REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-179/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sucu toga suda Mladenu Profeti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ksenije Vidak, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika MN, zbog kaznenog djela iz članka 146. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17; 118/18; 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, broj KO-DO-99/2023. od 4. travnja 2024., nakon održane i zaključene javne rasprave 6. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru, Maje Čižmek Habazin, okrivljenika MN i branitelja okrivljenika Vlade Rebića odvjetnika iz [adresa], a dana 9. svibnja 2025. u odsutnosti stranaka objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i K, djevojački KN, rođen **.**.1980. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, policijski službenik, zaposlen u II PP Zagreb, PUZ-a, s plaćom od oko 1.200,00 eura mjesečno, oženjen, otac jednog maloljetnog djeteta, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

što je

u vremenskom razdoblju od početka siječnja 2021. do 5. travnja 2022., u Zagrebu i Oroslavju, nakon što je kao stanar zgrade u [adresa], znao tko sve stanuje u predmetnoj zgradi, kao policijski službenik PU Zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb, protivno uvjetima iz članka 5. stavka 1. točke a i b i članka 6. stavka 1. točke e i f Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka EU 2016/679, Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) i članka 7. stavka 2. Uredbe o mjerama informacijske sigurnosti (NN 46/08) koristeći se povjerenom mu lozinkom za pristup informacijskom sustavu MUP-a RH, koristeći uredsko računalo izvršavao provjere podataka u Jedinstvenom registru osoba (JRO) i Registru RCV za stanare stambene zgrade u [adresa], a u kojoj i on sam prebiva i to za slijedeće osobe: MNT, RN, AN, JN, SN, ZN, UN, HN, ĐN, PN FN, EN, ŠN i LN, iako za iste provjere nisu postojali opravdani razlozi obzirom naprijed imenovane osobe nisu bile predmet policijskog postupanja,

d a k l e, protivno uvjetima određenim u Zakonu, prikupljao i koristio osobne podatke fizičkih osoba, a kazneno djelo je počinio kao službena osoba u obavljanju službe,

čime je počinio kazneno djelo protiv privatnosti - nedozvoljenom uporabom osobnih podataka – opisano u članku 146. stavak 1. u vezi stavka 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17; 118/18; 126/19. i 84/21. - dalje u tekstu: KZ/11.)

pa se okrivljenik MN

temeljem članka 146. stavka 1. i stavka 4. KZ/11.

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI

Temeljem članka 56. KZ/11. okrivljeniku se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

Temeljem članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 121/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19; 130/20; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.) u svezi sa člankom 145. stavkom 2. točka 1. i 6. ZKP/08. okrivljeniku se nalaže dužnost snošenja troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eur u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu optužnicu kojom se okrivljenik tereti za počinjenje kaznenog djela na način opisan u izreci presude.

1.1.Optužnica je potvrđena od strane optužnog vijeća.

2. U dokaznom postupku ispitan je okrivljenik te svjedoci DN i BN.

3.Okrivljenik je negirao počinjenje kaznenog djela.

4. Optuženik MN svojoj obrani navodi da ostaje u cijelosti kod do sada iznesene obrane i navoda iz odgovora na optužnicu.

4.2. U odgovoru na optužnicu ističe: Obrana je već istaknula da je djelokrug rada okrivljenika kao vođe sektora izrazito širok, odnosno, svakodnevno koristeći osnovni alat za rad, Informacijski sustav MUP-a, u službi izvrši provjere nekoliko desetaka osoba, vozila (na zaduženju ima gotovo 400 spisa krađa po benzinskim postajama te oštećenja tuđih stvari !!!) i registarskih pločica, kako bi došao do informacija o počiniteljima tih kaznenih djela. Nadalje, provjere osoba i vozila, posebno nakon što je jedan od stanara njegove stambene zgrade (IN) imao potragu s mjerom „uhititi“, zbog počinjenog kaznenog djela, te nakon što je u blizini zgrade u kojoj stanuje, u vrlo kratkom roku počinjeno više težih kaznenih djela, (propucavanje, provale u kuće, razbojnička krađa, eksplozivom raznesen bankomat. Provjere osoba (susjeda) nisu vršene bez razloga kao što se to navodi u optužnici već isključivo s ciljem prikupljanja informacija o kaznenim djelima, počiniteljima i prekršajima. Isto tako, osobni podaci građana, poput imena i prezimena, mjesta rođenja, OIB [osobni identifikacijski broj]a, te adrese stanovanja javno su dostupni na Internet portalima poput e-katastra, e-izvadak i sličnog, tako da teza o bilo kakvom prikupljanju osobnih podataka ne stoji. Okrivljenik niti na koji način nije prikupljao i koristio osobne podatke fizičkih osoba protivno Zakonu, već sukladno svojim zakonskim ovlastima koristeći IS MUP-a, sukladno čl. 49. st. 1 t.10 Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika

4.2. Tijekom dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljeni je u svojoj obrani iskazao kako se ne smatra krivim jer je kao policijski službenik dužan vršiti provjere u raznim slučajevima, da je on policijski službenik 24 sata dnevno, te da je i u slobodno vrijeme dužan prijavljivati sve sumnje o počinjenju kaznenih djela i slično. Također, da se provjere ne vrše samo za one osobe koje su u postupanju policijskih službenika, nego i za susjede i osobe koje se dovode u svezu s mjestima na kojima se osobe prema kojima policija postupa nalaze. Tako primjerice izdvaja slučajeve kada policija pruža asistencije različitim tijelima, provjere valja izvršiti i za većinu neposrednih susjeda kako bi se dobila slika o stanju na terenu i o tome da li netko u najbližoj okolici ima registriranog oružja i slično.

4.3. Na raspravi obranu nadopunjuje: da je sve provjere radio na zakonit način te ističe da je jedna osoba u njegovoj zgradi imala status da ju je potrebno uhitit, te je on svoja saznanja o tome proslijedio kolegama u PP Donja Stubica. Status svake osobe može se promijeniti, tako da su u tom slučaju osobe podložne višestrukim provjerama. Drugo nema više ništa za iskazati. Na posebno postavljeno pitanje tužiteljice optuženik odgovara da je to bila osoba IN. Sa stanarima u svojoj zgradi je u dobrosusjedskim odnosima te se međusobno pozdravljaju. Protiv mene je vođen disciplinski postupak na temelju zahtjeva PU Zagrebačke te je dva puta kažnjen s 10% oduzimanja od plaćen. Terećen je za povredu službene dužnosti a da li je to bilo radi provjere osobnih podataka sada se ne sjeća. Na posebno postavljeno pitanje raspravnog suca optuženik odgovara da je on provjere stana vršio iz dva razloga i to zato jer je u okolini njegove zgrade bilo počinjeno više kaznenih djela, viđao je ljude koji su mu bili sumnjivi te je na molbu kolega iz Stubice osobito pažnju obratio na jednu sumnjivu osobu. Drugi razlog bio je taj da provjere i tko su njegovi susjedi i da li imaju kakav kriminalni dosje, tako da se s istima svakako ne bi družio. Sada se ne može sjetiti svake te provjere ali navodi kao što su kolege rekle, da se status provjeravanih osoba mogao promijeniti te je on tada ponavljao provjeru ili mu je pak bilo ograničeno vrijeme provjere pa ih je išao ponovno provjeravati. Ističe da je točno da je bilo prijava protiv njega da je zloupotrebljavao snimke s video nadzora njihove zgrade i objavljivao na društvenoj mreži, ali sve to se pokazalo netočnim te kao što je vidljivo radi toga nije optužen.

4.4. Izvršena je reprodukcija snimke o prvom ispitivanju okrivljenika pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zlataru od 30. ožujka 2023. (list 106).

5. Svjedok DN u svojem iskazu navodi: Ja sam zamjenik načelnika II PP Zagreb od 2023. te sam neposredni rukovoditelj vođama sektora pa tako i optuženiku MN. Poslovi koje obavlja vođa sektora su izrazito široki, tako da on radi poslove procjene stanja i sigurnosti, analize, ispituje osobe, ide na teže intervencije koje su previše zahtjevne za policijske službenike i vođe smjena, ispituje osobe, radi dubinske analize u pojedinim predmetima i slično. Naša PP je mjesno nadležna za područja gradskih četvrti, [adresa] i [adresa]. Mi u pravilu postupamo na području naše mjesne nadležnosti, ako bi zaprimili bilokakav podnesak ili zahtjev za koji nismo nadležni pa ga prosljeđujemo nadležnoj PP. Svi podnesci, te cjelokupna pisana korespodencija koja dolazi izvana zavodi se službeno u upisnik, a da li će iz tih podnesaka biti formiran predmet ovisi o tome kakva smo saznanja dobili iz navedenih podnesaka te vlastitog postupanja, a u tom slučaju se otvara predmet te se njime zadužuje određeni policijski službenik. Ističe, da je svaki podnesak koji dođe u našu postaju mi tretiramo kao predmet, oni dolaze kod mene te sam ja ta osoba koja odlučuje da li će biti formiran predmet i dodijeljen u rad nekom policijskom službeniku ili će on biti stavljen ad acta. I sami policijski službenici mogu imati određena zapažanja koja su nama interesantna te u tom slučaju oni sastavljaju takve podneske koji se na isti način tretiraju kao i oni koji su došli izvana te se s njima na isti način postupa. Ja osobno kontroliram rad vođa sektora i to na način da vršim neposredan uvid u svaki spis koji su oni zadužili te u svako pismeno koje su izradili, koje sam ja ovlašten potpisivati prije nego izađe iz naše postaje ili se arhivira. Na posebno postavljeno pitanje branitelja optuženika svjedok odgovara da vođa sektora ne treba njegovo posebno odobrenje za provjeravanje podataka građana. On je ovlašten provjeravati podatke o građanima najčešće iz dva razloga i to prvi da provjeri sve osobe s kojima je u kontaktu, da one nisu dio kriminalnog miljea, dakle da se ne bave počinjenjem kaznenih djela jer je to za pol. Službenika od velike važnosti obzirom da mi imamo zabranu privatnog druženja s takvim osobama, te smo podložni i sigurnosnim provjerama u kojima se takvi odnosi provjeravaju pa je moguće da policijski službenik bude u nekoj privatnoj vezi s takvom osobom, a da ne zna da se radi o počinitelju kaznenih djela. To se je do sada tako radilo u postaji, te sam se ja osobno prvi puta sreo s time da je provjera takvih podataka za policijskog službenika kazneno djelo. Do sada su policijski službenici bili sankcionirani kada su neovlaštenim osobama odavali službene tajne, a s ovakvim slučajem još se uvijek nisam sreo. Drugi najčešći razlog provjere osobnih podataka je sumnja na počinjenje određenih kaznenih djela kada isto tako policijski službenik ima pravo vršiti uvid u osobne podatke građana. U svakodnevnoj praksi policijskog službenika gdje je česti slučaj da provjeravaju osobne podatke od osoba kako bi skupljali informacije, vršili procjene i slično. To mogu raditi samostalno, a količina provjere tih osobnih podataka ovisi o svakom djelatniku zasebno koliko je radišan ili koliko nije radišan. Konkretno optuženik je vrlo radišan te je kvalitetan vođa sektora pa je stoga predložen i za više radno mjesto, međutim to je stopirano radi ovog postupka. Ponavlja, da se s ovakvim slučajem u svojoj praksi nije susretao i nije smatrao da vođa sektora ne smije ulaziti i provjeravati osobne podatke građana te da bi za to morao imati razlog koji bi njemu bio unaprijed poznat. Sada se ne mogu točno sjetiti kakvo upozorenje se na ekranu pojavljuje kada uključimo računalo, ali to se svodi na to da je nezakonito korištenje informatičkog sustava MUP-a, teža povreda radne obaveze. On osobno smatra da MN provjerom osobnih podataka stanara svoje zgrade nije postupao nezakonito. Tužiteljica prigovara takvom zaključivanju svjedoka jer on nije nadležan tumačiti pravo i činjenicu da li je počinjeno kazneno djelo, na što branitelj odgovara, da je svjedoka pitao za njegov osobni stav koji je on iznio. Sudac utvrđuje da takvo mišljenje svjedoka ni na koji način ne obvezuje sud već je to njegov osobni stav. Na posebno postavljeno pitanje tužiteljice svjedok odgovara da je njemu rečeno da se protiv optuženika vodi disciplinski postupak, kakav je njegov ishod nije vidio, ali sam MN mu je rekao da je kažnjen. Rekao mu je da je kažnjen radi toga, jer je provjeravao osobe iz informatičkog sustava na nedopušten način. U informatičkom sustavu MUP-a ne postoji uputa da se članovi obitelji i susjedi moraju provjeravati uvidom u njihove osobne podatke. Tužiteljica pita svjedoka da li je on osobno provjerava svoje susjede u ulici i članove obitelji, a na što branitelj reagira, navodeći, da je to zabranjeno pitanje, jer ovog svjedoka potencijalno izlaže kaznenom progonu, jer ga pita radi iste radnje radi kojih je MN optužen. Tužiteljica ističe da je svjedok rekao da su to dopuštene radnje, pa ne vidi problema u tome da svjedok odgovori. Svjedok nakon što je upozoren da nije dužan odgovarati na takvo pitanje, ističe da će odgovoriti te navodi da je on povjeravao prije susjede koji su mu po nečem bili sumnjivi. U bliskoj prošlosti doselili su mu se podstanari u susjedstvo koji su mu bili sumnjivi, jer su vozili skupocjene automobile, a da nisu radili, ali međutim nakon ovog postupka odustao je od toga te navedene podstanare nije provjeravao. Na poseban upit suca nakon što je svjedoka upoznao s količinom provjere podataka za osobe koje se nalaze u spisu, svjedok odgovara da on ne može znati zašto je okr. toliko puta provjeravao osobe koje su navedene u spisu.

6. Svjedok BN u svojem iskazu navodi: Provjere osobnih podataka građana na svojem radnom mjestu vođe sektora radim svakodnevno pa to bude i do 50- tak provjera. One se rade iz više razloga, a obično se radi o sumnji na počinjenje nekog kaznenog djela, te sam ja ovlašten sa svojeg radnog mjesta otvarati te podatke bez ičijeg odobrenja. Da li sam ja osobno provjeravao podatke o svojim susjedima ne želim odgovoriti, a sukladno upozorenju da sam dužan uskratiti odgovor na pitanja koja bi me mogla izložiti kaznenom progonu. Na posebno postavljeno pitanje branitelja optuženika svjedok odgovara da bi on osobno provjerio svakog susjeda koji bi mu bio sumnjiv kao počinitelj kaznenog djela iz bilo kojeg razloga. Oni povremeno dobivaju iz ravnateljstva policije upozorenja da paze s kim se druže jer im je zabranjeno družit se s osobama iz kriminalnog miljea. Kada bi njemu kao pol. službeniku neka od osoba bila sumnjiva, svakako bi istu provjerio u sustavu radi toga jer se on ne smije družiti s takvim osobama. On osobno neku osobu je više puta provjeravao kada su se mijenjale okolnosti odnosno saznanja o toj osobi, pa ako je tu osobu provjeravao vidjevši je u jednom vozilu, pa ju je druge zgode vidio u drugom vozilu, to je bio razlog ponovne provjere kao i provjere vozila. Mogli su to biti i tehnički razlozi, jer primjerice, ako otvori osobne podatke neke osobe, informatički sustav limitira vrijeme provjere pa je to bilo u početku otprilike 3 do 5 minuta, a sada je već 15 minuta te mu zazvoni telefon i on se mora javiti kada to vrijeme prođe, a da on nije izvršio provjeru te i to može biti razlog da ponovno ulazi u informacijski sustav.

7. U dokaznom postupku izvršen je uvid u spis i pročitani su: predstavka građana [adresa] od 21. ožujka 2022. (list 6-9), fotodokumentacija PU krapinsko zagorske , Službe kriminalističke policije od 1. travnja 2022 (list 18-31), izvješće o izvršenoj analizi podataka PU krapinsko- zagorske, Službe kriminalističke policije od 03. svibnja 2022. (list 37-42), izvješće o sustavu video nadzora zgrade [adresa], od strane "Christ interijeri" graditeljstva upravljanja zgradama i ugostiteljstvom, vl. VN iz [adresa] od 28. travnja 2022. broj: 32-24/1/2022 (list 44), posebno izvješće PU krapinsko-zagorske, Službe kriminalističke policije od 21. srpnja 2022. (list (list 50-52), pravilnik o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova NN 107/2012 (list 53-63), Uredba o mjerama informacijske sigurnosti NN 46/2008 (list 64-78), preslika stranice 17. Pravilnik o načinu postupanja policijskog službenika (list 81), preslika stranice 41 do 43 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (list 82-84), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika MN od 30. ožujka 2023. sa pripadajućom snimkom ispitivanja (list 102-106), izvješće II PP Zagreb od 3. ožujka 2025. ) uz rješenje MUP- a od 01. svibnja 2022. za MN (list 144-146). Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu i kaznenu evidenciju za okrivljenika (list 134-137).

ANALIZA SUDA

8. Nesporno je okrivljeni policijski službenik, Vođa sektora u II Policijskoj postaji Zagreb, koja je mjesno nadležna za postupanje u dijelovima gradskih četvrti po riječima svjedoka DN, [adresa] i [adresa]. Nesporno je on kao policijski službenik ovlašten vršiti uvid u baze podataka MUP-a pa tako i uvid u Jedinstveni registar osoba. Nesporno se njemu na ekranu računala pri uključivanju u Informacijski sustav MUP-a prikazuje upozorenje, da je odavanje podataka neovlaštenim osoba i neovlašteno i nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva predstavlja težu povredu službene dužnosti propisanu člankom 96. stavak 1. Zakona o policiji (NN 34/2011), što je vidljivo na stranici 52 spisa. Nesporno policijski službenik u obavljanju svog posla ima ovlasti koje je opisivao svjedok DN, zamjenik načelnika II Policijske postaje Zagreb i neposredno nadređen okrivljeniku.

8.1. Međutim postoji jasna granica i tim ovlastima, odnosno zabrana da se predmetna baza podataka koristi nenamjenski. Namjena korištenja te baze podataka je obavljanje policijskog posla prikupljanja saznanja o sumnjivim osoba ili provjera osoba s kojima se policijski službenik druži ili namjerava družiti, a prema utvrđenom činjeničnom stanju razlog zašto je okrivljeni radio te provjere nije niti jedan od navedenih, nego njegova osobna znatiželja radi korištenja tih podataka u privatne svrhe.

8.2. Okrivljeni je provjeravao isključivo stanare koji žive s njime u zgradi i to prema izlistu u spisu svakog više puta, kao i njihova vozila. Okrivljeni kao policijski službenik II Policijske postaje nije nadležan mjesno za postupanje u području svojeg mjesta stanovanja u [adresa], za koji je nadležna Policijska postaja Donja Stubica. Dakle on osobno nije ovlašten provoditi nikakve široke izvide o eventualnom počinjenju kaznenih djela ili prekršaja na području svojeg stanovanja, niti obavljati šire provjere osoba koje žive na tom području. Kao policijski službenik dužan je svakako svako ponašanje koje smatra sumnjivim prijaviti nadležnoj Policijskoj postaji ili svojoj matičnoj postaji koja onda iste prosljeđuje nadležnoj Postaji. Okrivljeni u svojoj obrani tvrdi da je provjere obavljao iz oba navedena razloga, što Sud drži pokušajem izbjegavanja kaznene odgovornosti. Kao što je sam iskazao sa susjedima je u dobrosusjedskim odnosima, ali s nikim nije u prijateljskim odnosima. Dapače iz spisa je vidljivo da je sa susjedima u lošim odnosima, jer prileži protiv njega prijava da zlouporablja video snimke nadzornih kamera koje su postavljene na zgradi, te ih objavljuje na društvenim mrežama. Iako točnost takvih tvrdnji nije dokazana, iz navedenog se vidi da sa susjedima ne samo da nije u prijateljskim odnosima, nego je upravo suprotno, s nekima ili svim u netrpeljivim odnosima. Dakle s osnova provjere osoba s kojima namjerava stupiti u prijateljske odnose ili se družiti nije bilo osnova da provjerava sve te osobe. Dapače iz takvih njihovih odnosa je jasno da je provjere radio radi svojih privatnih potreba.

8.3. U pogledu drugih razloga provjere sumnjivih osoba II Policijska postaja Zagreb u kojoj radi se očitovala, da protiv niti jedne od tih osoba se ne vode nikakvi izvidi ili istraživanje, niti su one žrtve. Ne može se isključiti da je u sklopu nekog drugog predmeta bila potrebna neka provjera. Okrivljeni je iskazao, da je IN imao mjeru uhititi, te je Sud uvažio taj njegov navod, da je radi toga izvršio uvid u njegove osobne podatke, pa je ime te osobe izostavio iz činjeničnog opisa djela, međutim u pogledu svih ostalih sustanara okrivljeni nije iznio niti jedan razuman i opravdan razloga zašto je provjeravao njihove osobne podatke u evidenciji MUP-a. Da je to doista radio onda bi za svaku osobu mogao iznijeti decidirane podatke zašto je vršio uvid u njihove osobne podatke, što nije učinio. Takvi osobni podaci nisu dostupni svim građanima. Činjenica da su se u okolini događala neka kaznena djela nije razlog da provjerava svoje sustanare, jer on kao djelatnik druge Policijske postaje to nije bio nadležan, niti je postojao niti jedan razlog zašto bi radio takve provjere.

9. Odredbom članka 5. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka 2016/679 EU propisano je :

1. Osobni podaci moraju biti:

(a) zakonito, pošteno i transparentno obrađivani s obzirom na ispitanika („zakonitost, poštenosti transparentnost”);

(b) prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te se dalje ne smiju obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrhama; daljnja obrada u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znanstvenog ili povijesnog istraživanja ili u statističke svrhe, u skladu s člankom 89. stavkom 1. ne smatra se neusklađenom s prvotnim svrhama („ograničavanje svrhe”);

10. Odredbom članka 6. istog propisa propisana je Zakonitost obrade 1. Obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:

(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;

(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;

(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;

(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe; (e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;

(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Točka (f) prvog podstavka ne odnosi se na obradu koju provode tijela javne vlasti pri izvršavanju svojih zadaća.

11. Odredbom članka 7 stavak 1;2. i 3. Uredbe o informacijskoj sigurnosti propisano je da

Podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, kad se koristi u službene svrhe, može biti bez oznake ili označen oznakom »Neklasificirano«.

Podatak koji je bez oznake, nema ograničenja uporabe i pristupa osoba.

Podatak koji je označen oznakom »Neklasificirano« koristi se samo u službene svrhe i može biti dostupan isključivo onim fizičkim osobama, tijelima i pravnim osobama koje imaju potrebu korištenja takvog podatka u službene svrhe i radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga.

12. Opća uredba implementirana u domaće zakonodavstvo Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka.

13. Dakle iz citiranih propisa sasvim jasno proizlazi da se podaci koji su neklasificirani, znači nemaju oznaku službene tajne mogu koristiti od službenih osoba samo u službene svrhe.

14. Kao što je istaknuto okrivljeni nije iznio niti jedan razlog da bi vršio uvid u te podatke radi potreba službe. Iznio je to samo za jednu osobu, što je uvaženo, ali za sve ostale stanare osim paušalnog navođenja razloga nije iznio niti jedan valjani razlog zašto ih je provjeravao i vršio uvid u njihove osobne podatke. Citiranim propisima garantira se građanima da službene osobe koje su primjerice njihovi susjedi neće iz znatiželje ili nekog drugog privatnog razloga obavljati uvid u njihove osobne podatke, kao što je to radio okrivljeni. Da su baš sve sumnjive osobe u njegovom mjestu stanovanja upravo njegovi sustanari je posve nemoguće.

15. Saslušani svjedoci su kolege okrivljenika, te je bilo primjetno da su pri svjedočenju pristrani relativizirajući pravo građana na privatnost, te zabranu bezrazložnog uvida u osobne podatke. Unatoč toga oboje su iskazivali da se takve provjere rade iz dva naprijed navedenog razloga, a iskazivali su i da bi oni osobno radili provjere sumnjivih osoba, ako su one svojim ponašanjem na to ukazivale. U predmetnom slučaju nije postojao niti jedan razloga da okrivljeni provjerava osobne podatke susjeda u zgradi i to više puta u različite datume, jer nije objasnio što je njegove susjede činilo sumnjivim da on višekratno provjerava njihove osobne podatke, kao i podatke o vozilima, što implicira da on osobno vodi protiv njih istraživanje, za što nije nadležan. Sukladno iznijetom sud kazneno djelo smatra dokazanim.

16. Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.

17. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio nekažnjavanje, dok je otegotna okolnost činjenica da je provjeravao neopravdano podatke više osoba i u više navrata što ukazuje na viši stupanj kriminalne volje. Sud je prihvatio prijedlog tužitelja u pogledu kaznenopravne sankcije koju cijeni primjerenom težini djela i osobi optuženika. Okrivljeni je osoba uredne građanske orijentacije, po riječima njegovog nadređenog dobar policijski službenik koji je zaslužio i napredovanje, te Sud drži da se svrha kažnjavanja može postići i izricanjem kazne zatvora bliže donjoj granici (od 6 mjeseci do 5 godina zatvora) u trajanju od 10 (deset) mjeseci koja se neće izvršiti, ako okrivljeni u roku kušnje od 3(tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

18. Temeljem članka 148. stavka 1. ZKP/08. u svezi sa člankom 145. stavkom 2. točka i 6. ZKP/08. optuženom se nalaže dužnost snošenja troškova kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eur u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

19. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Zlataru 9. svibnja 2025.

SUDAC

Mladen Profeta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog prijepisa. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. ODO Zlatar, na broj: KO-DO-99/2023

2. Okrivljeni MN, [adresa]

3. Branitelj okrivljenika Vlado Rebić, odvj. iz Zagreba