istina da ju je tom prilikom vrijeđao riječima da je kurva, da ima ljubavnika, međutim da je nije uhvatio za vrat, već ju je gurnuo laktom, ne sjeća se u koje područje tijela. Nije istina da je ČK pljunuo u predjelu lica, a isto tako da mora kazati da sumnja u to da je ista njegova kćer. ČK da je tom prilikom uzela škare za papir i krenula sa škarama prema njemu, nakon čega da se on maknuo i sačekao policiju da dođe budući da je vidio da je ĆK krenula zvati policiju.

U svom iskazu je prvookrivljenik naveo da je ovo prvi ovakav događaj u 20 godina njihove izvanbračne zajednice, da niti je on ikad počinio psihičko ili fizičko nasilje nad ĆK, niti je ona ikad počinila psihičko ili fizičko nasilje nad njim. Navodi da nije istina da je HK navedene prigode uhvatio za vrat i počeo gušiti. Naveo je i to da ga je navedena 2020. godine izbacila iz stana bez da on do dana današnjeg zna razlog za to, a to je bio stan u kojem da je on bio vlasnik i ovo što je priznao da je napravio prema njoj, napravio izrevoltiran time što ga ona ne pušta u njegov vlastiti stan i ne daje mu njegove stvari koje su se tada nalazile u njemu.

4. Drugookrivljena HK je u svom iskazu od 3. travnja 2025. (list spisa 27-28) iskazala da nije kriva za ono što ju se tereti zato što se navedenog dana bila primorana braniti od fizičkog napada prvookrivljenika na nju budući da se ona nema kako od njega obraniti nego odguravanjem jer je on puno jači čovjek od nje. Navedenog dana njen bivši izvanbračni suprug s kojim je bila od 1999. do 2020. u izvanbračnoj zajednici došao je u stan u kojem je živjela i još uvijek živi s njihovom zajedničkom kćerkom ČK, te je od nje tražio da mu iz stana da njegov TV i fritezu, na što da mu je ona odgovorila da mu neće dati televizor jer su ga dobili zajedno na poklon i nije samo njegov, te je odbila dati mu i fritezu jer smatra da to njemu ne treba. Nakon toga on da ju je uhvatio za vrat te je počeo vrijeđati raznim pogrdnim riječima da je kurva i da ima ljubavnika što je nju izrazito povrijedilo jer ga nikad nije prevarila i takva izjava je kod nje izazvala povredu njenog dostojanstva. Istina je da ga je rukama izgurivala van stana na hodnik, međutim nije zato upotrijebila fizičku silu ili išta slično već se na taj način branila od njega da ju ne uguši. U to da je došla njihova zajednička kćer ČK u hodnik gdje su se oni u tom trenutku naguravali, te je rekla tati: "tata nemoj to raditi" te ga je zajedno sa njom počela gurati iz hodnika stana na hodnik ispred stana kojom prilikom da ju je ŽK pljunuo posred lica. Nakon toga izgurale su ga iz stana te mu je rekla da će zvati policiju, na što da joj je on odgovorio "kurvo, zovi". Pored svega ima potrebu reći da je izrevoltirana izjavom bivšeg izvanbračnog supruga, ovdje prvookrivljenika, da zajednička kćer nije njegova jer je to potpuna nebuloza.

6. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinju ČK (list spisa 31-32) te je pročitao obavijest (list spisa 4), obavijest (list spisa 5), izvadak iz prekršajne evidencije za prvookrivljenog ŽK (list spisa 36-37) i izvadak iz prekršajne evidencije za drugookrivljenog HK (list spisa 34-35).

7. Na temelju članka 121. Prekršajnog zakona raspravnim rješenjem iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvojeni su službene zabilješke Policijske postaje Drniš o obavljenim obavijesnim razgovorima s građanima (list spisa 6-8) jer isti sadrže izjave koje nisu sastavljene sukladno Prekršajnom zakonu, podredno Zakonu o kaznenom postupku te se na istima ne može temeljiti sudska odluka.

8. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

9. Člankom 3. Prekršajnog zakona propisano je da se prema počinitelju primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

10. Sud je u ovom postupku primijenio relevantne odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022.) s obzirom na to da je taj zakon najblaži za okrivljenike u smislu članka 3. Prekršajnog zakona.

11. Člankom 10. točkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.

12. Nije sporno, a s obzirom na obranu oboje okrivljenika, da je navedene prigode prvookrivljenik došao u zajednički stan u kojem živi drugookrivljenica sa njihovom zajedničkom kćerkom ČK, da je tom prigodom zatražio od drugookrivljenice da mu preda TV i fritezu što je ista odbila te da ga upotrebom fizičke snage odnosno rukama odgurivala iz stana kojom prilikom je prvookrivljenik istu vrijeđao riječima da je kurva i da ima ljubavnika.

13. Sporno je, a s obzirom na obranu prvookrivljenika, je li isti navedene prigode uhvatio za vrat drugookrivljenicu te je li kćer NK pljunuo u predjelu lica.

14. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, sud je u postupku ispitao svjedoka ČK koja je otklonila blagodat ne svjedočenja te je u svom iskazu iskazala da se sjeća da je tog dana rano ujutro njen otac došao na vrata stana u kojem su tada živjele ona i njena majka ĆK. Njena majka da je u tom trenutku spavala, te ju je ona probudila kako bi joj rekla da je došao tata te su zajedno otišle do vrata stana. On da je otključao vrata te krenuo ulaziti u stan, tražeći da mu daju fritezu i TV, što da mu one nisu htjele dati te ga nisu htjele pustiti u stan, pa su ga progurivale rukama da izađe sa praga ulaza u stan. Tada da je nastalo međusobno guranje između njih troje te u jednom trenutku njen otac ŽK uhvatio majku za vrat, a nju pljunuo u lice. Navela je da je hvatanje majke za vrat trajalo par sekundi i ona da ga je odvojila od mame. Nadalje, navela je da je tada njen otac vrijeđao i nju i majku raznim pogrdnim riječima, njenu majku da je kurva i slične stvari te je njena majka u tom trenutku išla zvati policiju nakon čega je njen otac ŽK odustao od ulaska u stan i izašao na hodnik zgade u kojoj žive te je tamo bio dok nije došla policija. Nakon toga da se situacija smirila. Uznemirila ju je cijela situacija kao što je i njenu mamu uznemirilo sve što se dogodilo zbog riječi koje joj je uputio njen otac. S obzirom na to da je od događaja prošlo gotovo tri godine ne sjeća se tko ga je točno odgurivao, ona ili mama, ali navodi da su ga zajedno odgurivale iz stana, a tko je više odgurivao ne može reći. Na poseban upit prvookrivljenika je li ga tada napala škarama iskazala je da ga nije napala škarama, da se radilo o običnim škarama za papir koje su stajale na obližnjoj komodi te ih jest uzela navedene prigode, međutim nije nasrnula na njega s tim škarama.

15. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je prvookrivljeni ŽK navedene prigode drugookrivljenu HK, koja je njegova bivša izvanbračna supruga, nakon što mu ista nije htjela dati TV i fritezu, rukom uhvatio za vrat i vrijeđao je da je kurva te da ima ljubavnika i da je svoju kćer ČK pljunuo u predjelu lica. Takvo činjenično utvrđenje proizlazi iz iskaza svjedokinje ČK koja je bila prisutna tijekom navedenog događaja te u dijelu upućenih pogrdnih riječi i iz samog iskaza prvookrivljenog ŽK. Nadalje, sud je nedvojbeno utvrdio da je drugokrivljenica HK navedene prigode odgurivala prvookrivljenog ŽK van stana na hodnik. Takvo utvrđenje proizlazi iz iskaza svjedokinje ČK koja je bila prisutna tijekom navedenog događaja.

16. Sud je iskaz svjedokinje ČK u cijelosti cijenio istinitim jer je isti detaljan i uvjerljiv o svim okolnostima događaja, a svjedokinja je neposredno prisustvovala navedenom događaju.

17. Slijedom navedenog, sud je u dijelu u kojem je isti iskazao da ga je drugookrivljena HK navedene prigode upotrebom fizičke snage odnosno rukama izgurivala iz stana te da je uputio navedene pogrdne riječi drugookrivljenoj HK cijenio istinitim i iskaz prvookrivljenog ŽK, dok nije cijenio istinitim iskaz prvookrivljenog ŽK u dijelu u kojem osporava da je navedene prigode uhvatio drugookrivljenu HK za vrat te da je kćer ČK pljunuo u predjelu lice jer je isto u suprotnosti s činjeničnim utvrđenjima iz provedenog dokaznog postupka te je kao takvo očito usmjereno na izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti.

18. Nadalje, sud nije cijenio istinitim iskaz drugookrivljene HK u dijelu u kojem je ista iskazala da je prvookrivljenog ŽK navedene prigode odgurivala van stana na hodnik, jer da se na taj način branila od istog da ju ne uguši jer je isto u suprotnosti s činjeničnim utvrđenjima iz provedenog dokaznog postupka te je kao takvo očito usmjereno na izbjegavanje prekršajnopravne odgovornosti. Naime, iz iskaza svjedokinje ČK proizlazi drukčija dinamika događaja od navoda drugookrivljenice odnosno proizlazi da su drugookrivljena HK i ČK ne želeći prvookrivljenika pustiti u stan prvotno obje odgurivale prvookrivljenika van stana na hodnik, da je potom između njih troje nastalo međusobno naguravanje, pa da je u jednom trenutku prvookrivljeni ŽK uhvatio drugookrivljenu za vrat, dakle da bi razlog odgurivanja ŽK od strane drugookrivljene HK i ČK bio to što ga nisu htjele pustiti u stan.

19. Stoga je po provedenom dokaznom postupku sud nedvojbeno utvrdio da je 5. lipnja 2022. oko 7:15 sati u mjestu [adresa], došlo do nasilja u obitelji od strane LK prema izvanbračnom suprugu ŽK, na način da je ŽK došao u zajednički stan u kojem živi ĆK sa zajedničkom kćeri ČK, te je od ĆK tražio da mu iz kuće da TV i fritezu, što ista nije htjela već je fizičkom snagom tj. rukama izgurivala ŽK van stana na hodnik, kojom prilikom je tada ĆK sa lijevom rukom uhvatio za vrat i vrijeđao je riječima da je kurva, da ima ljubavnika i sl., da bi tada između istih, sa ciljem smirivanja situacije, umiješala njihova kćer ČK koju je ĆK pljunuo u predjelu lica, nakon čega izlazi van stana na hodnik.

20. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da su se u ponašanju oba okrivljenika ostvarila bitna obilježja prekršaja opisanog u članku 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 1. cit. Zakona, za koji su proglašeni krivima.

21. U odnosu na navode prvookrivljenika da je je u povodu ovog događaja već osuđen u kaznenom postupku sud smatra bitnim istaknuti da je po službenoj dužnosti izvršio uvid u e-spis predmeta koji pred ovim sudom vodio pod poslovnim brojem vodio pod brojem K-310/2022. Uvidom u e-spis za navedeni predmet proizlazi da je presudom Općinskog suda u Šibeniku posl. br. K-310/2022 od 25. studenog 2022. ovdje prvookrivljeni ŽK proglašen krivim za učin kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju 6 mjeseci, uz primjenu uvjetne osude s rokom provjeravanja u trajanju 3 godine. Predmetna presuda postala je pravomoćna 31. listopada 2024. Razmatrajući činjenični opis iz izreke navedene presude i činjenični opis optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, po ocjeni ovog suda suđenjem u ovom prekršajnom predmetu nije povrijeđeno načelo ne bis in idem odnosno u konkretnom slučaju ne radi se o suđenju o istoj stvari. Naime, iako je u presudom Općinskog suda u Šibeniku posl. br. K-310/2022 od 25. studenog 2022. okrivljenik je proglašen krivim između ostaloga i za to da je "5. lipnja oko 07:15 sati, u [adresa] na adresi [adresa], došao u zajednički stan u kojem živi njegova izvanbračna supruga HK, sa kojom je već duže vrijeme u lošim odnosima, te zajednička kćerka ČK, gdje od oštećene HK zatražio da mu iz stana dade televizor i fritezu, a kada mu to ista odbila dati govoreći mu da napusti stan, u cilju da je ustraši uhvatio je svojom rukom za vrat vrijeđajući je riječima da je kurvetina i da je od stana napravila kupleraj a kćerku ČK koja stala između njih pljunuo u lice govoreći joj da je jadnica…", takav opis ima svrhu pojašnjenja okrivljenikovog ponašanja u vremenu i prostoru prije nego je izrekao inkiminrane riječi prijetnje (.."kada mu je oštećena LK rekla da će pozvati policiju i počela tipkati broj na mobitelu, izrekao joj riječi prijetnje "zovi kurvo, ali ako ja završim u zatvoru netko će biti mrtav"). U ovom prekršajnom postupku okrivljeniku je stavljeno na teret da je počinio nasilje u obitelji na način da je lijevom rukom uhvatio drugookrivljenu HK za vrat te kćer ČK pljunuo u predjelu lica, pa slijedom navedenog po ocjeni nema istovjetnosti radnji i ponašanja okrivljenika te se dakle, ne radi o istom djelu. U kaznenom postupku okrivljenik je proglašen krivim za veću kriminalnu aktivnost od one opisane u činjeničnom opisu terećenog prekršaja, dok se opisom događaja koji je prethodio inkriminiranom kaznenom djelu prijetnje, ne radi o konkretnom opisu djela terećenog prekršaja. Naime, neovisno o činjenici što su i prekršajno i kazneno djelo proizašli iz istog događaja, odnosno sukoba bivših izvanbračnih partnera i zajedničke kćeri, ovdje okrivljenika, radi se o različitim djelima (prekršaja nasilja u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda te kaznenog djela prijetnje), različitim radnjama izvršenja (guranje, hvatanja za vrat naspram izricanja riječi prijetnje), različitim zaštićenim objektima (obitelj i osobna sloboda) i različitim posljedicama (tjelesni nasrtaj uslijed kojeg nije nastala posljedica u vidu tjelesne ozljede naspram ozbiljnog straha i bojazni za vlastiti život i sigurnost).

22. Člankom 22. stavkom 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da će se ona tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

23. Prilikom donošenja odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne te je u odnosu na okrivljenike ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti u smislu članka 36. Prekršajnog zakona.

24. Sud je prvookrivljenom ŽK kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni te njegovu prekršajnu neosuđivanost, dok mu je kao otegotnu otegotnu okolnost cijenio kaznenu osuđivanost za kazneno djelo prijetnje počinjeno na štetu drugokrivljenice u povodu istog događaja (presudom Općinskog suda u Šibeniku posl. br. K-310/2022 od 25. studenog 2022., pravomoćnom 31. listopada 2024.). Odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći prethodno izložene okolnosti, sud je okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja odlučio izreći novčanu kaznu kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, i to u visini od 350,00 eura, smatrajući da je tako izrečena kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika te da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja.

25. Sud je drugookrivljenoj HK kao olakotne okolnosti cijenio protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni te njezinu prekršajnu neosuđivanost, dok joj nije našao otegotnih okolnosti. Odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći prethodno izložene okolnosti, sud je drugookrivljenoj HK za počinjeno djelo prekršaja odlučio izreći novčanu kaznu kao blažu kaznu, umjesto alternativno propisane kazne zatvora, i to u visini propisanog zakonskog minimuma, smatrajući da je tako izrečena kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenika te da će se njome ostvariti svrha kažnjavanja.

26. Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako svaki okrivljenik u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine navedenog iznosa novčane kazne.

27. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima, obvezani su naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Knin, 9. svibnja 2025.

Sutkinja:

Marina Belak v.r.

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljeniku

3. Drugookrivljenici

4. U spis