REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp-1350/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŠI, radi prekršaja iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Križevci Klasa: 211-07/25-5/11977, Urbroj: 511-06-07-25-1 od 9.5.2025., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 9.5.2025., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. (NN 107/07), dana 9. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENI ŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i Ž, r. D, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., privatni poduzetnik, 1.100,00 eura, oženjen, 3 djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, nije odlikovan, prekršajno osuđivan,
k r i v j e
I što je dana 8. svibnja 2025., u 17:04 sati, u mjestu Sveti Ivan Žabno, Zagrebačka ulica kod kućnog broja 33., upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te je radarskom kontrolom uređajem marke «FAMASHOT III« utvrđeno da se kretao u naselju brzinom od 113 km/h, iako je na tom dijelu brzina ograničena vidno postavljenim prometnim znakom na 50 km/h, a umanjeno za sigurnosnu razliku od – 10 % brzina iznosi 101 km/h, što znači da se kretao 51 km/h više od dozvoljene brzine,
dakle, kao vozač u prometu na cesti u naselju se kretao brzinom većom od dopuštene postavljenim prometnim znakom,
pa je time počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. u vezi stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA OD 1.000,00 EURA (tisuću eura).
II
Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 2 dana, koje se izjednačuje sa iznosom od 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 920,36 eura (devetsto dvadeset eura i trideset šest centi ).
III Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.
Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 613,57 eura (šesto trinaest eura i pedeset sedam centi) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. POLICIJSKA POSTAJA KRIŽEVCI, podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/11977, Urbroj: 511-06-07-25-1 od 9.5.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.
3. Ispitani ŽI navodi da je kritične zgode u mjestu Sveti Ivan Žabno, Zagrebačka ulica kod kućnog broja 33., upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kada je zaustavljen u kontroli prometa. Službene osobe su ga uputile na prekršaj koji se odnosi na prekoračenje brzine u naselju gdje mu je pokazana snimka mjernog uređaja na kojem se jasno vidi vozilo kojim je upravljao kao i brzina kretanja u trenutku snimanja. Također ne spori činjenicu da je na ovoj dionici prometnice ograničenje brzine samo 50 km/h dok se on kretao znatno većom brzinom unutar naselja. Ističe da je prije snimanja pretjecao drugo vozilo i tek kasnije je usporio kretanje odnosno nakon što je već mjerni uređaj reagirao snimanjem. Kod toga želi istaknuti životni razlog zbog kojeg je prekoračio brzinu u znatnoj mjeri, a radilo se o tome da se žurio na poslovni sastanak sa strankom obzirom da se bavi veleprodajom mesnih prerađevina. Svjestan je činjenice da to nije dovoljno opravdan razlog za njegovo protupravno postupanje i žao mu je što je tako postupio i ubuduće će izbjegavati takvo i slično protupravno ponašanje. U to smislu priznajući prekršaj prihvaća svaku sankciju suda osim što moli da mu se ne izriče zaštitna mjera, jer kao privatni poduzetnik svakodnevno putuje na dužim relacijama obavljajući spomenuti posao i time bi bilo ugroženo poslovanje tvrtke ako ne bi imao mogućnost upravljati motornim vozilima.
4. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa snimkom mjernog uređaja, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena novčana kazna blaža od zakonom propisanog minimuma.
5. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim te je potom detaljno u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao prekršaj, ujedno je spomenuti dokaz potpuno sukladan sa sadržajem njegove obrane. Tako se iz spomenute snimke uviđa predmetno vozilo prema označenoj registarskoj oznaci vozila te lokacija i vrijeme mjerenja brzine kao i točno izmjerena brzina za vozilo kojim je upravljao okrivljenik.
6. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje proizlazi da je u jednom navratu kažnjavan za blaži prekršaj iz prometa te i za jedan prekršaj iz druge oblasti.
7. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenuti prekršaj te mu je stoga izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.
8. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, činjenica da je primjereno kritičan za svoje ponašanje te je izrazio je iskreno žaljenje za ulazak u sferu prekršaja, time da sud nije kao otegotno cijenio kažnjavanost u jednom navratu za blaži prekršaj iz prometa obzirom da je počinjen prije više od dvije godine, što znači da nije sklon kršenju prometne discipline, tako da otegotnih okolnosti nije nađeno. Stoga uzevši u obzir okolnosti prometne situacije te visok raspon novčane kazne u odnosu na njegov socijalni status, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne, tako da je izrečena novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njegovoj težini odnosno stupnju krivnje i samo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava činjenje teških prekršaja s namjerom, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.
9. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 79,64 eura, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.
10. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.
11. Inače, za ovo djelo prekršaja kao obavezna je propisana zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i to u situaciji kada je isti prekršaj počinjen barem drugi put, dok kod prvotnog činjenja ove protupravne radnje sud može odrediti takvu mjeru, ovisno o težini počinjenog prekršaja i objektivne mogućnosti daljnjeg ugrožavanja sigurnosti drugih sudionika u prometu i imovine. U danoj situaciji nalazimo da je okrivljenik kao dugogodišnji vozač ipak prvi put ušao u sferu ovog prekršaja i doista nije bilo potrebno i nužno izreći ovu vrstu zaštitne mjere, jer je izbjegnuta štetna posljedica, dok je imao izvjestan opravdan životni razlog za ulazak u sferu prekršaja, koja činjenica ne ukazuje da se radilo o namjernoj beskrupuloznoj i suviše opasnoj vožnji, pa to upućuje na zaključak da se radilo o izoliranom događaju, uslijed čega nema stvarne opasnosti da će ubuduće okrivljenik ponoviti takav ili sličan prekršaj. Osim toga, okrivljenik je privatni poduzetnik te svakodnevno zbog organiziranja posla upravlja motornim vozilom, tako da mu je nužno potrebna vozačka dozvola B kategorije, gdje bi zaštitna mjera u znatnoj mjeri osujetila i onemogućila poslovanje tvrtke i time ugrozila njegovu egzistenciju.
12. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, obzirom da je zaposlen te tako može platiti naznačeni minimalni trošak bez da time ugrožava vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.
U Bjelovaru, 9. svibnja 2025.
Zapisničar
SUDAC
Andrea Hudoletnjak v.r.
Ratko Laban v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku
2. Podnositelju Optužnog prijedloga