Poslovni broj: Us I-1928/2024-7

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Marijane Vidaković, u upravnom sporu tužitelja BL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Borko Bebić, odvjetnik u Splitu, Kneza Višeslava 16, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured u Splitu, Mike Tripala 6, Split, radi uklanjanja, nakon javne rasprave zaključene 11. travnja 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja Edite Dvornik, odvjetnice u Splitu i višeg građevinskog inspektora Darija Kuzmića, objavljene 9. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured u Splitu, KLASA: UP/I-362- 02/23-02/72, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-05 od 21. lipnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/23-02/72, URBROJ: 443-02- 03-12-02-24-05 od 21. lipnja 2024. naređeno je investitoru BL iz [adresa], ovdje tužitelju, da u roku od 90 (devedeset) dana od dana zaprimanja tog rješenja, ukloni: nadogradnju I kata na postojećoj prizemnoj staroj građevini u postojećim dimenzijama stare građevine, maks.tl.dimenzija 8,20x5,30m, visine do istake kosog krova od 2,60m i dograđeni dio stambene građevine na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], maksimalnih tlocrtnih dimenzija 2,70x4,20m, visine od 2,00 do 2,60m do vrha jednostrešnog krova; koje su izgrađene bez prethodno ishođene pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole, kao i izgrađene pomoćne građevine, WC, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 1,60x1,40 m visine do ravne ploče od2,35 m, te nadzemnog spremnika za vodu maksimalnih tlocrtnih dimenzija 1,70x1,60 visine do ravne ploče od 1,35 m, koje se grade bez glavnog projekta izgrađenog u skladu s odredbama prostornog plana, na lokaciji otok [adresa], unutar izgrađenog građevinskog zemljišta, na k. č. zgr. [katastarska čestica] i dijelu k. č. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

2. Pravodobno podnesenom tužbom, koja je kod ovog suda pod gornjim poslovnim brojem zaprimljena 1. kolovoza 2024., tužitelj ističe kako je pobijano rješenje nejasno, te se ne može ispitati, budući da je izreka pobijanog rješenja nejasna, neodređena i proturječna sama sebi. Pojašnjava kako u izreci rješenja nije navedeno od kojeg trenutka počinje teći rok od 90 dana u kojem je tužitelj dužan ukloniti naložene dijelove građevine; kako tuženik u izreci navodi da je tužitelj dužan ukloniti nadogradnju I. kata na postojećoj prizemnoj staroj građevini, međutim, da ne navodi na kojoj katastarskoj čestici je položen taj nadograđeni dio, pa se rješenje ne može izvršiti; kako nadogradnja nije položena na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kako se to navodi u izreci rješenja, već na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je jasno kako je tuženik pogrešno identificirao predmet inspekcijskog nadzora; kako se u izreci nalaže uklanjanje izgrađene pomoćne građevine, WC, te nadzemnog spremnika koji da se grade bez glavnog projekta, međutim, da na građevini tužitelja ne postoji niti jedan dio koji je u izgradnji, pri čemu napominje, da tuženik ako je smatrao da je na predmetnoj građevini nešto u fazi izgradnje, nije bio ovlašten naložiti uklanjanje već eventualno obustavu radova; kako tuženik u izreci ne navodi u kojem iznosu će biti izrečene tri novčane kazne, kojima će se tužitelj prisiljavati na izvršenje naredbe o uklanjanju. Nadalje, ističe kako tuženik ne navodi nikakve razloge koji bi opravdali dispozitiv pobijanog rješenja, kao što ne navodi ni na koji način je, i na temelju čega, utvrdio odlučne činjenice u inspekcijskom postupku. Smatra, a budući da je građevina tužitelja položena na dvjema različitim česticama, kako je tuženik radi utvrđenja potpunog i ispravnog činjeničnog stanja, trebao angažirati stručnu osobu odnosno vještaka geodetske struke radi identifikacije predmeta inspekcijskog nadzora budući da uredujuća službena osoba nema posebna i potrebna stručna znanja za utvrđenje odlučnih činjenica u inspekcijskom postupku. Ističe, kako je 9. lipnja 2022. godine putem opunomoćenika dostavio svu relevantnu dokumentaciju i to preslik zahtjeva za građevinsku dozvolu od 28. kolovoza 1923., preslik građevinske dozvole sa nacrtom teze od 2. listopada 1923., kao i preslik zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od 27. lipnja 2013. godine, kao i presudu Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-1634/2019 od 27. svibnja 2022. s preslikom skice mjesta očevida, te da je izjavio kako je prizemni dio objekta izgrađen prije gotovo 100 godina, a ostatak istog 60-tih godina prošlog stoljeća, međutim, da je opreza radi, kao i zbog činjenice da nadležno tijelo ne posjeduje aviosnimke za otok [adresa], pokrenuo i postupak legalizacije predmetnog objekta, ali da tuženik niti jedan od dostavljenih dokaza nije ni pregledao, ni ocijenio prilikom donošenja osporene odluke. Nadalje, ističe kako je predmetni objekt većim dijelom položen na kat. čest. zgr. [katastarska čestica], te na dijelu kat. čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina], međutim, da tuženik nije nedvojbeno utvrdio granice između te dvije čestice, a što je predstavljalo odlučnu činjenicu za donošenje pobijanog rješenja. Napominje kako u konkretnom slučaju službena osoba tuženika nije provela dokaznu radnju očevida uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za geodeziju, a što je bila dužna, te je ujedno,a s obzirom da se radi o objektu koji je građen u dvije faze, bila dužna angažirati i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo radi utvrđenja starosti predmetnog objekta. Stoga, tužitelj u dokazne svrhe predlaže provesti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, a na okolnost starosti nadograđenog i dograđenog dijela predmetnog objekta, a što kako je nužno, budući da ne postoje aviosnimke iz veljače 1968. za otok [adresa], te ujedno, prema neslužbenim saznanjima je i katastarska mapa pogrešna odnosno da ista ne odražava stvarni položaj čestica kat. čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina] i tužiteljeve kuće. Dodatno predlaže izvesti dokaz saslušanjem tužitelja, kao i svjedoka, čija imena i adrese kako će naknadno dostaviti. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te potražuje trošak upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode iznijete u tužbi jer da su u suprotnosti sa dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju. Poziva se na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja. Ujedno, tuženik dostavlja očitovanje višeg građevinskog inspektora od 30. kolovoza 2024., u kojem inspektor u bitnom ističe kako rok za izvršenje određen izrekom rješenja, počinje teći od dana uredne dostave, budući da prema odredbi članka 106. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23) žalba protiv rješenja građevinske inspekcije nije dopuštena, pa rješenje proizvodi pravni učinak od dana uredne dostave. Nadalje, ističe kako su u osporenom rješenju navedene sve katastarske čestice koje su predmet postupanja, pa tako i k. č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], kao i k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], pri čemu je za potonju navedeno o kojim građevinama se radi u rješenju. Također, o kojim dijelovima građevine, bespravno izgrađenim, se radi, kako je vidljivo i iz skice i fotografija, koje su sastavni dio zapisnika sa izvida, a koji je urečen opunomoćeniku tužitelja 9. lipnja 2022. Nadalje, kazne za neizvršenje rješenja o uklanjanju kako su propisane naputkom o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori („Narodne novine“, broj 109/23), gdje su propisani iznosi novčanih kazni kojima se izvršenik prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju, te način rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni. U pogledu navoda tužitelja kako je tuženik bio dužan angažirati stručnu osobu odnsono vještaka,ističe kako su viši građevinski inspektori, visoko obrazovane osobe, uglavnom dipl.inž. građevine, sa više godina iskustva, od kojih su neki i ovlašteni sudski vještaci za graditeljstvo, pa samim time itekako kvalificirane i stručne osobe za provedbu inspekcijskih pregleda i svih radnji iz provedbe pregleda. Zaključno, navodi tužitelja kako bi katastarska mapa, prema neslužbenim saznanjima, bila pogrešna, da nisu od utjecaja u ovom predmetu, budući da se rješenja donose po načelu povjerenja u javne isprave, a što se odnosi i na službene katastarske karte, pa se kao relevantna ne mogu primijeniti neslužbena saznanja. Ujedno, ističe kako građevina nije uklonjena.

4. Podneskom od 30. rujna 2024. tužitelj je predložio da tužba u skladu s odredbom članka 42. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje ZUS) ima odgodni učinak, odnsono da sud odgodi izvršenje osporenog rješenja tuženika do pravomoćnog okončanja ovog spora, jer da bi se izvršenjem rješenja tužitelju mogla nanijeti šteta, kako imovinska, tako i neimovinska, koja bi se teško mogla popraviti, jer će se srušiti dio objekta koji je legalan, te za tužitelja ima afektivnu vrijednost, dok odgoda nije protivna javnom interesu. Pojašnjava kako je predmetni objekt u vlasništvu obitelji tužitelja preko 100 godina, kada je prizemni dio izgrađen, dok je ostatak objekta izgrađen 60-tih godina prošlog stoljeća, te mu je iznimno važno da prizemni objekt zadrži izvorni oblik. Nadalje, ističe kako donošenje rješenja o odgodnom učinku nije protivno javnom interesu, već je štoviše prijedlog sukladan javnom i državnom interesu, budući da su tužitelj i njegova obitelj rijetki građani Republike Hrvatske koji su za stalni nastan i život odabrali upravo otok, i to pučinski otok koji po svojoj vrsti spada u skupinu otoka najudaljenijih od kopna, a život na toj vrsti otoka u današnje vrijeme predstavlja veliki izazov, s obzirom na infrastrukturu, zaposlenje, obrazovanje, zdravstvenu skrb, obiteljske sadržaje i dr.. Stoga je mišljenja kako bi izvršenje pobijanog nezakonitog rješenja bi bilo u suprotnosti s javnim i državnim interesom Republike Hrvatske jer se na takav način destimulira domicilno stanovništvo od života na otocima (koje je samo po sebi zahtjevnije nego život na obalnom području) te se ruši politika demografije koja je na otocima i ovako deficitarna.

5. U sporu je održana rasprava 11. travnja 2025. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, kojom prilikom je zamjenica opunomoćenika tužitelja ustrajala u prijedlogu da tužba ima odgodni učinak. Potonje i iz razloga što je izvjesno kako će tijekom 2025., dakle ove godine, stupiti na snagu Izmjene i dopune mjerodavnih propisa kojima će, prema najavi izvršne vlasti, krenuti novi val legalizacije objekata, slijedom čega da nesporno proizlazi kako će za slučaj izvršenja rješenja koje se pobija u ovom upravnom sporu za tužitelja nastupiti nenadoknadiva šteta, tim više što je pobijano rješenje rezultat nezakonito provedenog postupka, te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Dodatno, a na okolnost starosti dograđenog odnosno nadograđenog dijela objekta predložila je saslušati svjedoke:

LL, pok. B ([adresa]), TL pok. L ([adresa]), ĆL pok. T ([adresa]), GL, sin BL ([adresa]). Ujedno, u spis je predala uvjerenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Vis, bez priloženog izvoda iz katastarskog plana i prijepisa posjedovnog lista, priloženih priloga iz kojeg proizlazi da na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije evidentirana građevina u službenoj dokumentaciji kojom raspolaže ta Ispostava, a ujedno je utvrđeno kako ne postoje niti kopije iz zraka. Nastavno je istaknula kako u provedenom postupku nije na nesporan i nedvojben način utvrđeno vrijeme predmetne dogradnje, dok drugi dokumenti na tu predmetnu okolnost po službenim evidencijama ne postoje.

Viši građevinski inspektor se usprotivio provođenju dokaza saslušanjem predloženih svjedoka kao bespredmetnim, te se ujedno usprotivio da tužba ima odgodni učinak.

6. Opunomoćenica tužitelja je popisala trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/24 dalje Tarifa) na ime sastava tužbe, sastava podneska od 30. rujna 2024. i zastupanja na raspravi od 11. travnja 2025., sve po 500 bodova, odnosno ukupno 1500 bodova, odnsono 3.000,00 eura bez PDV-a.

7. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava. Naime, tužitelj osporava utvrđenje tuženika kako bi se u konkretnom slučaju radilo o bespravnoj nadogradnji.

10. Iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je dana 18. lipnja 2021. obavljen inspekcijski pregled bespravne izgradnje k.č.z. 7045/18 i 1366/1, K. O. [katastarska općina], [adresa], o čemu u spisu prileži zapisnik. Iz zapisnika proizlazi kako je pregledom na terenu, utvrđeno kako je tužitelj kao investitor, prije više godina nadogradio i dogradio staru stambenu građevinu, te izgradio dva pomoćna objekta WC i gustirnu za WC, nad zgradom opisanom kao k. č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Kod izvida da je utvrđeno kako je nadogradnja izgrađena nad postojećoj staroj građevini, u postojećim gabaritima stare zgrade maksimalnih dimenzija 8,20 x 5,30 m visine do istake krova od 2,60; kako je dogradnja izvršena na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] malim dijelom, a većim dijelom na k. č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te je maksimalnih dimenzija 2,70 x 4,20 m i visine od 2,00 do 2,60 m do vrha jednostrešnog krova. Izgradnja pomoćnih građevina, nadzemnog spremnika za vodu u WC-a je izvedena na k. č. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], maksimalnih veličina (WC) 1,60 x 1,40 m, visine 1,35 m sa ravnom pločom. Svi ovi objekti, dogradnja i nadogradnja da nemaju pravomoćnu građevinsku dozvolu, a pomoćni objekti nemaju glavni projekt prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje Pravilnik, a objekti se nalaze na otoku [adresa], u uvali [adresa] u [adresa].

[adresa], unutar izgrađenog građevinskog područja.

11. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi kako je tužitelju omogućeno očitovati se o svim činjenicama i okolnostima koje su utvrđene od strane inspektora, o čemu u spisu prileži zapisnik od 9. lipnja 2022. Iz zapisnika proizlazi kako je u red građevinske inspekcije pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja Edita Dvornik, odvjetnica u Splitu, koja je u spis predočila punomoći za zastupanje, preslik zahtjeva za građevinsku dozvolu prednika investitora obitelji Ć iz [adresa], broj: 997 od 2. listopada 923., preslik građevinske dozvole sa nacrtom teze izdane od obćinskog opraviteljstva [adresa], broj: 997 od 2. listopada 1923.; preslik zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od 27. lipnja 2013. za manje zahtjevnu zgradu na k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], podnesen Splitsko-dalmatinskoj županiji, Upravom odjelu za prostorno uređenje, Split, KLASA: UP/I-361-02/13-10/0833; presliku presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-1634/2019 od 27. svibnja 2022. sa preslikom skice s očevida. Nadalje je izjavila kako prizemnica objekta položenog na k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina] je izgrađena prije gotovo 100 godina i to temeljem građevinske dozvole od 2. listopada 1923., pa se zajedno sa nacrtom i zahtjevom za izdavanje iste dostavlja u spis predmeta. Ostatak objekta kako je građen 60-ih godina prošlog stoljeća, najvjerojatnije prije 1968., međutim, tužitelj da je, opreza radi, pokrenuo postupak ozakonjenja predmetnog objekta, a koji postupak se pred upravnim odjelom za prostorno uređenje Split, KLASE: UP/I-361-02/13- 10/0833, te koji još nije pravomoćno okončan. Ujedno, zamjenici opunomoćenika tužitelja je uručen zapisnik sa izvida od 18. lipnja 2021.

12. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 28. Zakona o gradnji propisano je kako rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

13. Prema odredbi članka 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

14. Odredbom članka 128. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. Prema stavku 2. te zakonske odredbe građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka. Stavkom 4. navedene zakonske odredbe propisano je kako su u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.

15. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

16. Prema odredbi članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

17. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

18. Odredbom članka 114. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

19. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, kao i naprijed utvrđeno činjenično stanje, iz kojeg nesporno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o građenju bez građevinske dozvole, odnosno bez glavnog projekta, pravilna je ocjena građevinskog inspektora kako je takvim postupanjem tužitelj počinio povredu odredbi članka 106. stavak 1. i članka 128. stavak 2. i 4. Zakona o gradnji, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na odluku u ovoj upravnoj stvari.

20. Naime, tužitelj prvenstveno prigovara kako se u konkretnom slučaju radi o gradnji koja je izvršena tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća, a svakako do 15. veljače 1968. Međutim, upravo iz utvrđenja iz presude Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-1634/2019 od 27. svibnja 2022. (koja je u međuvremenu potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici pod poslovnim Gž-753/2022-2 od 2.svibnja 2023., a što je sud utvrdio uvidom u e-spis), proizlazi kako je tužitelj temeljem ugovora o kupnji i prodaji od 1. siječnja 1970. kupio cementnu težu koja se nalazi u predjelu zvanom [adresa] na otoku [adresa], kada je stupio u posjed iste; kako je predmetna teža (prizemni objekt) izgrađena na temelju građevinske dozvole iz 1923.; kako je tužitelj nakon stupanja u posjed iste započeo s radovima uređenja iste, kao i da je gradnja predmetne nekretnine, u obliku kakva je danas, okončana u tijeku 70-tih godina, pa ne stoje navodi tužitelja kako bi se u konkretnom slučaju radilo o gradnji do 15. veljače 1968. Stoga je sud odbio provoditi u tužbi predložene dokaze na okolnosti starosti dograđenog odnosno nadograđenog dijela objekta, kao suvišno.

21. Nadalje, a u pogledu prigovora tužitelja kako bi tuženik pogrešno identificirao predmet inspekcijskog nadzora, odnosno kako nadogradnja nije položena na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], već na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za istaći je tužitelju kako su osporenim rješenjem obuhvaćene obje čestice, dakle, mjesto izvršenja je dovoljno utvrđeno, pa tako nema zapreke izvršenju predmetnog rješenja.

22. U pogledu tužbenih navoda kako rješenjem nisu navedeni iznosi novčanih kazni, za istaći je tužitelju kako je način rada građevinskih inspektora u izricanju novčanih kazni, kojima se izvršenici (pravne i fizičke osobe) prisiljavaju na izvršenje rješenja iz članka 113. stavka 1. i stavka 4., na izvršenje rješenja iz članka 117. stavka 1., te na izvršenje rješenja iz članka 119. stavka 1., stavka 2. i stavka 7. Zakona o Državnom inspektoratu propisan Naputkom o načinu rada građevinske inspekcije ("Narodne novine", broj 109/23), dok iz odredbe članka 114. Zakona o državnom inspektoratu ne proizlazi obveza navođenja iznosa kazni, već je samo dužnost tuženika upozoriti tužitelja kako će se prije izvršenja rješenja o uklanjanju putem treće osobe, na izvršenje rješenja o uklanjanu prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

23. Zaključno, sud ukazuje, kako je u konkretnom slučaju inspekcijski nadzor izvršio viši građevinski inspektor, koji prema odredbi članka 49. stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu, osim zakonom utvrđenih uvjeta za prijam u državnu službu, mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika, najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, od čega najmanje dvije godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora provedbe propisa iz članka 25. ovoga Zakona, položen državni stručni ispit te položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva pa su i prigovori tužitelja, kojima se dovodi u pitanje stručnost građevinskog inspektora, neosnovani.

24. Slijedom sveg navedenog, ocjena je suda da osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje je njime dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

25. Stoga je sud, pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a, odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

26. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

27. U pogledu prijedloga tužitelja da tužba ima odgodni učinak za istaći je kako je odredbom članka 42. stavak 2. ZUS-a, propisano kako sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Međutim, prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi, odgoda izvršenja u slučajevima bespravne gradnje protivi se javnom interesu izraženom u odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, posebice odredbama članka 1. i članka 16. stavak 1. tog Zakona, koje propisuju da se postupci pokreću u javnom interesu, i to po službenoj dužnosti. Pri tome tužitelj u konkretnom slučaju nije obrazložio niti dokazao nastup teško nadoknadive štete, dok rješenjem nije naloženo uklanjanje prizemnog dijela objekta.

28. Stoga je sud odbio prijedlog tužitelja, pa je riješeno kao u izreci.

U Splitu, 9. svibnja 2025.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba odgađa izvršenje presude. Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.

DNA:

1. BL iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Borko Bebić, odvjetnik u Splitu, Kneza Višeslava 16

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured u Splitu, Mike Tripala 6, Split

3. u spis