Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita

Posavskog 5

Poslovni broj: P-139/2025-6

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski sud u Sisku po sucu toga suda Andrei Vasiljević, u pravnoj stvari tužitelja UĆR iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene UĆ iz [adresa], Trg 22. lipnja 4E, zastupane po punomoćnici Sandri Fridrih, odvjetnici iz Siska, radi poništenja, raskida i isplate, nakon glavne rasprave održane i zaključene 1. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, 9. svibnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, a koji glasi:

"1. Poništava se kupoprodajni ugovor sklopljen dana 21.XI.2008.g. između tužitelja u svojstvu kupca te CĆ i JĆ u svojstvu prodavatelja a glede kojeg ugovora je dana 21.XI.2008.g. izvršena ovjera potpisa CĆ i JĆ od strane javnog bilježnika Radojke Galić iz Zagreba, Cikoševa br.5, pod brojem OV-3928/08, te se određuje brisanje prava vlasništva tužitelja UĆR na navedenoj nekretnini i uspostava prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja.

2. Nalaže se tuženiku platiti u roku od petnaest dana tužitelju iznos od 50.923,75 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće u razdoblju do 31.VII.2015.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u razdoblju od 1.VIII.2015.g. do 31.XII.2022.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1.I.2023.g. do 31.XII.2023.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 1.I.2024.g. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine a tekućim:

2.1. na iznos od 42.869,47 EUR od 28.XI.2008.g. do isplate.,

2.2. na iznos od 295,97 EUR od 9.I.2009.g. do isplate.,

2.3. na iznos od 295,97 EUR od 10.II.2009.g. do isplate.,

2.4. na iznos od 295,97 EUR od 10.III.2009.g. do isplate.,

2.5. na iznos od 295,97 EUR od 10.IV.2009.g. do isplate.,

2.6. na iznos od 295,97 EUR od 11.V.2009.g. do isplate.,

2.7. na iznos od 295,97 EUR od 12.VI.2009.g. do isplate.,

2.8. na iznos od 310,57 EUR od 10.VII.2009.g. do isplate.,

2.9. na iznos od 310,57 EUR od 10.VIII.2009.g. do isplate.,

2.10. na iznos od 310,57 EUR od 11.IX.2009.g. do isplate.,

2.11. na iznos od 310,57 EUR od 12.X.2009.g. do isplate.,

2.12. na iznos od 310,57 EUR od 10.XI.2009.g. do isplate.,

2.13. na iznos od 310,57 EUR od 11.XII.2009.g. do isplate.,

2.14. na iznos od 310,57 EUR od 12.I.2010.g. do isplate.,

2.15. na iznos od 310,57 EUR od 8.II.2010.g. do isplate.,

2.16. na iznos od 310,57 EUR od 12.III.2010.g. do isplate.,

2.17. na iznos od 310,57 EUR od 9.IV.2010.g. do isplate.,

2.18. na iznos od 310,57 EUR od 10.V.2010.g. do isplate.,

2.19. na iznos od 310,57 EUR od 10.VI.2010.g. do isplate.,

2.20. na iznos od 310,57 EUR od 9.VII.2010.g. do isplate.,

2.21. na iznos od 310,57 EUR od 10.VIII.2010.g. do isplate.,

2.22. na iznos od 310,57 EUR od 10.IX.2010.g. do isplate.,

2.23. na iznos od 310,57 EUR od 11.X.2010.g. do isplate.,

2.24. na iznos od 310,57 EUR od 10.XI.2010.g. do isplate.,

2.25. na iznos od 310,57 EUR od 10.XII.2010.g. do isplate.,

2.26. na iznos od 310,57 EUR od 10.I.2011.g. do isplate.,

2.27. na iznos od 40,81 EUR od 24.I.2011.g. do isplate., te

2.28. na iznos od 40,81 EUR od 2.II.2011.g. do isplate.

3. Nalaže se tuženiku platiti u roku od petnaest dana tužitelju procesni trošak ovog postupka, zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine.

II. Podredno odnosno eventualno kumulirano tj. ukoliko naslov ne nade osnovanim tužbene zahtjeve označene pod točkom I. ovog podneska, predlaže se donijeti sljedeću

P R E S U D U

1. Utvrđuje se da je raskinut kupoprodajni ugovor sklopljen dana 21.XI.2008. između tužitelja u svojstvu kupca te CĆ i JĆ u svojstvu prodavatelja a glede kojeg ugovora je dana 21.XI.2008. izvršena ovjera potpisa CĆ i JĆ od strane javnog bilježnika Radojke Galić iz Zagreba, Cikoševa br.5, pod brojem OV-3928/08, te se određuje brisanje prava vlasništva tužitelja UĆR na navedenoj nekretnini i uspostava prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja.

2.Nalaže se tuženiku platiti u roku od petnaest dana tužitelju iznos od 50.923,75 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće u razdoblju do 31.VII.2015. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u razdoblju od 1.VIII.2015. do 31.XII.2022. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1.I.2023.g. do 31.XII.2023.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 1.I.2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine a tekućim:

2.29. na iznos od 42.869,47 EUR od 28.XI.2008.g. do isplate.,

2.30. na iznos od 295,97 EUR od 9.I.2009.g. do isplate.,

2.31. na iznos od 295,97 EUR od 10.II.2009.g. do isplate.,

2.32. na iznos od 295,97 EUR od 10.III.2009.g. do isplate.,

2.33. na iznos od 295,97 EUR od 10.IV.2009.g. do isplate.,

2.34. na iznos od 295,97 EUR od 11.V.2009.g. do isplate.,

2.35. na iznos od 295,97 EUR od 12.VI.2009.g. do isplate.,

2.36. na iznos od 310,57 EUR od 10.VII.2009.g. do isplate.,

2.37. na iznos od 310,57 EUR od 10.VIII.2009.g. do isplate.,

2.38. na iznos od 310,57 EUR od 11.IX.2009.g. do isplate.,

2.39. na iznos od 310,57 EUR od 12.X.2009.g. do isplate.,

2.40. na iznos od 310,57 EUR od 10.XI.2009.g. do isplate.,

2.41. na iznos od 310,57 EUR od 11.XII.2009.g. do isplate.,

2.42. na iznos od 310,57 EUR od 12.I.2010.g. do isplate.,

2.43. na iznos od 310,57 EUR od 8.II.2010.g. do isplate.,

2.44. na iznos od 310,57 EUR od 12.III.2010.g. do isplate.,

2.45. na iznos od 310,57 EUR od 9.IV.2010.g. do isplate.,

2.46. na iznos od 310,57 EUR od 10.V.2010.g. do isplate.,

2.47. na iznos od 310,57 EUR od 10.VI.2010.g. do isplate.,

2.48. na iznos od 310,57 EUR od 9.VII.2010.g. do isplate.,

2.49. na iznos od 310,57 EUR od 10.VIII.2010.g. do isplate.,

2.50. na iznos od 310,57 EUR od 10.IX.2010.g. do isplate.,

2.51. na iznos od 310,57 EUR od 11.X.2010.g. do isplate.,

2.52. na iznos od 310,57 EUR od 10.XI.2010.g. do isplate.,

2.53. na iznos od 310,57 EUR od 10.XII.2010.g. do isplate.,

2.54. na iznos od 310,57 EUR od 10.I.2011.g. do isplate.,

2.55. na iznos od 40,81 EUR od 24.I.2011.g. do isplate., te

2.56. na iznos od 40,81 EUR od 2.II.2011.g. do isplate.

III. Podredno odnosno eventualno kumulirano tj. ukoliko naslov ne nade osnovanim tužbene zahtjeve označene pod točkom I. i točkom II. ovog podneska, predlaže se donijeti sljedeća

P R E S U D U

1. Raskida se kupoprodajni ugovor sklopljen dana 21.XI.2008. između tužitelja u svojstvu kupca te CĆ i JĆ u svojstvu prodavatelja a glede kojeg ugovora je dana 21.XI.2008.g. izvršena ovjera potpisa CĆ i JĆ od strane javnog bilježnika Radojke Galić iz Zagreba, Cikoševa br.5, pod brojem OV- 3928/08, te se određuje brisanje prava vlasništva tužitelja UĆR na navedenoj nekretnini i uspostava prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja.

2. Nalaže se tuženiku platiti u roku od petnaest dana tužitelju iznos od 50.923,75 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće u razdoblju do 31.VII.2015.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u razdoblju od 1.VIII.2015.g. do 31.XII.2022.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1.I.2023.g. do 31.XII.2023.g. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te u razdoblju od 1.I.2024.g. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope (tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište određuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja aktualne godine a tekućim:

2.57. na iznos od 42.869,47 EUR od 28.XI.2008.g. do isplate.,

2.58. na iznos od 295,97 EUR od 9.I.2009.g. do isplate.,

2.59. na iznos od 295,97 EUR od 10.II.2009.g. do isplate.,

2.60. na iznos od 295,97 EUR od 10.III.2009.g. do isplate.,

2.61. na iznos od 295,97 EUR od 10.IV.2009.g. do isplate.,

2.62. na iznos od 295,97 EUR od 11.V.2009.g. do isplate.,

2.63. na iznos od 295,97 EUR od 12.VI.2009.g. do isplate.,

2.64. na iznos od 310,57 EUR od 10.VII.2009.g. do isplate.,

2.65. na iznos od 310,57 EUR od 10.VIII.2009.g. do isplate.,

2.66. na iznos od 310,57 EUR od 11.IX.2009.g. do isplate.,

2.67. na iznos od 310,57 EUR od 12.X.2009.g. do isplate.,

2.68. na iznos od 310,57 EUR od 10.XI.2009.g. do isplate.,

2.69. na iznos od 310,57 EUR od 11.XII.2009.g. do isplate.,

2.70. na iznos od 310,57 EUR od 12.I.2010.g. do isplate.,

2.71. na iznos od 310,57 EUR od 8.II.2010.g. do isplate.,

2.72. na iznos od 310,57 EUR od 12.III.2010.g. do isplate.,

2.73. na iznos od 310,57 EUR od 9.IV.2010.g. do isplate.,

2.74. na iznos od 310,57 EUR od 10.V.2010.g. do isplate.,

2.75. na iznos od 310,57 EUR od 10.VI.2010.g. do isplate.,

2.76. na iznos od 310,57 EUR od 9.VII.2010.g. do isplate.,

2.77. na iznos od 310,57 EUR od 10.VIII.2010.g. do isplate.,

2.78. na iznos od 310,57 EUR od 10.IX.2010.g. do isplate.,

2.79. na iznos od 310,57 EUR od 11.X.2010.g. do isplate.,

2.80. na iznos od 310,57 EUR od 10.XI.2010.g. do isplate.,

2.81. na iznos od 310,57 EUR od 10.XII.2010.g. do isplate.,

2.82. na iznos od 310,57 EUR od 10.I.2011.g. do isplate.,

2.83. na iznos od 40,81 EUR od 24.I.2011.g. do isplate., te

2.84. na iznos od 40,81 EUR od 2.II.2011.g. do isplate.

II. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

r i j e š i o j e

I. Odbija se privremena mjera predlagatelja UĆR u odnosnu na tuženu UĆ koja glasi:

"I. Određuje se privremena mjera zabranom tuženoj UĆ da otuđi ili optereti nekretninu stan broj 69-trosobni stan na II. katu u hodniku desno od 3 sobe, kuhinje, balkona i pomoćnih prostorija u površini od 51,59 m2 i drvarnice u podrumu broj 9 u stambenoj zgradi u [adresa],5,7,9 i 11 na čkbr. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu ovog suda da izvrši zabilježbu privremene mjere.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

IV. Odbija se prijedlog za izdavanje privremene mjere u odnosu na I. tuženicu CĆ i II. tuženika JĆ."

Obrazloženje

1. Tužitelj CĆR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (dalje: tužitelj), podnio je ovom sudu tužbu 21. svibnja 2011. protiv I. tužene CĆ iz [adresa], II. tuženika JĆ iz [adresa], te III. tužene UĆ iz [adresa] **.**.2022. (dalje tužena), radi poništenja, raskida i isplate. U tužbi navodi da je tužitelj 21. studenog 2008. sklopio s prvo i drugo tuženicima kupoprodajni ugovor o kupnji nekretnine kčbr. [katastarska čestica] Gradilište u Dubravi Gornjoj površine 82 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prvo i drugo tuženi su opunomoćili svoju kćerku treće tuženu temeljem punomoći od 20. listopada 2008. ovjerene kod javnog bilježnika broj OV-11309/08 da sklopi kupoprodajni ugovor s tužiteljem i da poduzima sve pravne i druge radnje navedene u punomoći. Dana 29. listopada 2010., Grad Zagreb je ustao s tužbom radi utvrđenja prava vlasništva gore navedene nekretnine i isplate protiv tužitelja i prvo i drugo tuženih, jer da je prednik tužitelja Skupština Općine Maksimir 3. ožujka 1965. donijela Rješenje broj: 04-III/12-28186/572-1964, kojim je nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 294 m2 drugo tuženiku izuzeta iz posjeda i predana u posjed predniku Grada Zagreba. Od tada tužitelj i njegova obitelj nemaju svog mira jer su tuženici tužitelju prodali gradsku zemlju. Iako je u praksi uobičajena forma pisanja kupoprodajnih ugovora da prodavatelji jamče kupcu da predmetna nekretnina nije opterećena nikakvim uknjiženim i neuknjiženim pravima trećih osoba, to su tuženi svjesno izostavili navedenu činjenicu. Takvim postupanjem tuženici su prijevarno postupali, prešutjevši činjenicu, za koju su znali, da je predmetna nekretnina od 1965. u faktičnom vlasništvu Grada Zagreba, temeljem gore navedenog rješenja jer je tuženiku JĆ isplaćena novčana naknada. Tužitelj je u cijelosti isplatio ugovorenu kupoprodajnu cijenu iz kredita kojeg mu je odobrila Zagrebačka banka d.d. Zagreb. Tužitelj svakog mjeseca otplaćuje kredit Zagrebačkoj banci, a tuženici su prema kazivanju treće tužene kupili stan u [adresa]. Tužitelj se nebrojeno puta obraćao tuženima i to najviše treće tuženoj tražeći od istih da mu u mirnom postupku vrate njegov novac jer su ga prevarili, međutim isti su samo obećavali ali to nisu do danas učinili. Tužitelj je pozvao tuženike pismenom opomenom preporučenom poštom, da se mirno riješi nastali slučaj no tuženi, iako su tražili po svom punomoćniku još jedan rok od 15 dana, nisu ništa ispunili nego su samo odugovlačili ne nudeći nikakvo konkretno rješenje tužitelju. Zadnje što je treće tužena tražila bilo je da ona i tužiteljev punomoćnik dobiju termin u Zagrebačkoj banci d.d. – Poslovnica u Maksimirskoj, Zagreb, te su 9. svibnja 2011. u 15,30 sati treće tužena i punomoćnik tužitelja primljeni od strane direktora navedene poslovnice gospodina VĆ. U banci je traženo da treće tužena dostavi okvirni sporazum o preuzimanju kredita te da pribavi potrebnu dokumentaciju i da podnese zahtjev banci na rješavanje. Treće tužena se obvezala to učinit, ali do dana podnošenja ove tužbe nije se javila gospođi EĆ, zaposlenici navedene banke i poslovnice. Tužitelj nije kupio navedenu predmetnu nekretninu da s njom ima sudske sporove nego je mislio da će s kupnjom iste moći odmah započeti graditi svoj obiteljski dom. Umjesto gradnje tužitelj se našao u problemima, a tuženi u isto vrijeme kupuju stan i ugovorima o dosmrtnom uzdržavanju prenose nekretnine sve u cilju da bi izbjegli svoju zakonsku, moralnu ljudsku pravnu i svaku drugu obvezu. Dana 3. siječnja 2011. prvo i drugo tuženi su sa svojom kćerkom, ovdje treće tuženom UĆ, sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojim ugovorom su prenijeli u vlasništvo stan i sve druge nekretnine, pokretnine, prava, vrijednosti te bankovne račune na ime i vlasništvo treće tužene UĆ. I ova činjenica još više govori o tuženima i njihovim namjerama. Tužitelj (kao i njegova obitelj) ponašanjem tuženih se našao u teškoj financijskoj i svakoj drugoj teškoći, opravdano zabrinut za sebe i svoju obitelj u kojoj jedino on radi, žive kao podstanari u stanu od 35m2. Do konca siječnja 2011., tužitelj je računajući isplaćeni iznos kupoprodaje tuženima iz kredita, te do sada otplaćene dospjele iznose mjesečnih rata kredita zagrebačkoj banci i plaćanje odvjetničkih usluga za opomene pretrpio gubitke u iznosu od 383.685,00 kn. Sukladno navedenom, tužitelj potražuje da se poništi kupoprodajni ugovor sklopljen 21. studenog 2008., ovjeren istog dana kod javnog bilježnika i da tuženici solidarno isplate tužitelju novčani iznos od 383.685,00 kn, sada 50.923,75 €, odnosno alternativno potražuje utvrđenje da je raskinut kupoprodajni ugovor i da su tuženici dužni isplatiti tužitelju iznos od 383.685,00 kn, sada 50.923,75 €, odnosno alternativno da se raskida kupoprodajni ugovor sklopljen između tužitelja i I. i II. tuženika i da tužitelju svi tuženici isplate iznos od 383.685,00 kn, sada 50.923,75 €.

2. U odgovoru na tužbu, I. tuženik CĆ i II. tuženik JĆ se protive tužbi i tužbenom zahtjevu, a III. tužena ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da ona nije u nikakvom građansko-pravnom odnosu sa tužiteljem, već je ona bila samo punomoćnik I. i II. tuženika kod sklapanja kredita, isključivo po njihovom nalogu i za njihov račun. Tuženici ne spore da su I. i II. tuženici sklopili sa tužiteljem kupoprodajni ugovor za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Gradilište u Dubravi Gornjoj od 82 čhv, za što su opunomoćili III. tuženu, svoju kćer, dakle ista je postupala u skladu sa nalogom koji je dobila od I. i II. tuženika, poduzimajući radnje isključivo po njihovom nalogu. Nije sporno da je Grad Zagreb protiv ovdje stranaka, odnosno tužitelja i I. i II. tuženika, pokrenuo postupak radi utvrđenja prava vlasništva, no osporava se da u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora, I. i II. tuženici nisu bili vlasnici predmetnih nekretnina. Sukladno navedenom, tuženici CĆ i JĆ, kao vlasnici navedenih nekretnina, prodali su navedene nekretnine ovdje tužitelju. Radi isto smatraju da nisu ničim oštetili tužitelja i predlažu da se tužitelj odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom.

3. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u ugovor o kupoprodaji nekretnina (stranica 9-12 spisa), priloženi zk izvadak (stranica 31-15, 29 spisa), tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (stranica 16-19 spisa), Rješenje Grada Zagreba (stranica 20-21 spisa), dopis tužitelja CĆ i UĆ (stranica 22- 25 spisa), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (stranica 26-28 spisa), medicinsku dokumentaciju za CĆ (stranica 40-44 spisa), medicinsku dokumentaciju za JĆ (stranica 48-56 spisa), Presudu VSRH P-3837/65 (stranica 109-110 spisa), zapisnik u Skupštini Općine Sisak (stranica 111 spisa), prigovor odjelu za financije Općine Maksimir (stranica 112-113 spisa), prigovor Skupštini Općine Dubrava (stranica 114-117 spisa), prigovor Zavodu za izgradnju (stranica 118-124 spisa), dopis Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu (stranica 125 spisa), očitovanje javnog bilježnika Ivana Markovića (stranica 128 spisa), očitovanje Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje (stranica 130-133 spisa), Rješenje Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet (stranica 143-145 spisa), dopis Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje (stranica 148-175 spisa), dopis Gradske plinare Zagreb (stranica 176-178 spisa), dopis Zagrebačkog Holdinga (stranica 179-186 spisa), dopis grada Zagreb, Gradski ured za financije (stranica 187 spisa), dopis Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje (stranica 188-196, 197-217 spisa), potvrdu Žitnik Božidara (stranica 225 spisa), ispisi poziva za Žitnik Blaženku (stranica 226-229 spisa), dopis Skupštine Općine Dubrava (stranica 230-237 spisa), presudu KO- 2586/11 Općinskog kaznenog suda u Zagrebu (stranica 244-252 spisa), dostavu elaborata za nekretnine (stranica 253-275 spisa), izvršen je uvid putem spisa u predmet P-15546/2010, kao i drugostupanjsku presudu Gž-1808/2022, izvršen je uvid u smrtne listove za JĆ i CĆ (stranica 338-339 spisa), izvršen je uvid u Rješenje O-315/2023 i O-2755/2022, saslušan je tužitelj kao stranka, CĆ, tužena kao stranka.

4. Podneskom od 11. ožujka 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način da tužitelj traži poništenje kupoprodajnog ugovora sa CĆ i JĆ i da se naloži tuženiku, ne navodeći tko je tuženik, da isplati tužitelju iznos od 50.923,75 € sa pripadajućim zakonskim kamatama i troškovima postupka, a podredno potražuje da se utvrdi da je raskinut ugovor sklopljen 21. studenog 2008., između tužitelja u svojstvu kupca, te CĆ i JĆ u svojstvu prodavatelja i da se naloži tuženiku, opet ne navodeći kojem, da tužitelju isplati iznos od 50.923,75 €, odnosno podredno da se raskida navedeni kupoprodajni ugovor i opet da se naloži tuženiku da nadoknadi tužitelju iznos od 50.923,75 €, sa pripadajućim zakonskim kamatama. Dakle, tim novo uređenim tužbenim zahtjevom, tužitelj ne potražuje više brisanje prava vlasništva UĆR i uspostavu prijašnjeg zemljišno-knjižnog stanja, zato što smatra da bi u tom dijelu tužba bila povučena. Međutim, kako se punomoćnik tuženika tome protivi, ovaj sud smatra da temeljem članka 193. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/22, 114/2022, 155/23; dalje ZPP), ne može se povući tužba bez pristanka tuženika.

5. U odnosu na treće tuženu UĆ osobno, koju je tužitelj obuhvatio tužbom i od koje potražuje naknadu štete, navodeći da je ona potpisala kupoprodajni ugovor i smatra da je dužna nadoknaditi štetu, dok sa druge strane tužena ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i da je postupala isključivo po nalogu i u ime

I. i II. tuženika, svojih roditelja.

6. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina utvrđeno je da je isti sklopljen između CĆ i JĆ kao prodavatelja i UĆR, kao kupca i da je ovdje UĆ u konkretnom slučaju zastupala I. i II. tuženika, navedeni ugovor je ovjeren u javnobilježničkom uredu i također je iz spisa vidljivo da je prilikom ovjere ugovora o kupoprodaji u spis priložena i punomoć CĆ i JĆ, kojom oni 20. listopada 2008. opunomoćuju svoju kćer, UĆ, da u njihovo ime i za njihov račun može obaviti sve pravne radnje vezane uz prodaju njihovih nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] Gradilište u Dubravi Gornjoj od 82 čhv, u naravi gradilište u Garešničkoj ulici u Zagrebu, a posebice potpisati kupoprodajni ugovor za navedene nekretnine u njihovo ime, sa JĆR, primiti u njihovo ime iznos kupoprodajne cijene u cijelosti te izdati tabularnu ispravu, kao i poduzimati i druge potrebne radnje radi izvršenja spomenutog ugovora pred nadležnim državnim tijelima, provesti postupak solemnizacije ugovora o namjenskom kreditu zaključenom između Zagrebačke banke d.d. Zagreb i korisnika kredita Pelegrin ČĆ, u kojem ugovoru su sadržane ovršne klauzule, s kojima su suglasni te odredbe o osnivanju založnog prava na nekretninama, s kojima su također suglasni, kao i da u njihovo ime poduzme sve potrebne radnje radi uknjižbe založnog prava u korist Zagrebačke banke d.d., te ishodi zemljišno-knjižni izvadak u kojem je upisano to pravo. Iz navedene punomoći, vidljivo je da je ista ovjerena od strane javnog bilježnika Ivana Markovića, odnosno prisjednika VĆR.

7. Uvidom u priloženi zk izvadak utvrđeno je da su u zemljišnim knjigama za nekretnine zk. ul. [broj ZK uloška]. kčbr. [katastarska čestica] Gradilište u Dubravi Gornjoj od 82 čhv, u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora kao suvlasnici bili upisani JĆ i CĆ, a prije toga je bilo upisano društveno vlasništvo, a potom vlasništvo od 2. travnja 2009., ovdje tužitelja, s tim da je zabilježena plomba Grada Zagreba 29. listopada 2010.

8. Uvidom u presudu KO-2586/11, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, za koju je kroz e-spis utvrđeno da je pravomoćna 9. prosinca 2014., utvrđeno je da se CĆ, JĆ i JĆ UĆ, oslobađaju optužbe da bi dana 21. studenog 2008. u Zagrebu sa kupcem EĆR sklopili Ugovor o kupoprodaji nekretnine kojom prodavatelji CĆ i JĆ zastupani po kćeri GĆ prodaju nekretninu upisanu kod zemljišno knjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o.o. Granešina kat. čest. br. [katastarska čestica] gradilište u Dubravi Gornjoj od 82 hvata na kojem je svaki suvlasnik u 1 dijela nekretnine za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 323.000,00 kuna koju će isplatiti kupac po odobrenom kreditu "Zagrebačke banke " d.d. te da će kupcu izdati tabularnu izjavu podobnu za upis prava vlasništva, iako su znali da nekretnina nije njihovo vlasništvo, jer je 3. ožujka 1965. Skupština općine Maksimir donijela rješenje pod brojem 04-III/12-28186/572-1964 kojim je ista nekretnina u posjedu Žitnik Božidara, pa se predaje u posjed općini Maksimir, a naknada za zemljište odredit že se bivšem vlasniku i 16. kolovoza 1965. Skupština općine Maksimir rješenjem odredila naknadu za deposedirano zemljište u visini od 59.682,00 dinara, koji je iznos isplaćen FĆ ,pa iako su znali da su u zemljišnim knjigama upisani vlasnici JĆ i CĆ što ne odgovara stvarnom stanju, jer nije izvršen upis po navedenom rješenju općine Maksimir, i prilikom dogovora o kupnji zemljišta sa ĐĆ, suprugom od UĆR, I. okrivljena CĆ i III. okrivljena UĆ navele su da je zemljište njihovo vlasništvo koje je upisano što mogu provjeriti u zemljišno knjižnom odjelu te kad je kupac i ĐĆ provjeravali u njihove navode isplatili iznos kupoprodajne cijene od 323.000,00 kuna putem kredita "Zagrebačke banke", pa nakon što je kupac saznao da je Grad Zagreb podnio protiv njega kao i prodavatelja tužbu radi utvrđivanja prava vlasništva i isplate u vezi predmetne nekretnine, te da predmetna nekretnina nije u vlasništvu prodavatelja, tražio da mu vrate novce ili da preuzmu plaćanje kredita u "Zagrebačkoj banci" kojim je isplatio kupoprodajnu cijenu, ali nisu vratili isplaćeni iznos na ime kupoprodajne cijene, niti preuzeli otplatu kredita prema unaprijed stvorenoj namjeri tako da su se okoristili za iznos od 323.000,00 kuna, a za koji iznos su oštetili UĆR.

9. Tijekom postupka su saslušane i stranke te iz iskaza CĆ i JĆ, kao i same UĆ, nesporno je utvrđeno, a što potvrđuju i svi provedeni dokazi, da je ista ugovor o kupoprodaji sklopila u ime i za račun CĆ i JĆ, njenih roditelja. Dakle u konkretnom slučaju, III. tužena je temeljem valjane punomoći postupala u ime i za račun I i II. tuženika i tužitelj nije niti jednim dokazom dokazao da je tužena utjecala na bilo koji način na valjanost navedenog ugovora, uvjete za poništenje ugovora, odnosno raskid ugovora jer sve radnje poduzimala na ime i za račun I. i II. tuženika. Tužitelj dokazuje zlonamjernost tužene s time da je kasnije sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa svojim roditeljima, međutim, navedeno samo po sebi nije od utjecaja i ne dokazuje da je tužena postupala na način koji bi na bilo koji način oštetila ovdje tužitelja, a ukoliko tužitelj i smatra da je taj ugovor sklopljen kako bi se izbjegla njegova naplata, tada je trebao tražiti utvrđenje ništetnosti tog ugovora ili pobijati taj ugovor do visine svog potraživanja, a što je nije dokazao da je činio, pa sukladno svemu navedenom, u odnosu na III. tuženu UĆ osobno, tužbu je valjalo odbiti.

10. Sukladno navedenom, kako sud smatra da je u odnosu na tuženu UĆ, tužbeni zahtjev neosnovan, a nisu ispunjeni niti uvjeti za donošenje privremene mjere, uzimajući u obzir supstrat tužbe i tužbeni zahtjev tužitelja jer nije predložen niti proveden niti jedan dokaz koji bi učinio vjerojatnim postojanje tražbine u odnosu na samu tuženu UĆ, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

11. Uvidom u tužbu Grada Zagreba, protiv UĆR, CĆ i JĆ, utvrđeno je, a što je provjereno uvidom kroz e-spis, da je ista podnesena 29. listopada 2010., dakle gotovo dvije godine nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji. Navedenom tužbom, Grad Zagreb potražuje da se on utvrdi kao vlasnik ovopredmetnih nekretnina i ujedno da se naloži I. tuženiku CĆR, II. tuženik CĆ i III. tuženiku JĆ da solidarno plate gradu Zagrebu iznos od 323.000,00 kn.

12. Uvidom u Rješenje Grada Zagreba (stranica 20-21 spisa), od 3. ožujka 1965., utvrđeno je da je navedenim rješenjem određena nacionalizacija građevinske parcele u Dubravi u posjedu Žitnik JĆ, da se izdvaja iz njegovog posjeda i predaje u posjed Općini Maksimir, a posjednik je dužan parcelu predati Općini Maksimir, najkasnije u roku od 8 dana.

13. Tužitelj u svom stranačkom iskazu navodi kako su u listopadu 2008. on i supruga šetali kroz gornju Dubravu te su ugledali praznu parcelu i kroz razgovor sa susjedom doznali su da ona misli kako je to zemljište vlasništvo JĆ iz [adresa], nije znala broj telefona, te je njegova supruga kroz telefonski imenik našla broj telefona CĆ i JĆ, nazvala ih je i rekla da su zainteresirani za kupnju ovopredmetnih nekretnina. Gospođa CĆ je rekla kako oni to žele prodati, spominjala je cijenu oko 30.000,00 EUR-a ali da mora razgovarati sa suprugom koji je suvlasnik nekretnina i sa kćeri. Njegova supruga je nazvala za tjedan dana i tada joj se javila ovdje III. tuženica koja je iskazala kako su njeni roditelji zainteresirani za prodaju ovdje nekretnina i da je ona od njihove strane budući da su stari i bolesni opunomoćena da vrši sve radnje za prodaju tih nekretnina. Isto tako je rekla da je cijena zemljišta 60.000,00 EUR-a te da imaju i drugih kupaca te su ih požurivali da se odluče. U daljnjem kontaktima u tim razdobljima od listopada do studenog 2008. godine III. tuženica nam je rekla da spušta cijenu na 323.000,00 kn, što je bilo cca 43.000,00 EUR-a te su sa ovdje III. tuženicom dogovorili sastanak kod Javnog bilježnika u Maksimiru radi potpisivanja kupoprodajnog ugovora. III. tuženica im je rekla kako da se ne brinu oko kupoprodajnog ugovora kako će ga ona sastaviti sa svojom odvjetnicom. Na dan 21. studenog 2008. kada je sklopljen kupoprodajni ugovor našao se sa gospođom UĆ, sa njim je bila i njegova supruga. Tuženica UĆ je donijela punomoć za I i II tuženika, te vlasnički list koji nije bio star i u kojem su I i II tuženici bili upisani kao suvlasnici nekretnina 1/1, i nije bilo nikakvih tereta na navedenim nekretninama, niti je bilo bilo kakvih zabilježbi. Kod sklapanja Ugovora o kupoprodaji on je pitao javnu bilježnicu ne bi li u Ugovoru još trebala stajati i klauzula da tuženici pod kaznenom i materijalnom odgovornošću prodaju nekretnine koje nisu opterećene, koje su isključivo njihovo vlasništvo, a ona mu je odgovorila da to nije potrebno budući da je priložen vlasnički list iz kojeg je razvidno da su nekretnine čiste, odnosno nisu opterećene i nitko ne polaže pravo. Sukladno tom uvjerenju i vlasničkom listu koji mu je predočen, on je potpisao kupoprodajni ugovor koji je i ovjeren kod Javnog bilježnika istog tog dana. Za navedenu kupoprodaju je podigao kredit u švicarskim francima te je na račun gospođe CĆ od njegove strane uplaćen na ime kupoprodaje iznos od 323.000,00 kn. Navedeni ugovor je predao u Gruntovnicu te je nakon provedenog z.k. postupka upisan kao vlasnik nekretnina 1/1 i također je upisana i hipoteka Zagrebačke banke na ime kredita koji je podigao. On kredit otplaćuje redovito. 2010. godine je dobio tužbu kojom Grad Zagreb protiv njega, CĆ i JĆ, podiže tužbu i traže da se utvrde kao vlasnici navedenih nekretnina ili da im se isplati kupoprodajna cijena tih nekretnina. Temeljem te tužbe, podnio je i kaznenu prijavu državnom odvjetništvu proti ovdje tuženika.

14. CĆ u svom iskazu navodi da ju je supruga ovdje tužitelja gospođa ĐĆ je zvala tridesetak puta telefonom i ona je svaki puta govorila da nije na prodaju jer je željela tu zemlju ostaviti svojim unucima, međutim ona je stalno nazivala i tada je zamolila kćerku da da njezin broj telefona radi daljnjeg kontakta. Suprug je bio lošeg zdravstvenog stanja te je ona s njim dogovorila da ovdje III. tuženica, njihova kći preuzme dogovore oko kupoprodaje nekretnina, na koju su se ipak odlučili sa tužiteljevom suprugom. Osobno nikada nije kontaktirala sa ovdje tužiteljem već samo sa njegovom suprugom. Ona je željela da tužitelj i njegova supruga dođu u [adresa] i da tu potpišu kupoprodajni ugovor, međutim gospođa ĐĆ je govorila da imaju loš auto, da ne mogu doći u [adresa] te da oni daju punomoć III. tuženoj UĆ i da ona dođe potpisati kupoprodajni ugovor u Zagreb. Njoj nije ništa bilo poznato na koji način je kupljena ta zelja, na koga je glasila, o tome je vodio brigu njen suprug. Isto joj tako nije bilo poznato da je vođen kakav sudski spor, sve do 2010., kada su dobili tužbu od Grada Zagreba na koju su stavili prigovor. Sud nije poklonio vjeru iskazu CĆ jer je iz dokumetnacije priložene u spis vidljivo da se ona zajedno sa suprugom dopisivala sa ustanovama Grada Zagreba vezanou uz naknadujza ovopredmetno zemljište tijekom 80-tih godina.

15. Tužena UĆ u svom iskazu navodi da nema nikakvih saznanja do tužbe Grada Zagreba (2010. godine) vezano uz bilo kakve sudske ili upravne postupke koje bi njeni roditelji eventualno vodili protiv Grada Zagreba i njih. Nju je nazvala majka i rekla joj kako je naziva jedna gospođa koja se zove SĆ i da želi kupiti ovopredmetne nekretnine. To je bilo negdje 2007. ili početkom 2008. , zna da je bio snijeg i zima. Pitala ju je dali joj može dati njen broj da kontaktiraju i ona je to dozvolila te ju je nazvala gospođa SĆ koju je pitala kako je uopće došla do njih. Ona joj je rekla da su šetali i vidjeli tu nekretninu i da im se ista sviđa, da žive u blizini, da su angažirali odvjetnicu koja se ispitala o nekretnini, tko su vlasnici, da li se tu može graditi te da bi oni tu gradili kuću. Nakon toga ona je to prenijela svojoj majci. Sve daljnje razgovore sa gospođom SĆ je vodila ona, te joj je rekla kako su izvadili vlasnički list i kako su ga nosili u banku gdje im je rečeno da na nekretninama postoji društveno vlasništvo i ona ju je savjetovala da stavi prijedlog za brisanje društvenog vlasništva, što je učinjeno. Ona joj je rekla da će njena odvjetnica to požuriti, ali da je potrebno podnijeti požurnicu što su također i učinili. Kroz to vrijeme gospodin SĆ nije se nigdje ni javljao pa su počeli sumnjati da li on uopće postoji. Kada je skinuto društveno vlasništvo sa nekretnina ona je donijela vlasnički list u Vukovarsku pred Raiffeisen banku gdje je konačno srela i gospodina UĆR, rečeno joj je da će on podizati kredit jer ima veću plaću, te su se opet pojavili problemi vezani uz ime majke jer je u Gruntovni pisalo U, a na osobnoj CĆ, te je vršen i ispravak navedenog i nakon toga što je pribavljen novi vlasnički list, koliko joj je poznato, realiziran je kredit u banci od strane tužitelja, a nakon par dana su potpisali kupoprodajni ugovor. Ona je željela da tužitelj dođe u [adresa] na potpisivanje kupoprodajnog ugovora međutim oni su tražili da se to učini u Zagrebu da ona od roditelja uzme punomoć, nakon čega je najprije kod Javnog bilježnika ovjerila punomoć da može uopće zastupati roditelje, a potom joj je u javnobilježničkom uredu gospodina Markovića od strane gospođe MĆ sastavljen kupoprodajni ugovor. Prije sastava tog kupoprodajnog ugovora nekoliko dana prije kad je ovjeravala i punomoć gospođa MĆ ih je pitala da li žele standardni ugovor ili ugovor sa klauzulama, na što su njeni roditelji rekli da je dovoljan standardni ugovor, ona je zvala gospođu SĆ i to ju pitala, a ona joj je rekla da se mora konzultirati sa suprugom. Kada su kontaktirale rekla joj je kako je suglasna sa standardnim ugovorom, da joj je jedino bitno da ga sastavi ovlaštena osoba. Kad je taj ugovor sastavljen dogovorili su da će se naći u Zagrebu kod Javnog bilježnika gdje su ovjerili potpise na kupoprodajnom ugovoru, te nakon toga oni su odmah i realizirali kredit i vrlo brzo su sjeli novci na račun njene majke koja ju je zvala iz Topuskog i nakon toga je gospođa SĆ došla kod nje na posao i ona joj je dala tabularnu ispravu. Negdje tijekom 2010. zvala ju je majka da postoje problemi sa zemljom da ju je zvala gospođa SĆ da je zemljište deposedirano njenom ocu, da ne postoji posjedovni list na njihovo ime, međutim ona o tome nije imala nikakvih saznanja.

16. Uvidom u dopis Javnog bilježnika Ivana Markovića od 18. studenog 2013., utvrđeno je da se istim očitovala VĆR, javnobilježnička prisjednica, koja navodi radi kao javnobilježnička prisjednica u javnobilježničkom uredu Marković i da joj se u listopadu 2008. u svezi sastava kupoprodajnog ugovora te ovjera punomoćni, javila UĆ. Ona joj je e-mailom dostavila sve podatke vezane uz stranke te je temeljem istog je sačinila nacrt kupoprodajnog ugovora koji je putem mail vratila gospođi UĆ. Uz dopis dostavlja i kopiju računa iz kojeg je vidljivo da je naplaćen pravni savjet kao i ovjera punomoći za gospođu CĆ i JĆ.

17. Uvidom u priloženu dokumentaciju Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, utvrđeno je da je tužitelj u više navrata podnosio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i da su postupci obustavljeni radi odustajanja stranke. Isto tako iz priložene dokumentacije razvidno je da je gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, uputio poziv Gradskoj plinari Zagreb, Zagrebačkom Holdingu d.o.o. i HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., poziv na uvid u idejni projekt za gradnju stambene građevine na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto tako, 28. svibnja 2010. pozvani su vlasnici neposredno graničnih nekretnina ovopredmetnim nekretninama, za koje se izdvaja lokacijska dozvola radi uvida u idejni projekt i izjašnjenja.

18. Dopisom od 24. svibnja 2010. Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, tužitelj je pozvan na dopunu zahtjeva za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.

19. Uvidom u priloženu potvrdu (stranica 225 spisa) razvidno je da je JĆ **.**.1989. primio 850.000,00 dinara od Općine Dubrava za podmirenje potraživanja s naslova za ekspropriranu imovinu. Sam tekst je u cijelosti nečitak.

20. Uvidom u dopise JĆ i CĆ, raznih tijela Grada Zagreba, utvrđeno je da su se oni tijekom 70-tih i 80-tih obraćali vezano uz naknadu za zemljište kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz čega bi se moglo utvrditi da su oni znali da netko polaže pravo na to zemljište i tražili su od Grada Zagreba da im oni izvrše naknadu za to zemljište.

21. Uvidom u presudu Gž-1808/2022 utvrđeno je da je odbijena žalba I. tuženika UĆR na presudu P-15546/10, u odnosu na točku I. izreke presude, kao i žalba II. i III. tuženika (CĆ i JĆ) u odnosu na točku I. i III. izreke, a istom odlukom je ukinuta odluka OGS Zagreb P-15546/10 od 18. ožujka 2022. pod točkom II. i IV. izreke i u tom dijelu je predmet vraćen na ponovno suđenje. Iz izreke prvostupanjske presude P-15546/10 utvrđeno je da je presuda potvrđena u dijelu u kojem se utvrđuje da je tužitelj Grad Zagreb stekao vlasništvo nekretnina, koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznaka zemljišta Gradilište u Dubravi Gornjoj, površine 82 čhv, te je I. tuženik CĆR dužan isto priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na upisanoj nekretnini, a točka III. presude odnosi se na protutužbeni zahtjeva CĆ i FĆ kojim traže da se utvrdi da tužitelju-protutuženiku Gradu zagrebu, kao pravnom slijedniku Općine Maksimir, je prestalo izvanknjižno pravo korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Presuda je ukinuta u odnosu na točku II., koja se odnosi na isplatu novčanog iznosa u iznosu od 323.000,00 kn, koji se potražuje od tuženika i troškove postupka, no uvidom kroz e-spis utvrđeno je da je ovaj postupak prekinut radi smrti CĆ i FĆ. Iz obrazloženja drugostupanjske presude utvrđene su i proizlaze slijedeće činjenice:

- da je u zemljišnim knjigama ovog suda u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila upisana nekretnina koja se sastoji od zk.č.br. 2089/1360 Gradilište u Dubravi gornjoj površine 82 hvati,

- da ista nekretnina danas odgovara čestici zk.č.br. 6120 k. o. [katastarska općina], površine 294 m2,

- da je nekretnina zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila nacionalizirana i prenesena u društveno vlasništvo na temelju Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list FNRJ broj 52/58, 24/59; dalje: Zakon o nacionalizaciji) te da su na istoj prednici prvotuženika, dakle drugotuženica i trećetuženik, na temelju čl. 38. i 39. imali pravo korištenja dok općina ne donese rješenje o predaji u posjed drugoj osobi

- da je Skupština Općine Maksimir donijela rješenje broj 04-III/12-28186/572- 1694. dana 3. ožujka 1965. kojim je nekretnina oznake zk.č.br. 6120 k. o. [katastarska općina] izuzeta iz posjeda i predana u posjed Općini Maksimir (prednik tužitelja),

- da je Skupština Općine Maksimir donijela rješenje broj 01-III/12-28186/572-64 dana 16. srpnja 1965. kojim je utvrđena naknada za deposedirano zemljište kč. br. [katastarska čestica] površine 294 m2 u iznosu od 59.682 din,

- da je naknada isplaćena ranijim korisnicima JĆ, a time i njegovoj supruzi CĆ,

- da promjene prava korištenja, odnosno kasnije vlasništva, nisu bile provedene u zemljišnoj knjizi,

- da su unatoč izvršenoj deposjedaciji, raniji korisnici, upisani kao vlasnici, CĆ i JĆ te da su kao prodavatelji, s CĆR kao kupcem, zaključili Kupoprodajni ugovor kojim su prodali predmetnu nekretninu,

- da se prvotuženik upisao u zemljišne knjige kao vlasnik predmetne nekretnine. nadalje, Županijski sud utvrđuje da je prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno utvrdio da su rješenja koja su donosila tijela za provedbu nacionalizacije imala utvrđujuće (deklaratorno) značenje, odnosno da je vlasništvo prednika tužitelja prestalo stupanjem na snagu Zakona o nacionalizaciji dana 26. prosinca 1958. kada je ex lege došlo do prestanka prava vlasništva fizičkih osoba na nacionaliziranom zemljištu, a da su bivši vlasnici, odnosno njihovi nasljednici mogli ostvarivati svoja eventualna prava u upravnom postupku na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj 92/96 do 81/02).

- nadalje, drugostupanjski sud utvrđuje da na predmetnoj nekretnini koja je bila društveno vlasništvo prednik tužitelja (Općina Maksimir) postala je 1965. (kada je izuzeta iz faktičnog i stvarnog posjeda korisnika i predana u posjed) izvanknjižni nositelj prava korištenja, a kako čl. 361. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZV) propisuje da se pravo korištenja neizgrađenoga građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu koje nije prestalo do donošenja ovoga Zakona pretvara njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništva dotadašnjega nositelja toga prava ili njegova pravnoga slijednika, to je tužitelj pretvorbom prava korištenja ex lege stekao pravo vlasništva i ima pravni interes zahtijevati utvrđenje da je pravo stekao u smislu čl. 187. ZPP-a i pravo uknjižiti stečeno pravo u smislu čl. 130. st. 1. ZV-a.

- stoga, valja zaključiti da radi prestanka prava vlasništva na nacionaliziranom zemljištu upisani vlasnici, kao niti njihovi pravni slijednici nisu mogli prenijeti na treće osobe prava koja više nisu imali, slijedom čega su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužitelja i ovlasti za uknjižbu u zemljišnoj knjizi.

22. Dakle, iz svih provedenih dokaza u ovom predmetu, nesporno je da su CĆ i JĆ bili upoznati sa time da ovi nedostaci vezani za njihovo vlasništvo postoje i da su se unatoč tome upisali u zemljišne knjige kao vlasnici i prodali nekretnine trećoj osobi, ovdje tužitelju, dok s druge strane tužitelj je postupao sa načelom savjesnosti i povjerenja u zemljišne knjige pa na strani tužitelja postoje pravni nedostaci koje je on mogao uočiti tek kada je zaprimio tužbu Grada Zagreba i tada tražiti raskid kupoprodajnog ugovora i naknadu štete od strane tužitelja CĆ i JĆ jer se u konkretnom slučaju radilo o prikrivenim pravnim nedostacima koji tužitelju kao laiku nisu mogle biti poznate i u odnosu na CĆ i JĆ, tužbeni zahtjev tužitelja kako je postavljen pod točkom I., bio bi osnovan u odnosu na zahtjev da se raskida kupoprodajni ugovor i da su CĆ i JĆ mu vratiti kupoprodajnu cijenu, koju je isplatio kod sklapanja ugovora, a to je 323.000,000 kn, sada 42.869,47 €, sukladno člancima 357., 378., 430. Zakon o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23; dalje ZOO). Međutim, prema mišljenju ovog suda, tužitelj ne bi imao pravo na nakandu razlike iznosa rata kredita koje potražuje od CĆ i FĆ iz razloga što je sam odlučio da podiže kredit u da ga otplaćuje u ratama, isto nije novac koji je predao CĆ, niti šteta koja je neposredno posljedica postupanja CĆ i JĆ pa bi sa tim dijelom tužitelj bio odbijen.

23. Kako su CĆ i JĆ umrli, a što je utvrđeno uvidom u smrtne listove za iste i to CĆ koja je umrla **.**.2023., a što je provjereno uvidom kroz podatke e-spisa, a JĆ je umro **.**.2022., što je također provjereno kroz podatke u e-spisu. U odnosu na iste sud je prekinuo postupak i nastavio u odnosu na njihovu zakonsku nasljednicu UĆ, koja je sada tužena i kao njihov zakonski nasljednik.

24. Kako je uvidom u Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, sklopljenim između JĆ i CĆ, kao primatelja uzdržavanja i UĆ, kao davatelja uzdržavanja, razvidno da su 3. siječnja 2011. sklopili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, temeljem kojeg se UĆ za vrijeme njihovog života upisala kao vlasnik nekretnina temeljem naplatno-pravnog posla u ostavinskim predmetima O- 315/23 iza pokojne CĆ i O-2755/22 iza pokojnog JĆ, nije niti vođena ostavina, odnosno UĆ iza smrti svojih roditelja nije ništa naslijedila.

25. Sukladno navedenom, temeljem članka 5. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19; dalje ZN), određeno je da se ostavina sastoji od svega što je ostavljeno u trenutku smrti, dočim je iz provedenih dokaza utvrđeno da u trenutku smrti ni JĆ ni CĆ nisu imali nikakvih nekretnina, već eventualno ovopredmetno potraživanje tužitelja.

26. Člankom 139. ZN-a, određeno je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. Nasljednik odgovora za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. kako je iz provedenih dokaza nesporno da je ovdje tužena stekla imovinu svojih roditelja CĆ i JĆ prije njihove smrti, temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju (naplatni pravni posao), kako tužitelj nije dokazao da je pobijao ovaj ugovor, a iz ostavinskog postupka je razvidno da se ništa nije raspravljao i da je postupak obustavljen jer ne postoji ostavinska imovina iza pokojnog JĆ i CĆ, to kako je tužena istakla ovaj prigovor u odnosu na tuženu je i s ovog osnova valjalo u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.

27. Temeljem članka 154. ZPP-a, kako sud smatra da uzimajući u obzir načelo pravičnosti, neovisno o tome što je tužitelj u cijelosti odbijen sa tužbeni zahtjevom, svaka strana treba snositi svoje troškove postupka, imajući u vidu da je tužitelj postupao u dobroj vjeri, dok s druge strane to se ne može reći i za prednike tužene, koji su postupali u najblažu ruku nemarno, prodavajući ovu nekretninu, iako su znali da sa Gradom Zagrebom imaju neriješene odnose, bez obzira što isto nije upisano u zemljišne knjige (a uzimajući u uvid prepisku prednika tužene sa Gradom Zagrebom), te imajući u vidu da bi tužitelj u odnosu na I. i II. tuženika uspio sa tužbenim zahtjevom u većem dijelu, da nisu umrli i da nisu još za života svu svoju imovinu prenijeli na III. tuženu temeljem naplatnog pravnog posla. Imajući u vidu navedeno, ovaj sud nalazi da svaka strana treba snositi svoj trošak postupka, osim troškova od 12. ožujka 2025., koji su rješenjem dosuđeni tuženoj jer su nastali krivnjom tužitelja.

28. Radi svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.

Sisak, 9. svibnja 2025.

Sudac

Andrea Vasiljević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana od objave presude. Žalba se podnosi ovom sudu putem e-komunikacije, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku iz Zagreba

2. Tuženoj po punomoćnici Sandri Fridrih, odvjetnici iz Siska

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte