REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

P-3119/2022-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. UT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2. CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Toniu Babiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grada Splita, OIB: 78755598868, Obala Kneza Branimira 17, Split, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene 17. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 9. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da su tužitelji UT OIB: [osobni identifikacijski broj] i CT OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici svaki za ½ suvlasničkog dijela nekretnine ukupne površine 131 m2, a koja je u vještvu - Prikaz lica mjesta (dopuna) izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružića od 04. listopada 2024.g. označena slovima A-F-E-I-H-G-K-A, a sastoji se od čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine od 119 m2 (na prikazu lica mjesta označena AFGKA) i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 12 m2 (na prikazu lica mjesta označena EGHIE), a koje vještvo je sastavni dio ove presude.

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji UT OIB: [osobni identifikacijski broj] i CT OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici svaki za ½ suvlasničkog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 56 m2 prikazana likom A-B-C-D-E-F-A u vještvu-Prikaz lica mjesta (dopuna) izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružića od 04. listopada 2024. i dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 2 m2 prikazana u vještvu likom CDEIJC."

III Ovlašteni su tužitelji temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na nekretninama prikazanim u Vještvu – Prikaz lica mjesta (dopuna) izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Vinka Ružića od 04. listopada 2024.g. i to na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 12 m2 (na prikazu lica mjesta označena EGHIE), svaki za ½ suvlasničkog dijela uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika ili njegovih prednika, dok se odbija zahtjev tužitelja za upis prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 2 m2 (koji dio je na prikazu lica mjesta označen CDEIJC) i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 56 m2 (na prikazu lica mjesta označena ABCDEFA)

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj podnesena 9. veljače 2015. se navodi da su tužitelji stvarni vlasnici i posjednici nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] dvor površine 56m2 ZU 1872 te čest. zem. [katastarska čestica] dvor površine 12 m2 ZU 40, obje KO [katastarska općina] te da je u zemljišnim knjigama u odnosu na čest zem. 102/9 kao vlasnik upisana društvena imovina i kao organ upravljanja Narodni odbor Općine Split, a na čest. zem. [katastarska čestica] u zemljišnim knjigama upisan je Odlomak općine [adresa] te u odnosu na obje ove nekretnine pasivno legitimiran tuženik Grad Split.

1.1. Tužitelji su predmetne nekretnine stekli temeljem ugovora o kupoprodaji od 3.lipnja 2006. kao izvanknjižno vlasništvo. Naime tužitelji su tim ugovorom kupili nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] dvor od 11 m2 i kuću tlocrtne površine 108 m2 sve upisano u ZU 233 ½ KO [katastarska općina] kao knjižno vlasništvo odnosno kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] kao izvanknjižno vlasništvo. Predmet ove kupoprodaje je bila kuća koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja sa dvorištem. U katastarskom operatu, u posjedovnom listu 527, kat. čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] upisana je kao kuća tlocrtne površine od 108 m2 i dvor površine 79m2, pa dakle katastarsko i zk stanje nisu usklađeni. Tužitelji su opisane nekretnine kupili od nasljednika sad pok. VT pok. ŽT odnosno od prodavateljica TT i drugih. prednici prodavatelja, prodavatelji i sami tužitelji kao kupci su u neometanom posjedu opisanih nekretnina još od 1901.g. kada je kuća sagrađena sa pripadajućim dvorom, a sada pok. ŽT rodio se u toj kući 1907.

1.2. Tužitelji su urediti tužbeni zahtjev podneskom od 3. veljače 2025. tražeći donošenje presude na utvrđenje da su isključivi vlasnici za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 12 m2 ZU 40 KO [katastarska općina] koja je u vještvu sudskog vještaka mjernika Vinka Ružića označena kao lik slovima E-G-H-I-E, za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 56 m2 ZU 1872 KO [katastarska općina] koja je u vještvu sudskog vještaka mjernika Vinka Ružića označena kao lik slovima A-B-C-D-E-F-A te dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je u vještvu sudskog vještaka mjernika Vinka Ružića označena kao lik slovima C-D-E- I-J-C.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivio tužbi i zahtjevu predlažući ga odbiti uz obvezivanje tužitelja na naknadu parničnog troška. Istaknut je prigovor nedostatka aktivne legitimacije i pogrešne pasivne legitimacije uz tvrdnju tužene kako smatra da je pasivno legitimirana Republika Hrvatska. Nadalje navodi kako iz kupoprodajnog ugovora na kojeg se pozivaju tužitelji ne proizlazi da je predmet prodaje bila neka od utuženih nekretnina te da nisu ispunjene ni pretpostavke iz čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje se odnose na dosjelost budući posjed tužitelja nije zakonit, istinit niti pošten jer sami tužitelji ističu kako su predmetne nekretnine kupili od vanknjižnih vlasnika pa su već u tom trenutku bili svjesni da predmet kupoprodajnog ugovora nije u vlasništvu prodavatelja i već od tog vremena proizlazi njihovo nepoštenje. Tužitelji nadalje nisu dokazali da su njihovi prednici bili u neprekidnom posjedu predmeta spora od 1901.g., kako tvrde niti pružili podatak o tome kada je kuća izgrađena i kada je cesta prošla. Istaknut je i prigovor zastare obzirom petit glasi na izdavanje tabularne isprave koja se povezuje sa ugovorom iz 2006.g. pa je riječ o obveznopravnom zahtjevu. Predloženo je zatražiti je li vođen postupak u svezi povrata imovine pred nadležnim Uredom za imovinskopravne poslove.

3. Presudom Općinskog suda u Splitu broj Pst-136/15 od 1. srpnja 2019. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva utuženih nekretnina uz obrazloženje kako u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] dvor površine 12 m2 ZU 40, K. O. [katastarska općina] nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću dok u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] zbog nedostatka pasivne legitimacije. Rješenjem Županijskog suda u Vukovaru Gž-801/2019 od 16. kolovoza 2022. ukinuta je spomenuta presuda te je predmet vraćen na ponovno suđenje. U ukidnom rješenju navodi se da je sud u ponovljenom postupku dužan razjasniti i točno utvrditi činjenično stanje u pogledu gradnje kuće i posjeda prednika tužitelja.

3.1. Među strankama je sporno da li su tužitelji vlasnici utuženih nekretnina te da li su bili u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu utuženih nekretnina, a sporna je i pasivna legitimacija tuženika.

4. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96.)

4.1. Člankom 159. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Ukoliko posjed barem pošten tada posjednik stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

4.2. Člankom 18. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Stavkom 3. istog članka propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

4.3. Člankom 118. stavkom 1. propisano je onaj tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na temelju naplatnoga pravnog posla sklopljenoga radi stjecanja prava vlasništva s posjednikom kojem ta stvar ne pripada, ili koji nije ovlašten njome tako pravno raspolagati, stekao je vlasništvo te stvari. Stavkom 3. istog članka propisano je da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaključenja posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

4.4. Člankom 122. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

4.5. Člankom 152. stavkom 1. Zakona o vlasništvu propisano je da zgrada koju netko bez znanja i volje vlasnika zemljišta izgradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku tog zemljišta, a člankom 153. propisano je da ako je vlasnik znao za građenje, a nije bez zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaz zk izvadaka broj Ki-2909/15 sa stanjem na dan 2. veljače 2015. za nekretnine upisane u ZU 40 KO [katastarska općina], br. Ki-2909/15 sa stanjem na dan 2. veljače 2015. za nekretnine upisane u ZU 1872 KO [katastarska općina], Uvjerenja Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split br. Klasa: 935- 08/07-02/720, Urbroj: 541-23-1/5-072 od 6. srpnja 2007., kopije katastarskog plana od 6. srpnja 2007., preslika geodetske-topografske podloge od 6. srpnja 2007., izvatka iz posjedovnog lista br. 527 od 6. srpnja 2007., prerisa katastarskog plana od 12. veljače 2009., Ugovora o kupoprodaji od 3. lipnja 2006. ovjerenog kod javnog bilježnika iz Splita, Slobodana Zlokića pod br. OV-12669/2006 od 3. lipnja 2006., odobrenja za građenje Uprave za urbanizam, građevinarstvo i komunalne poslove, Odsjek za urbanizam i građevinarstvo br. 351/UP-I-321/74/BM/IT od 16. rujna 1974., pregledom povijesnog zk izvatka br. Si-96449/17 od 6. prosinca 2017. za nekretnine upisane u ZU 1872 i ZU 40 KO [katastarska općina], očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geometra ZT te pregledom njegova nalaza i mišljenja, pregledom prijavnog lista za zemljišnik i kopija kat. plana iz elaborata pod brojem Klasa: S-932- 06/05-02/530 od 12. siječnja 2006., prijavnog lista za zemljišnik i kopija kat. plana iz elaborata pod brojem Klasa: S-932-06/06-02/305 od 13. rujna 2006., saslušanjem tužiteljice pod 2. kao parnične stranke, dopisa Ureda državne uprave u SD Županiji, Služba za imovinsko pravne poslove Klasa: 944-05/1701/63 od 12. veljače 2018., Rješenja o nasljeđivanju br. O-914/84 iza smrti pok. ĐT, O-1567/82od 9. ožujka 1983.g. iza smrti pok. DT, A-701/19 (Z-2/73) od 17. listopada 1972. iza smrti pok. JT, Ugovora o diobi br. Z-2/73 od 28. studenog 1972., saslušanjem svjedoka ĆT, dok je sud odustao od izvođenja dokaza traženjem od tužiteljica potvrde da se pred upravnim tijelom vodio, odnosno nije vodio postupak u svezi povrata odnosno naknade za oduzetu imovinu glede u ovoj parnici utuženih nekretnina jer kraj postignutih činjeničnih utvrđenja izvođenje tog dokaza nije smatrao potrebnim, time da stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

5.1. U ponovljenom postupku sud je ponovno izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz prisutnost vještaka mjernika te je saslušao u svojstvu svjedoka NT.

6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. 80/22., 114/22.), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice:

- u zemljišnoj knjizi ovog suda za KO [katastarska općina] u ZU 40 upisana čest. zem. [katastarska čestica] dvor površine 12 m2 kao društvena imovina, a kao organ upravljanja upisan je Narodni odbor Općine Split, a potonje je upisano na temelju prijedloga za uknjižbu predanog 22. studenog 1961 g. pod brojem Z-2524/61 uz istodobno brisanje prava vlasništva sa imena Bratovštine presvetog Sakramenta u Stobreču,

- kako je u zemljišnoj knjizi ovog suda za KO [katastarska općina] u ZU 1872 upisana čest. zem. [katastarska čestica] dvor površine 56 m2 kao vlasništvo Odlomka Općine Stobreč,

- čest. zem. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kao vlasništvo Odlomka Općine [adresa]

- 3.lipnja 2006. između tužitelja pod 1. i 2. kao kupaca, s jedne strane te TT, ET, ŠT, OT, ĆT i ČT (ex U) s druge strane, kao prodavateljica zaključen ugovor o kupoprodaji predmet kojega je bila prodaja nekretnine opisane u tom ugovoru kao "kuća 108m2, dvor 11 m2, ukupno 119m2, a u stvarnosti stojna kuća (pr+1+po) sa dvorištem, koja je izgrađena na čestici označenoj kao čest. zgr [katastarska čestica] (kat. čest. broj [katastarska čestica]) upisano u ZU 233 ½ KO [katastarska općina]" za cijenu od 270.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan isplate, uz uvođenje u posjed kupaca i ovlaštenje na uknjižbu.

7. Nije sporno da su tužitelji upisani kao suvlasnici čest. zgr [katastarska čestica] ZU 233 ½ K. O. [katastarska općina], kuća površine 108m2 i dvor 11m2, ukupno 119m2 već je sporno da li su utužene nekretnine stekli temeljem instituta dosjelosti.

8. Tijekom dokaznog postupka saslušana je tužiteljica pod 2. CT koja je izjavila da je zajedno sa suprugom 2006. zaključila ugovor o kupoprodaji kuće na adresi [adresa], a da je predmet prodaje bio dvor ispred te kuće i prostor koji se nalazi između nje i susjedne kuće. Nitko im nije ometao posjed niti osporavao vlasništvo od kupnja, a kada su prije nekoliko godina htjeli riješiti pitanje parkiranja na način da isto parkiraju u dvorištu utvrdili su da zemljišnoknjižno stanje nije riješeno.

8.1. U svojstvu svjedoka ĆT, jedna od prodavateljica, iskazivala je kako je predmetna kuća sa dvorom ispred nje i uskim prolazom prema drugom susjednom objektu oduvijek bila vlasništvo njezinih prednika, tj. njihova starina, i to djeda joj JT (Mije) Stipinovića pok. C preminulog 1919.g. kojega su naslijedili njezin otac VT te stričevi ĐT, LT i teta HT. Posjed kuće izgrađene 1880., a rekonstruirane 70-tih godina i dvora nikad nije bio ometan niti je netko tu polagao neka prava. Dvor se nalazi ispred kuće i ograđen je prema cesti i to prije više od 50 godina.

8.2. Svjedok PT navodi da od rođenja, odnosno 1958. godine živi u [adresa] u [adresa] te da je išao u školu koja se nalazi uz kuću tužitelja. Poznati su mu prednici tužitelja obitelj LT, a dvorište ispred kuće bilo je ograđeno manjim zidom, a postojale su i betonske skale koje su vodile na gornji kat kuće, ali te skale obitelj LT srušila je prije 30-40 godina pa je na gornji kat kuće odlazila unutrašnjim skala. Tužitelji su prije 4-5 godina postavili manje željezne skale.

9. Kako se tužbom traži stjecanje prava vlasništva dosjelošću, prije svega valja navesti kako je odredbom iz članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZVDSP) propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Tužitelj tvrdi kako se u ovom slučaju radi o kontinuiranom posjedu posredstvom prednika te da je vlasništvo nad utuženim nekretninama stečeno još za vrijeme važenja OGZ-a, stoga je u ovom slučaju valjalo utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u skladu s pravnim pravilima iz Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), koji je bio na snazi u vrijeme početka dosjedanja, jer je ono započelo prije 1980. kada je na snagu stupio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91, 9/92 i 77/92, ZOVO). Dakle, valjalo je utvrditi jesu li se ostvarile pretpostavke za stjecanje dosjelošću u skladu s paragrafima 1452. - 1477. OGZ po kojima je posjed potreban za dosjelost trebao biti zakonit, pošten i istinit uz kontinuirano trajanje barem poštenog posjeda od četrdeset godina. Međutim, vrijeme za dosjedanje poštenog posjednika skraćeno je na dvadeset godina prema Načelnom mišljenju proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. temeljem kojeg su rokovi za dosjedanje skraćeni i glede pravnih pravila OGZ i glede sudske prakse.

9.1. Uzimajući u obzir da je stjecanje nastupilo prije važenja odredbe čl.388.4 ZV, ukinute odlukom USRH broj U-I-58/97 i 2. da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu pravo treće osobe s obzirom na stečena subjektivna građanska prava to se u rok dosjedanja uračunava i vrijeme prije 8. listopada 1991. jer se time u ovom slučaju ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 ),

9.2. Na praktički istovjetan način stjecanje prava vlasništva na nekretnini dosjelošću regulirano je i odredbama iz čl. 159. ZVDSP, tako da zakoniti, istiniti i pošteni posjednik stječe pravo vlasništva protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 2., dok posjednik čiji je posjed barem pošten, stječe pravo vlasništva protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. Prema odredbi iz st. 4. rok za dosjelost u odnosu na nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave dvostruko je duži od onih iz stavaka 2. i 3. Ovome valja dodati kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu, u trenutku kad se ispune za to zakonom određene pretpostavke, bez upisa u zemljišne knjige, ali je stjecatelj ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva. Dosjelošću se činjenično stanje pretvara u pravno, a posjednik stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom određeno vrijeme, dok na drugoj strani nastaje gubitak prava vlasništva osobe koja je do tada bila vlasnik. Dakle, za redovitu dosjelost traži se kvalificirani posjed, što znači zakonit, istinit i pošten, a za izvanrednu dosjelost dovoljno je da je posjed barem pošten i to poštenje se zakonski presumira.

9.3. Kako je već utvrđeno, proizlazi da je prednik tužitelja posjedovao spornu nekretninu zasigurno od 1945. i da ga nitko kao ni njegove slijednike u posjedovanju nije ometao. Stoga, ocjenjujući iskaze svjedoka o dugogodišnjem nesmetanom posjedu i korištenju proizlazi i zaključak da je tužitelju odnosno njegovom pravnom predniku rok dosjelosti od 40 godina protekao prije 8. listopada 1991. pa se nameće kao pravilan i zaključak kako bi bile ostvarene pretpostavke iz pravnih pravila OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pri čemu se poštenje pretpostavlja i u vrijeme OGZ-a i tko tvrdi drugačije dužan je to dokazati, a tuženik nije dokazao da tužiteljev prednik ili on sam ne bi bilo pošteni odnosno savjesni posjednici.

10. U odnosu na pasivnu legitimaciju za navesti je da je za čest. zgr. [katastarska čestica], dvor površine 12m2, ZU 40 K. O. [katastarska općina] nesporno pasivno legitimiran Grad Split. Naime, u zemljišnim knjigama upisana je kao društvena imovina, a kao organ upravljanja Narodni odbor Općine Split. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o građevinskom zemljištu (“NN broj 53/90 od 14.12.1990.g., ZID ZGZ, koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997.), bilo je u čl. 9. propisano da građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravlja općina na čijem se području nalazi to zemljište, ako tim zemljištem na temelju Ustava i zakona ne upravlja druga društveno-politička zajednica, mjesna zajednica ili druga društvena pravna osoba.

10.1. Kako su u odnosu na tu zemljišnoknjižnu česticu ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u trenutku podnošenja tužbe jer su tužitelj i njegovi prednici kao kvalificirani posjednici ispunjavali sve pretpostavke obzirom da su zasigurno od 1945, posjednici utužene nekretnine koja se nalazi između dvije kuće.

11. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1872 k. o. [katastarska općina], površine 56 m2, i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] proizlazi da ista nije upisana kao društveno vlasništvo već je upisana kao vlasništvo Odlomka Općine Stobreč. U odnosu na navedeno za istaknuti da Općinski odlomci predstavljaju zemljišne zajednice koje su prestale postojati stupanjem na snagu Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom, a taj je Zakon stupio na snagu danom objavljivanja u ''Narodnim novinama'', od 19. travnja 1947., a prema čl. 1. toga Zakona imovina zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina se proglašuje općenarodnom imovinom, što sada predstavlja sukladno čl. 362 st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'', broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14) vlasništvo Republike Hrvatske, kao što se to navodi u presudi Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-120/2018 od 27. svibnja 2020.

11.1. Potrebno je istaknuti da tužbenim zahtjevom traženi dio čest. zem. [katastarska čestica] K.O. predstavlja cestu, a ujedno iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da su prednici tužitelja stepenicama koje se nalaze između dvije zgrade pristupali s ceste već iz ograđenog dvorišta iz čega se zaključuje kako nisu bili niti posjedu tog traženog dijela čest. zem. od 2 m2 pa se ujedno i zbog toga ne ispunjavaju pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

11.2. Kako je u odnosu na čest zem. 102/10 i 923/5 K. O. [katastarska općina] pasivno legitimirana Republika Hrvatska, a ne Grad Split to je tužbeni zahtjev u tom dijelu potrebno odbiti kao neosnovan.

12. Slijedom svega iznesenog, prema stajalištu i utvrđenjima ovog suda odlučeno je kao u izreci.

13. Kako je su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima jer je tužitelju dio prihvaćen, a dio odbijen tužbeni zahtjev to temeljem članka 154. stavka 4. Zakona o parničnom postupku svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 9. svibnja 2025.

S U D A C:

Branko Karaman

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.