REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-155/2020-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sucu Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŽV, vlasnika Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Ivan Šilhan, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Hećimoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o. u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 26. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, odvjetnika Damira Hećimovića i punomoćnika tuženika, odvjetnika Mate Kačana, nakon javne objave presude 9. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju ŽV vl. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Šilhan, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 25.398,75 EUR (slovima: dvadeset pet tisuća tristo devedeset osam eura sedamdeset pet centi) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja 9. svibnja 2025. do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju ŽV vl. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Šilhan, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu 7.288,65 eura (slovima: sedam tisuća dvjesto osamdeset osam eura šezdeset pet centi) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 9. svibnja 2025. pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos 937,50 eura zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe od 31. kolovoza 2022. i 25. ožujka 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 24. srpnja 2020. podnio tužbu radi naknade imovinske štete. U tužbi u bitnome navodi da je dana 13. srpnja 2019., uslijed vremenske nepogode – oluje, pretrpio imovinsku štetu u vidu oštećenja gospodarske zgrade, dimenzija 41mx8m, izgrađene na adresi [adresa]. Tužitelj je policom osiguranja broj [broj police osiguranja] od 25. listopada 2018., sklopljenom kod tuženika, osigurao u točki 1. tužbe navedenu gospodarsku zgradu na razdoblje od 10 godina počevši od dana sklapanja iste police osiguranja. Navodi da je iz privitka police osiguranja iz točke 2. tužbe vidljivo da je gospodarska zgrada iz točke 1. tužbe osigurana i od rizika nastanka štete od oluje.

1.1. Tuženik je dopisom od dana 11. rujna 2019. otklonio odštetni zahtjev tužitelja od dana 20. srpnja 2019. kao neosnovan. Tužitelj je po punomoćniku tuženiku dana 4. prosinca 2019. uputio prigovor na otklon odštetnog zahtjeva, međutim tuženik je povodom prigovora donio odbijajuću odluku.

1.2. Tužitelj navodi da je osim gospodarske zgrade iz točke 1. tužbe od rizika nastanka štete zbog oluje osigurao i kuću prizemnicu 11mx6m, koja se nalazi na istoj adresi kao i navedena gospodarska zgrada. Tuženiku je temeljem iste vremenske nepogode iz točke 1. tužbe te police osiguranja za kuću prizemnicu 11mx6m likvidirana odšteta u iznosu od 860,90 kn.

1.3. Dalje navodi da tuženikova odgovornost za naknadu imovinske štete u predmetnom postupku proizlazi iz police osiguranja broj [broj police osiguranja] od 25. listopada 2018. i privitka iste police te iz odredbe članka 921. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) koja glasi: „Ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.” 1.4. Tužitelj navodi da ne raspolaže stručnim znanjem te da u ovoj fazi postupka ne može precizno utvrditi visinu tužbenog zahtjeva, slijedom čega će sukladno članku 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), a nakon provedenog građevinskog vještačenja na okolnost visine štete, urediti visinu tužbenog zahtjeva. U tužbi, prije vještačenja, potražuje iznos od 70.000,00 kuna.

2. Konačni tužbeni zahtjev tužitelj je postavio podneskom od 25. ožujka 2024. nakon provedenih građevinskih vještačenja i meteorološkog vještačenja (str. 211-213).

2.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje naknadu imovinske štete u iznosu od 25.398,75 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude do isplate te troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos troškova postupka teče od dana donošenja presude do isplate.

2.2. Naime, u postupku su provedena dva građevinska i meteorološko vještačenje s tim da je tužitelj uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka nakon provedenog prvog građevinskog vještačenja podneskom od 31. kolovoza 2022., a kojoj preinaci se tuženik protivio kako na ročištu za glavnu raspravu održanom 5. siječnja 2023. tako i u podnesku od 17. kolovoza 2023. Sud je preinaku dopustio u skladu sa odredbom članka 190. stavka 3. ZPP.

2.3. Nadalje, kako je u postupku bilo potrebno provesti novo građevinsko vještačenje po vještaku statičaru i hidrometeorološko vještačenje po vještaku meteorologu, radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja i utvrđenja činjenica odlučnih za primjenu prava (je li šteta na objektu tužitelja posljedica oluje ili isključivo dotrajalosti objekta, loše gradnje i neodržavanja istoga), tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev nakon provedenog drugog građevinskog i meteorološkog vještačenja tako da konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos od 25.398,75 eura. Tuženik se preinaci tužbenog zahtjeva učinjenoj podneskom 25. ožujka 2024. nije protivio pa se smatra da je na ovako učinjenu preinaku pristao pa je primjenom odredbe članka 190. stavka 4. ZPP odlučeno kao u izreci rješenja.

2.4. U odnosu na preinaku tužbenog zahtjeva i primjenu odredbe članka 190. ZPP potrebno je istaknuti da navedene odredbe nacionalnog zakonodavstva treba tumačiti u skladu sa pravom EU. Republika Hrvatska potpisnica je Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu Konvencija za zaštitu ljudskih prava ili Konvencija). Europski sud za ljudska prava (dalje: ESLJP) je u više svojih odluka zauzeo stav da je pravo na pristup sudu, kao sastavnica prava na pravično suđenje, povrijeđeno kada postupovna pravila zbog pretjeranog pravnog formalizma prestanu služiti ciljevima pravne sigurnosti i pravilnog djelovanja pravosudnog sustava te počnu predstavljati prepreku za odlučivanje o osnovanosti zahtjeva. Pritom je ESLJP isticao da je poštivanje formaliziranih pravila parničnog postupka, kroz koji stranke osiguravaju odlučivanje o građanskom sporu, vrijedno i važno jer se tako može ograničiti diskrecijska sloboda, osigurati jednakost oružja, spriječiti proizvoljnost, osigurati učinkovito odlučivanje u sporu i presuđivanje u razumnom roku te osigurati pravna sigurnost i poštivanje suda. Slijedom navedenoga, nužno je da sudovi pravne norme ne tumače mehanički, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline, nego je potrebno pravne norme tumačiti teleološki, tj. prema njihovom cilju i svrsi.

2.5. S tim u svezi za istaknuti je da tužitelj u trenutku podnošenja tužbe nema potrebna stručna znanja da bi mogao odrediti visinu pretrpljene štete te da se ista utvrđuje u postupku odgovarajućim vještačenjem. U ovom postupku, nakon provedenog građevinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Edvardu Blajeru bilo je potrebno provesti novo građevinsko vještačenje, ovo stoga jer je upravo vještak Blajer nakon pregleda predmetnih nekretnina tužitelja i oštećenja na istima utvrdio da u postupku treba provesti mehaničko vještačenje, odnosno vještačenje po vještaku koji je specijaliziran za konstrukterski smjer (str.119-121). Također, da bi se u potpunosti mogle utvrditi odlučne činjenice bilo je potrebno provesti i meteorološko vještačenje jer se na osnovu podataka zaprimljenih od Državnog hidrometeorološkog zavoda (dalje: DHMZ) nije mogla utvrditi činjenica pojave olujnog nevremena na dan štetnog događaja 13. srpnja 2019. Sve navedeno ukazuje na to da je tužitelj bio objektivno onemogućen odrediti visinu tužbenog zahtjeva prije provođenja odgovarajućih vještačenja jer za isti nije imao potrebna stručna znanja pa bi onemogućavanjem tužitelja da uskladi svoj tužbeni zahtjev isključivo u odnosu na visinu istoga, nakon provedenih vještačenja, predstavljalo povredu njegova prava na pristup sudu jer se radi o ograničenju koje ne teži legitimnom cilju i koje kao takvo nije u skladu sa člankom 6. Konvencije.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava činjenicu naznačenu u točki 2. tužbe o postojanju ugovornog odnosa između tuženika kao osiguratelja i tužitelja kao osiguranika, a temeljem zaključenog ugovora o osiguranju imovine u predmetu osiguranja predmetne gospodarske zgrade tužitelja od rizika požara i drugih rizika, uključujući i rizik oluje, o kojem je ugovoru o osiguranju imovine izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja] koja je priložena uz tužbu tužitelja. Navodi da se pored označenog ugovora o osiguranju, ugovorno pravo kao mjerodavno materijalno pravo koje se ima primijeniti radi utvrđenja prava i obveza ugovornih strana (tužitelja i tuženika) jesu uvjeti osiguranja; (posebni) Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, te uz primjenu Općih uvjeta za osiguranje imovine.

3.1. Navodi da tužitelj u točki 5. tužbe citira odredbu članka 921. Zakona o obveznim odnosima koja nesporno uređuje prava i obveze ugovornih strana temeljem zaključenog ugovora o osiguranju, međutim ono što je suštinski dio iste odredbe odnosno temeljna činjenica koja se nužno mora ostvariti da bi se govorilo o nastanku obveze osiguratelja da osiguraniku isplati naknadu iz osiguranja (osigurninu) jest nastup osiguranog slučaja. Sukladno tome navodi da je odredbom članka 5. Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika propisano što se u okviru ovdje predmetnog ugovora o osiguranju ima smatrati olujom kao jednim od osiguranih rizika nastupom kojih dolazi od osigurateljne obveze tuženika pa citira:

„Olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra se vjetar brzine 17,2 metra u sekundi odnosno 62 km na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više. Smatra se da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar, ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovno održavane građevine. U slučaju sumnje, osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvještajem hidrometeorološke službe.“

3.2. Slijedom navedenoga, tuženik ističe da je u prvom redu nužno uočiti da se u ugovornom odnosu između tužitelja (kao osiguranika/ugovaratelja osiguranja) i tuženika (kao osiguratelja) temeljem zaključenog ugovora o osiguranju nastup osiguranog slučaja - oluje - utvrđuje/određuje samo prema prethodno citiranoj zakonskoj odredbi pa da stoga ne postoji bilo kakav pravni osnov prema kojem bi se pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do nastupa osiguranog slučaja u vidu oluje utvrđivalo u nekom drugom sadržaju ili na neki drugi izvan ugovorni način. Kao što je razvidno iz priloga priloženih uz tužbu tužitelja, tuženik je prethodno tužitelju prezentirao svoje stajalište, kao razlog odbijanja zahtjeva tužitelja za isplatom osigurnine, kako se u ovome slučaju ne može govoriti o nastupu osiguranog slučaja (oluje).

3.3. Tuženik navodi da nije raspolagao mjerodavnim izvještajem hidrometeorološke službe o pojavi oluje (olujnog vjetra) na predmetnom području, a prema tuženiku dostupnim meteorološkim podacima za predmetno mjesto i vrijeme nije bilo govora o pojavi vjetra one brzine koja se određuje sukladno prethodno citiranoj odredbi posebnih ugovornih uvjeta. Pored toga, da prilikom očevida/izvida ovdje predmetne tužiteljeve štete nije uočena bilo kakva pojava; niti na samom tužiteljevom objektu niti u okolini istog objekta koja bi upućivala na pojavu oluje (nije evidentirano pojave otkinutih stabala i grana, odletjelih komada krovišta oko objekta i slično). Kako to jasno proizlazi iz priložene opsežne fotodokumentacije tuženika, štetu na predmetnom tužiteljevom građevinskom objektu tuženik smatra posljedicom nepravilnog načina gradnje istog objekta prije svega u dijelu izvedbe krovišne konstrukcije te spoja iste konstrukcije i zidova, uz činjenicu njegove dotrajalosti i neodržavanosti. Tuženik ističe da je zbog navedenih razloga, došlo (dolazilo je) do slijeganja krovišta te posljedično pucanja zidova pod pritiskom nepravilno izvedenog krova te da je pucanje zidova sigurno nastajalo u određenom periodu upravo kao posljedica stalnog i izravnog pritiska cjelokupnog nepravilno izvedenog krovišta na zidove (rogovi oslonjeni izravno na zid, a ne na drvenu podrožnicu-rogovi su obujmicama vezani direktno na zid). Drugim riječima, tuženik smatra da opisani sadržaj tužiteljeve štete, razvidan iz priložene foto dokumentacije, svakako nije sadržaj štete koji bi se objektivno mogao očekivati kao posljedica djelovanja olujnog vjetra.

3.4. Tuženik ističe da se u konkretnom slučaju radilo o pojavi olujnog vjetra, da bi se tada šteta na objektu tužitelja, kao tipična posljedica takve meteorološke pojave, javila u vidu dizanja i bacanja krovnih ploča pod udarima vjetra te bi se zasigurno očekivala pojava razbacanih dijelova krovišta oko objekta (notorna činjenica). U konkretnom slučaju, kako je prethodno rečeno, upravo suprotno takvoj tipičnoj posljedici utjecaja olujnog vjetra na građevinski objekt, dolazi do slijeganja (ne dizanja) krovišta i pucanja zidova.

3.5. Zaključno ističe da sam sadržaj tužiteljeve štete i izostanak tipičnih (posrednih i neposrednih) posljedica oluje na mjestu osiguranog objekta, uz nedostatak meteorološkog dokaza o pojavi olujnog vjetra, s razinom je izvjesnosti i sukladno mjerodavnom materijalnom ugovornom pravu, isključio mogućnost da bi se u konkretnom slučaju ostvario osigurani rizik oluje koje bi bio u uzročno posljedičnoj vezi s ovdje predmetnom imovinskom štetom tužitelja koja je predmetom njegova tužbenog zahtjeva, slijedom čega tuženik predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti, ustrajući u argumentaciji o neosnovanosti postavljenog tužbenog zahtjeva.

4. S obzirom da je u tijeku postupka došlo do izmjene u sastavu suda, to je primjenom odredbe članka 315. stavka 3. ZPP glavna rasprava započela iznova, a uz suglasnost parničnih stranaka pročitani su zapisnici o svim do tada izvedenim dokazima bez potrebe za ponovnim provođenjem istih. Temeljem odredbe članka 299. stavka 2. ZPP usvojen je dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem hidrometeorološkog vještačenja po vještaku meteorološke struke na okolnost utvrđivanja vremenskih prilika u mjestu [adresa] na dan štetnog događaja.

4.1. U provedenom dokaznom postupku, u skladu sa odredbom članka 220. ZPP sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: zapisnik o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 24. srpnja 2019. (str. 4 spisa), polica osiguranja i privitak polici osiguranja (str. 5-6 spisa), obavijest tuženika o otklonu odštetnog zahtjeva (str.7 spisa), prigovor tužitelja i odluka tuženika povodom prigovora (str. 8-9 spisa), zapisnik o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika (str. 10 spisa), obavijest o likvidaciji odštete (str.11), opći uvjeti tuženika za osiguranje imovine i uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (str.15-22 spisa), fotodokumentacija tuženika s obavljenog očevida 24. srpnja 2019. (str.23-44 spisa), potvrda Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje [adresa] na dan 13. srpnja 2019. (str.59-60), pročitani su iskazi tužitelja ŽV i svjedoka TV saslušanih na glavnoj raspravi 16. ožujka 2022. (str. 61-63 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Edvarda Blajera od 21. lipnja 2022., zaprimljen 24. lipnja 2022. (str. 71-92 spisa), iskaz vještaka Edvarda Blajera saslušanog na glavnoj raspravi dana 5. siječnja 2023. (str. 118-121 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr.sc. Dragoslava Dragojlovića od 22. travnja 2023. (str.144-177spisa) te iskaz vještaka Dragoslava Dragojlovića saslušanog na glavnoj raspravi dana 17. veljače 2025. (str.232 -235 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dubravka Čelebije od 14. ožujka 2024. (str. 199-204 spisa) te iskaz vještaka Dubravka Čelebije saslušanog na glavnoj raspravi dana 17. veljače 2025.(str. 232-235 spisa).

4.2. Nakon saslušanja stalnog sudskog vještaka Dubravka Čelebije sud je u skladu sa odredbom članka 261. ZPP raspravnim rješenjem od 17. veljače 2025. odredio ponovno saslušanje stalnog sudskog vještaka Edvarda Blajera budući da je u nalazima vještaka Dubravka Čelebije i Edvarda Blajera bilo proturječnosti, odnosno nejasnoća glede uzroka nastanka štetnog događaja koje nejasnoće i proturječnosti je bilo moguće otkloniti ponovnim saslušanjem vještaka. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba prema odredbi članka 262. ZPP.

4.3. Sud nije uzeo u obzir materijalne dokaze koje je tuženik dostavio tek uz podnesak od 25. kolovoza 2022., nakon zaključenja prethodnog postupka i u stadiju glavne rasprave, a koji dokazi se sastoje od ponude osiguranja na str. 98 spisa predmeta i ponude osiguranja na str. 99 spisa predmeta budući su ovi dokazi dostavljeni protivno odredbi članka 299. stavka 2. ZPP-a nakon zaključenja prethodnog postupka. S obzirom na sadržaj ovih dokaza razvidno je da se radi o dokazima kojima je tuženik raspolagao u vrijeme podnošenja odgovora na tužbu, odnosno u fazi prethodnog postupka.

4.4. Daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP, kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

4.5. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Između stranaka nije sporno postojanje ugovornog odnosa parničnih stranaka temeljem zaključenog ugovora o osiguranju imovine u predmetu osiguranja predmetne gospodarske zgrade tužitelja od rizika požara i drugih rizika, uključujući i rizik oluje, o kojem je ugovoru o osiguranju imovine izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja] koja je priložena uz tužbu tužitelja. Nije sporno da je 13. srpnja 2019. došlo do oštećenja na nekretninama tužitelja kao niti činjenica da je tuženik za štetu nastalu na kući tužitelja isplatio tužitelju novčani iznos od 860,90 kuna.

6. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, sporno je postojanje odgovornosti tuženika za štetu koju potražuje tužitelj, sporno je primjenjuju li se u konkretnom slučaju kao mjerodavno pravo Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika te Opći uvjeti za osiguranje imovine. Sporno je je li tužitelj primio navedene uvjete tuženika uz policu osiguranja. Sporan je nastup osiguranog slučaja u smislu odredbe članka 5. Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika, odnosno je li u konkretnom slučaju došlo do nastupa osiguranog slučaja u vidu oluje kako je ista definirana člankom 5. Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika. Sporno je jesu li oštećenja na imovini tužitelja posljedica dotrajalosti, loše gradnje i neodržavanja objekta ili olujnog nevremena praćenog jakim naletima vjetra.

6. Iz zapisnika o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika od 24. srpnja 2019. (str. 4 spisa), police osiguranja i privitka polici osiguranja (str. 5-6 spisa), obavijesti tuženika o otklonu odštetnog zahtjeva (str.7 spisa), prigovora tužitelja i odluke tuženika povodom prigovora (str. 8-9 spisa) te zapisnika o očevidu i procjeni štete od požara i nekih drugih rizika (str. 10 spisa) proizlazi

– da je tužitelj 13. srpnja 2019. pretrpio imovinsku štetu na objektima na adresi [adresa] te da su popisana oštećenja u zapisniku o očevidu koji je sastavio djelatnik tuženika TV dana 24. srpnja 2019.,

– da je prema izjavi tužitelja uslijed olujnog nevremena došlo do pomjeranja i propadanja dijela krovišta i pomjeranja nosivog dijela zida u dužini od 14 metara – da je u zapisniku o očevidu navedena oluja kao ostvareni rizik osiguranja

– da je procjenitelj tuženika popisao oštećenja na krovištu gospodarskog objekta tužitelja koje je pokriveno salonitnim pločama te da je propalo 30% objekta,

– da je nosivi zid u dužini od 14 metara pomjeren

– salonitne ploče cca 20 komada te salonitni sljemeni pokrov cca 10 komada

– da je policom osiguranja broj [broj police osiguranja] od 25. listopada 2018., sklopljenom kod tuženika, tužitelj osigurao tužbe navedenu gospodarsku zgradu na razdoblje od 10 godina počevši od dana sklapanja iste police osiguranja

– da je gospodarska zgrada tužitelja osigurana i od rizika nastanka štete od oluje

– da je tuženik dopisom od dana 11. rujna 2019. otklonio odštetni zahtjev tužitelja od dana 20. srpnja 2019. kao neosnovan

– da je tužitelj po punomoćniku tuženiku dana 4. prosinca 2019. uputio prigovor na otklon odštetnog zahtjeva, te da je tuženik povodom prigovora donio odbijajuću odluku jer je utvrdio da na dan štetnog događaja nije utvrđena pojava olujnog nevremena na mjestu štetnog događaja slijedom čega da se nije dogodio osigurani rizik te da tuženik utvrđuje da je šteta nastala uslijed loše izvedbe građevinskih radova.

6.1. Čitanjem općih uvjeta tuženika za osiguranje imovine (dalje: Opći uvjeti) i uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (dalje: Uvjeti), utvrđeno da je člankom 5. Uvjeta određen opseg rizika od oluje te da se „Olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra se vjetar brzine 17,2 metra u sekundi odnosno 62 km na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više. Smatra se da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar, ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovno održavane građevine. U slučaju sumnje, osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvještajem hidrometeorološke službe. Štete od oluje obuhvaćene su osiguranjem ako su prouzročena mehanička oštećenja osigurane stvari: 1) neposrednim djelovanjem oluje, 2) izravnim udarom predmeta oborenih ili nošenih olujom." Stavkom 3. citiranoga članka propisano je između ostaloga da osiguranjem od oluje nisu obuhvaćene štete na građevini koja nije bila izgrađena prema načinu gradnje uobičajenom u tom mjestu ili koja je slabo održavana ili koja je dotrajala. Upravo pozivom na ovu odredbu tuženik nalazi osnov za isključenje svoje odgovornosti. Saslušan na glavnoj raspravi dana 5. siječnja 2023. vještak Edvard Blajer iskazao je da je predmetna gospodarska zgrada izvedena na uobičajen način kako se izvode gospodarske zgrade ovog tipa.

6.2. Iz potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje [adresa] na dan 13. srpnja 2019. (str.59-60) proizlazi da su dostavljeni podatci iz Glavne meterološke postaje Slavonski Brod koja se nalazi na udaljenosti od 12,0 km od mjesta štete (za podatke količine oborina i atmosferske pojave u tri vremenska intervala 7 h, 14 h i 21 h) i kišomjerne postaje Vrhovina koja se nalazi na udaljene od 5,0 km od mjesta štete te da isključivo na temelju iste bez provođenja hidrometeorološkog vještačenja nije moguće sa sigurnošću utvrditi odlučnu činjenicu je li dana 13. srpnja 2019. bilo olujno nevrijeme na mjestu štetnog događaja.

6.2. Pregledom fotodokumentacije uočavaju se popisana oštećenja na gospodarskoj zgradi tužitelja za koja potražuje odštetu od tuženika.

6.3. Svjedok TV iskazao je da je zaposlen kod tuženika te da obavlja poslove procjene štete. Kad je stigao na teren tamo su bile dvije štete, na kući i gospodarskom objektu. Bilo je vidljivo da je na dijelu krovišta ulegnuće, sljeme krovišta gospodarskog objekta je bilo ulegnuto, a bilo je vidljivo ulegnuće i razmaknuće bočnih zidova. Gornja ivica, ivica zida se izmakla prema van 20 cm, na tom dijelu gdje je krov ulegnuo, na tom mjestu se zid izmaknuo prema van. Kad je stigao na lice mjesta pomislio je da je to nastalo od oluje međutim, kasnije kada su išli analizirati štete utvrdili su da je to zbog neodržavanja ili zbog građevinskog nedostatka. Misli da to nije od oluje nego zbog neodržavanja. U tom objektu samo je jedan dio objekta korišten i u tom dijelu je gospođa držala par svinja. Od kada se dogodila šteta na teren su izašli nekih tjedan dana poslije, tada nije bilo svinja. Prema njegovom iskustvu kada je oluja onda se te salonitne ploče dignu i razbacaju, a koliko se sjeća tu je samo jedna ploča nedostajala, što mu je upalo u oči kada je poslije išao gledati. Kliješta krovišta bila su učvršćena sa čavlima, a trebala su biti sa vijcima te je s vremenom taj krov sa čavlima popustio i onda su se zidovi raširili. Zaključili su da to nije od oluje po tome što salonit ploče na tom krovištu nisu bile razbacane, nedostajala je samo jedna, a to su zaključili zbog činjenice da Croatia osiguranje nije imala prijavljenih puno šteta sa drugih kuća. Što se tiče kuće utvrdili su da su bila vlažna područja i da je nešto curilo i nisu se penjali na krov. Kuća je bila isto pokrivena salonit pločama. Na kući također nisu bile razbacane salonit ploče. Na kući su priznali štetu, smatra da je to njegova pogreška jer nije provjeravao. Na kući su također bile salonitne ploče koje nisu bile razbacane. Smatra da nije trebala biti isplaćena šteta niti na kući te da se radi o njegovoj pogrešci. Kada utvrđuju radi li se o šteti od oluje utvrđuju ima li drugih tragova, da se drvo iskrenulo ili nešto drugo. Koliko se sjeća u tom selu nije vidio da je bilo nekakvih tragova oluje. Na upit tužitelja koji je toga dana prijavio štete na voćnjaku od tuče i oluje, jesu li i drugi susjedi prijavili takvu štetu Croatia osiguranju, svjedok je iskazao da nije tada išao nigdje drugdje na teren već samo kod tužitelja te da ne zna napamet koliko imaju osiguranja imovine u [adresa] i bližim mjestima, a misli da Croatia osiguranje ima na tom području negdje 30 % osiguranja. Upitan je li se ovaj objekt razlikovao bitno drugačije u odnosu na ostale objekte gdje se drže svinje iskazao je da je, koliko se sjeća objekt je loše održavan i u njemu nije bilo svinja nekih tri godine. U tom trenutku kada je izašao na teren tu nije bilo svinja, sjeća se da je gospodin rekao da je u zadnjem dijelu objekta držao svinje ali svjedok to nije išao provjeravati, u tom dijelu krov je bio normalan. Svjedok je naveo da krov nije popustio zbog oluje, a na pitanje zašto je baš popustio u srpnju 2019. iskazao je da to nije moglo popustiti tada nego i prije. Nije uočio tragove koji bi upućivali na oluju. Iskaz svjedoka sud ocjenjuje neiskrenim i nelogičnim jer je iskaz proturječan materijalnim dokazima u spisu kao i zaključcima vještaka građevinske struke. Nadalje, za istaknuti je da je stalni sudski vještak Edvard Blajer iskazao na glavnoj raspravi održanoj 5. siječnja 2023. da on kao građevinski vještak ne može sa sigurnošću očitovati jesu li oštećenja zgrade mogla nastati isključivo zbog dotrajalosti gospodarske zgrade bez bilo kakvih vanjskih utjecaja te da bi za utvrđenje ove činjenice bilo potrebno provesti mehaničko vještačenje radi izračuna mehaničke otpornosti i stabilnosti elemenata zgrade, odnosno vještačenje po vještaku koji je specijaliziran za konstruktorski sjmjer, odnosno po vještaku statičaru. Ako se o navedenoj činjenici ne može sa sigurnošću očitovati stalni sudski vještak koji je diplomirani inženjer građevine, nejasno je kako se o istoj sa sigurnošću može očitovati svjedok koji je dipl. inženjer strojastva i nije specijaliziran za vještačenje konstrukcije građevina, odnosno niti za građevinu niti za statiku. Nadalje, svjedok navodi da su bile dvije štete na objektima tužitelja, na kući i na gospodarskom objektu tužitelju te da je tužitelju priznata šteta na kući nastala od oluje, a kasnije navodi da ne zna je li bilo oluje. Prilikom ocjene iskaza svjedoka treba imati na umu da se radi o zaposleniku tuženika pa je logično da nastoji umanjiti odgovornost tuženika.

6.4. Iz iskaza tužitelja ŽV proizlazi da se štetni događaj dogodio 13. srpnja 2019. Tužitelj je bio u Zagrebu, a njegova majka je bila kod kuće. Rekla mu je da je bilo veliko nevrijeme, da je krov na tom objektu plesao jer je okrenut sjever-jug, da su neke ploče pukle, a svi stanovnici ondje znaju da je padala jaka kiša i puhao vjetar te da je na kilometar od njih padala tuča. Kod tuženika je imao osiguran stambeni objekt i objekt za tov svinja, jedno pored drugog. Stambeni objekt je na ime ŽV, a objekt za tov svinja je na OPG. Što se tiče stambenog objekta tuženik mu je priznao svu štetu koja mu je nastala i nije se žalio, a što se tiče objekta za tov svinja tuženik ga je odbio sa zahtjevom za isplatu štete te je naveo da taj objekt nije građevinski u redu da bi se isplatila šteta međutim, moram prilikom ugovaranja police osiguranja nitko nije bio na terenu da bi pogledao taj objekt i da bi rekao da taj objekt nije građevinski u redu da bi mogao dobiti štetu. Tužitelj je iskazao da ne zna što bi se u selu moglo osigurati po tim građevinskim standardima. Plaćao je dvije odvojene police osiguranja, jedna je bila za kuću, a druga je bila za taj građevinski objekt za tov svinja. U okviru te police koja je bila višegodišnja platio je i doplatak za otkup franšize za oluju te je platio i za potres, a polica je iznosila 662,82 kn godišnje. Policu osiguranja ugovorio je u [adresa] u „ [obrt]“ obrtu za osiguranje. Prilikom ugovaranja osiguranja djelatnik ga je pitao kada je ta pomoćna građevina zidana, koje godine, a tužitelj je rekao da je zidana 1982. godine, da je renovirana 2005. te da je 2013. taj objekt legaliziran. Tužitelj ne zna ima li tuženik tablice prema starosti objekta. Pitali su ga je li drvena ili zidana gradnja, rekao je da je gradnja zidana. Sa djelatnikom nije razgovarao o tome što znači oluja. Svjestan je kada je građevina zidana, osigurao je građevinu od oluje, potresa, grmljavine, nevremena. Djelatnik ga nije upozorio što znači pojam oluje i da oluja predstavlja puhanje vjetra određene jačine, temeljem čega tuženik otklanja zahtjev za štetu. Tužitelj je potpuno izgubio povjerenje u to osiguranje, a da je znao da neće moći dokazati da je to bila jaka oluja i da neće moći dobiti naknadu štetu u takvom slučaju nikada ne bi plaćao to osiguranje. Njegova obitelj osigurava imovinu u Croatia osiguranju već 40-tak godina i time je razočaranje veće. Nije dobio fizičke uvjete za osiguranje imovine i uvjete za osiguranje od požara, fizički je dobio policu osiguranja i ponudu, je li to dobio na e-mail nije siguran, ali može sa velikom sigurnošću reći da nije. Prilikom tog nevremena stradao je krov, na krovu su bile salonitne ploče, krov je plesao i širio zidove, a osnovni problem je što su se zidovi razdvojili i taj dio objekta nije više za upotrebu te se unutra ne smije ulaziti budući da je opasno. Stradao je i dio stiropora međutim i njega je falilo djelomice tako ne može procijeniti koliko je točno stradalo od te oluje. Što se tiče krova i ploča i stiropora to je stradalo na cijelom objektu, a što se tiče zidova, to je trećina objekta budući je objekt podijeljen na tri dijela, tako da ta zadnja trećina nije za potrebu jer su od tuda udari vjetra bili jaki. Razgovarao je sa susjedom koji je rekao da je stradao krov, krov je plesao i crijep je otišao, a rekao mu je da ne osigura jer će morati voditi spor za osiguranje. Na upit je li objekt bio u uporabi iskazao je da je taj objekt predviđen za tov svinja i to za oko 330 komada kako su držali prije, međutim da je zbog smrada izgradio novi objekt kilometar dalje tako da je u ovom objektu još držao 6, 7 ili 12 svinja koje su bile za preradu. Ostatak objekta se koristio kao skladište hrane. U tom objektu ne drži puni kapacitet zbog tog mirisa koji se širi. U objektu su bile svinje, bilo je blatno i tu se stvara velika paučina i prašina. Objekt je održavan u smislu da je čišćen, melo se, pralo, deratiziralo i radilo sve ono što je obveza prema propisima. Iskaz tužitelja sud je prihvatio u cijelosti jer je iskazivao uvjerljivo, okolnosno i suglasno kako materijalnim dokazima tako i kasnije provedenim vještačenjima glede oštećenja na nekretnini, održavanja iste i pojave olujnog nevremena.

7. Na okolnost nastalih oštećenja na imovini tužitelja i visine pretrpljene štete provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku Edvardu Blajeru, vještaku građevinske i gospodarske struke.

7.1. Zadatak vještačenja bio je utvrditi uzrok nastanka štete, odnosno utvrditi činjenice je li šteta mogla nastati kao posljedica olujnog nevremena ili je šteta nastala zbog dotrajalosti objekta tužitelja te utvrditi način gradnje objekta i visinu štete na objektu, a sve uz obvezu vještaka da pregleda navedeni objekt tužitelja uz nazočnost tužitelja. Dana 17. svibnja 2022. godine vještak je pristupio na lice mjesta uz nazočnost tužitelja, a tužitelj je vještaku predočio dokaz legalnosti za objekte koji su bili predmetom pregleda vještaka i to Rješenje o izvedenom stanju izdano do Brodsko- posavske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, KLASA: UP/I-361-03/12-03/374, URBROJ: 2178/1-15-13-9 u [adresa] od 30.09.2013. godine i Arhitektonska snimka izvedenog stanja izrađen od Projekt d.o.o., za projektiranje, građenje i nadzor, [adresa], T.D.: 98-2012.

7.2. Vještak Edvard Blajer u svom nalazu i mišljenju navodi da je predmet vještačenja gospodarska zgrada koja je sastavni dio nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] - kuća, gospodarske zgrade i dvorište selo, površine 1.358 m2 u vlasništvu tužitelja. Kuća tužitelja je izgrađena uz sjeverozapadnu među čestice, u prednjem dijelu čestice prema asfaltiranoj ulici naselja. Veličina zgrade je prizemlje i kat, a dijelom samo prizemlje. Namjena objekta je stambena. Krovište na dijelu prizemlja i kata izvedeno je dvostrešno, a na prizemnom dijelu je izvedeno jednostrešno krovište. Zgrada je završena i koristi se. Pomoćna zgrada izgrađena je uz jugoistočnu i sjeveroistočnu među čestice, u prednjem dijelu čestice prema asfaltiranoj ulici naselja. Veličina zgrade je podrum i prizemlje. Namjena objekta je da se koristi kao skladište. Na pomoćnoj zgradi je izvedeno dvostrešno krovište. Zgrada je završena i koristi se. Na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi se izgrađena kuća, pomoćna zgrada i gospodarska zgrada. Gospodarska zgrada je izgrađena uz sjeverozapadnu među čestice, u središnjem dijelu čestice nastavno iza kuće. Veličina zgrade je prizemlje. Namjena objekta je gospodarske namjene za potrebe tova svinja. Krovište je izvedeno dvostrešno. zgrada je završena i prema izjavi na očevidu u doba štetnog događaja se koristila. Gospodarska zgrada je prizemnica dimenzija 42,00 m x 8,10 m izgrađena 1982. godine. Gospodarska zgrada izvedena je na način da je unutrašnjost objekta podijeljena pregradnim zidovima na četiri dijela u kojima je nalaze boksovi opremljeni za tov svinja. U objekt se ulazi s južne i sjeverne strane, a komunikacija se ostvaruje uzduž cijelog objekta kroz središnji dio između ograđenih boksova za tov svinja. Zgrada je izgrađena na način da su izvedeni betonski temelji s betonskom temeljnom pločom. Iznad temeljne ploče izvedeni su nosivi zidovi sazidanim od siporex blokova s izvedenim vertikalnim i horizontalnim serklažima, iznad otvora na zgradi izvedeni su nadvoji. Krovna konstrukcija zgrade je izvedena kao dvostrešna od jelove građe s pokrovom od salonit ploča. Rogovi krovišta su dimenzija 12x10 cm. Na drvenim gredama horizontalno su postavljene jednostrano gredice dimenzija 5x5 cm kao nosači toplinske izolacije krova (izolacija je dijelom postavljena). Krovna konstrukcija izvedena kao dvostrešna raspona 7,50 m i to na način da su grede krovne konstrukcije pričvršćene i oslanjaju se na horizontalni serklaž zida zgrade. Iz razloga načina izvedbe krovne konstrukcije na objektu je u visini horizontalnog serklaža ugrađeno je 5 kom metalnih zatega (označeno crveno na tlocrtu zgrade) izvedenih od građevinskog rebrastog čelika promjera 15 mm s metalnim pločama zatege na vanjskom dijelu zida zgrade.

7.3. Vještak navodi da je uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta vidljivo da je šteta na gospodarskom objektu koja je predmet vještačenja nastala dana 13. srpnja 2019. godine, dok je zapisnik s očevida od strane tuženika sačinjen dana 24. srpnja 2019. godine.

7.4. Vještak je očevidom na licu mjesta utvrdio da se šteta nastala na gospodarskoj zgradi nalazi u sjevernom dijelu zgrade (označeno plavim pravokutnikom na tlocrtu zgrade u nalazu vještaka na stranici 10). Krovna konstrukcija na sjevernom dijelu zgrade je dijelom ulegnuta. Propalo je oko 30% predmetnog dijela krovne konstrukcije. Na dijelu ulegnuća krovne konstrukcije gospodarske zgrade zidovi zgrade su nagnuti prema van (u jednom dijelu i do 20 cm u gornjem dijelu zida). Zidovi zgrade na sjevernom dijelu zgrade imaju mjestimične pukotine. Znatna oštećenja zida zgrade vidljiva su na istočnom zidu sjevernog dijela zgrade. Mjesto znatnih oštećenja zida nalaze na dijelu zgrade gdje je došlo do ulegnuća krovne konstrukcije. Uočena oštećenja na gospodarskog zgradi su znatna. Gospodarska zgrada se kao takva u svom sjevernom dijelu ne može se više koristiti, već je istu potrebno sanirati.

7.5. Vještak navodi da su za potrebe ovog postupka zatraženi podatci o vremenskim prilikama za 13. srpnja 2019. od Državnog hidrometerološkog zavoda Republike Hrvatske te da je iz pribavljenih podataka od Državnog hidrometerološkog zavoda od 22. rujna 2021. (spis strana 55-60) vidljivo da su dostavljeni podatci iz Glavne meterološke postaje Slavonski Brod koja se nalazi na udaljenosti od 12,0 km od mjesta štete (za podatke količine oborina i atmosferske pojave u tri vremenska intervala 7 h, 14 h i 21 h) i kišomjerne postaje Vrhovina koja se nalazi na udaljene od 5,0 km od mjesta štete. Dobiveni podatci oslikavaju vremenske prilike u [adresa] i količinu kiše koja je pala u Vrhovinama što su lokacije koje su dosta udaljene od lokacije gospodarske zgrade. Na osnovu navedenog iz dostavljenih podataka od DHMZ-a vještak je mišljenja da se sa sigurnošću ne može ustanoviti je li na predmetnom području bilo ili nije bilo nevrijeme. Za oštećenja na gospodarskoj zgradi na očevidu održanom dana 17. svibnja 2022. godine zbog proteka vremena od nastanka štete nije u mogućnosti ustanoviti kada su ista nastala (moguća nova i stara oštećenja), tj. da li je na zgradi već bilo oštećenja koja su nastala prije 13. srpnja 2019. godine. Na taj način nije u mogućnosti ustanoviti da li je došlo do daljnjeg narušavanja stabilnosti objekta ili je uzrok nastanka štete na dijelu gospodarske zgrade djelovanje vjetra na plohe krovne konstrukcije. Na osnovu navedenog pregledom dokumentacije koja se nalazi u spisu Pn-155/2020, priložene foto dokumentacije, kao i očevidom održanim na licu mjesta dana 17. svibnja 2022. godine vještak navodi da ne može sa sigurnošću ustanoviti koji je uzrok nastanka štete na gospodarskoj zgradi. Visinu štete na gospodarskoj zgradi predstavlja vrijednost radova koje je potrebno izvesti da bi se zgrada sanirala, a vrijednost radova utvrdio je troškovnički.

7.6. Slijedom navedenoga, vještak Blajer utvrđuje da je prema podatcima od Državnog hidrometerološkog zavoda od 22. rujna 2021. godine (spis strana 55-60) vidljivo da su dostavljeni podatci iz Glavne meterološke postaje Slavonski Brod koja se nalazi na udaljenosti od 12,0 km od mjesta štete (za podatke količine oborina i atmosferske pojave u tri vremenska intervala 7 h, 14 h i 21 h) i kišomjerne postaje Vrhovina koja se nalazi na udaljene od 5,0 km od mjesta štete. Dobiveni podatci oslikavaju vremenske prilike u [adresa] i količinu kiše koja je pala u Vrhovinama što su lokacije koje su dosta udaljene od lokacije gospodarske zgrade. Na osnovu navedenog iz dostavljenih podataka od DHMZ-a mišljenja je da se sa sigurnošću ne može ustanoviti da li je na predmetnom području bilo ili nije bilo nevrijeme. Za oštećenja na gospodarskoj zgradi na očevidu održanom dana 17. svibnja 2022. godine zbog proteka vremena od nastanka štete nije u mogućnosti ustanoviti kada su ista nastala (moguća nova i stara oštećenja), tj. da li je na zgradi već bilo oštećenja koja su nastala prije 13. srpnja 2019. godine. Vještak navodi da nije u mogućnosti ustanoviti da li je došlo do daljnjeg narušavanja stabilnosti objekta ili je uzrok nastanka štete na dijelu gospodarske zgrade djelovanje vjetra na plohe krovne konstrukcije. Uočena oštećenja na gospodarskog zgradi su znatna. Gospodarska zgrada se kao takva u svom sjevernom dijelu ne može se više koristiti, već je istu potrebno sanirati. Na osnovu troškovnika radova vrijednost radova koje je potrebno izvesti da bi se sanirala šteta nastala na gospodarskoj zgradi iznosi 115.770,75 kune bez PDV-a, odnosno iznosi 144.713,44 kune s PDV-om.

7.7. Saslušan na glavnoj raspravi dana 5. siječnja 2023. vještak Edvard Blajer iskazao je da u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja te da parnične stranke nisu postavile konkretna pitanja u svojim podnescima koje su dostavljale nakon provedenog vještačenja. Na sva pitanja vještak je odgovorio usmeno na zapisnik pred sudom.

7.8. Upitan kakva je šteta tipična za olujno nevrijeme na objektima poput predmetnog objekta koje je vještak vještačio, vještak je iskazao da je široka paleta oštećenja koja se mogu javiti na objektima, a sve iz razloga što se pod olujnim nevremenom može smatrati cijela paleta utjecaja na predmetni objekt poput pijavica, udara vjetra koji može biti paralelan ili okomit. Upitan koji dijelovi objekta prvi stradavaju kod takvog olujnog nevremena, vještak je iskazao da ne može pretpostaviti ono što se od njega traži odnosno je li od utjecaja vjetra, je li od utjecaja tuče, jer se puno stvari može smatrati olujnim nevremenom pa se mora konkretizirati na što se točno misli. Nadalje, upitan je li šteta koju je zatekao na tom objektu mogla biti posljedica bilo kojeg oblika olujnog nevremena, iskazao je kako je već naveo u nalazu i mišljenju od 21. lipnja 2022. da je od proteka vremena između nastanka štete i kada je vještak došao na očevid prošlo skoro 3 godine, zbog tog razloga vještak nije mogao sa sigurnošću utvrditi je li šteta odnosno narušena stabilnost objekta nastala uslijed olujnog nevremena ili iz nekih drugih razloga te da je naknadnu provjeru na gospodarskoj zgradi moguće provesti putem vještačenja mehaničke otpornosti i stabilnosti što provode institucije kao građevinski fakulteti koji uzimaju uzorke i rade model izračuna. Ono što je vještak uočio na očevidu za razliku od fotografija koje se nalaze u sudskom spisu primijetio je da je na dijelu gospodarskog objekta došlo do ulegnuća krovne konstrukcije, a krovne ploče koje su bile uništene su sada sanirane.

7.9. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo je u obzir fotografije nastale štete koje je procjenitelj tuženika sačinio 24. srpnja 2019., dakle nakon štetnog događaja, s obzirom da se na istima vidi koja su oštećenja nastala prilikom štetnog događaja. Razlika između fotografija koje se nalaze u spisu (sačinjenih od procjenitelja tuženika 24. srpnja 2019.) i onoga što je zatekao prilikom očevida jest da je samo saniran pokrov na krovnoj konstrukciji, a sve ostale štete koje su bile vidljive na fotografijama procjenitelja su bile vidljive i na očevidu. S obzirom na štetu koju je vještak uočio na tim fotografijama i prilikom očevida na licu mjesta, upitan smatra li da su ta oštećenja zgrade mogla nastati isključivo dotrajalošću zgrade, bez bilo kakvih vanjskih utjecaja, vještak je iskazao da je objekt koji je zatekao na očevidu već bio poremećene stabilnosti tako da je teško odgovoriti na to pitanje, odnosno da nije u mogućnosti očitovati se na postavljeno pitanje te da je njegova preporuka kao što je i ranije naveo da se navedena činjenica utvrdi provođenjem mehaničkog vještačenja koje provode institucije i građevinski fakulteti.

7.10. Kao što je navedeno u nalazu i mišljenju zgrada je izgrađena na način da su izvedeni betonski temelji sa armiranom betonskom temeljnom pločom. Iznad temeljne ploče izvedeni su nosivi zidovi sazidani od blokova sa izvedenim horizontalnim i vertikalnim cerklažima, a iznad otvora na zgradi izvedeni su nadvoji. Krovna konstrukcija zgrade izvedena je kao dvostrešna sa pokrovom od salonit ploča, rogovi krovišta su dimenzija 12x10 cm, sa horizontalno postavljenom jednostranom gredicom dimenzija 5x5 cm. Krovna konstrukcija je raspona 7,5 metara i postavljena na način da su grede krovne konstrukcije pričvršćene i oslanjaju se na horizontalni cerklaž zida zgrade. Može se reći da je gospodarska zgrada izvedena na uobičajen način kako se izvode gospodarske zgrade ovog tipa.

7.11. Upitan je li bilo vanjskog utjecaja na štetu nastalu na gospodarskom objektu vještak je iskazao da pod vanjskim utjecajem pretpostavlja da se misli na vremenske neprilike te da je prema podatcima DHMZ-a od 22. rujna 2021. vidljivo da su dostavljeni podatci iz glavne Meteorološke postaje [adresa] koja se nalazi na udaljenosti 12 km od mjesta štete gdje se prikupljaju podatci količine oborina i atmosferske pojave u tri vremenska intervala i to 7,00, 14,00 i 21,00 sat i kišomjerne postaje Vrhovina koja se nalazi na udaljenosti od 5 km od mjesta štetnog događaja. Dobiveni podatci oslikavaju vremenske prilike u [adresa] i količini kiše koja je pala u Vrhovinama što su lokacije koje su dosta udaljene od lokacije gospodarske zgrade. Na osnovu dostavljenih podataka DHMZ-a vještak nije mogao sa sigurnošću ustanoviti je li na predmetnom području bilo ili nije bilo nevrijeme te je utvrdio da je naknadnu provjeru meteoroloških podataka i mogućnosti pojave olujnog nevremena na dan 13. srpnja 2019. moguće provesti putem meteorološkog vještačenja jer smatra da meteorološki vještaci na osnovi svojih podataka koji su im dostupni osim meteoroloških postaja imaju i dodatne podatke poput podataka o smjerovima, jačini vjetra i da se može na osnovu toga kvalitetnije odrediti je li postojala mogućnost olujnog nevremena.

7.12. Upitan ukoliko je udar vjetar bio prema objektu sa strane gdje je počinjena najveća šteta je li moguće da je od udara vjetra došlo do mehaničkog pomicanja zidova uslijed rada krova i dali sile pritiska krova uslijed djelovanja vjetra mogu pomaknuti zidove objekta kao što je vidljivo na objektu, vještak je iskazao da bi jedan od uzroka mogao biti i utjecaj vjetra na objekt, što svi vide na javnim glasilima da je vjetar uništio objekte čak i do temelja, dakle da postoji mogućnost da je olujni vjetar pričinio štetu koja je nastala na predmetnom objektu, ali da bi se to utvrdilo sa sigurnošću potrebno je provesti mehaničko vještačenje, drugim riječima izračune mehaničke otpornosti i stabilnosti elemenata gospodarske zgrade.

7.13. Na iskaz vještaka stranke nisu imale primjedbi te je sud nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio kao stručno, jasno i nepristrano. Međutim, ovim vještačenjem nisu u potpunosti utvrđene odlučene činjenice za koje vještak Blajer nije imao potrebna stručna znanja kako je i sam objasnio u svom iskazu (statika i meteorologija), slijedom čega je sud usvojio prijedlog za provođenjem novog građevinskog vještačenja po vještaku konstruktorskog smjera, specijalistu za statiku građevina SB Consulting j.d.o.o. Slavonski Brod, stalnom sudskom vještaku Dubravku Čelebiji.

7.14. Međutim, obzirom na spornu, a pravno relevantnu činjenicu je li dana 13. srpnja 2019. doista bilo olujno nevrijeme praćeno snažnim vjetrom, budući da iz podataka dostavljenih od strane DHMZ-a istu nije bilo moguće utvrditi, bilo je potrebno primarno provesti hidrometeorološko vještačenje. Za vještaka je određen stalni sudski vještak mr.sc. Dragoslav Dragojlović iz Zagreba.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka Dragoslava Dragojlovića proizlazi da se prema analizi samostalno prikupljenih podataka prizemnih i visinskih polja te radarskih slika i podataka nedvojbeno može zaključiti da je nad područjem štetnog događaja bilo jako olujno nevrijeme praćeno ekstremnom količinom oborine te jakim olujnim i orkanskim vjetrom.

8.1. Svoj je nalaz vještak usmeno obrazložio na ročištu za glavnu raspravu te je odgovarajući na pitanje kojom logičkom operacijom je došao do zaključka na temelju nespornog podatka da u Vrhovini nije zabilježena pojava grmljavine i tuče, pa onda iznosi tezu da je vjerojatno padalo i na mjestima gdje nije bilo službenih mjerenja, a onda na bazi ove dvije teze donosi nedvojbeni zaključak da je na području štetnog događaja bilo olujno nevrijeme iskazao je da je do zaključka došao na osnovu prikupljene dokumentacije tj. sinoptičke situacije, radarskih slika i stanja vremena iz spisa koje je dostavljeno od strane DHMZ. Napomenuo je da je Vrhovina kišomjerna postaja i od instrumenata ima samo kišomjer ili omgroraf koji se ustvari vrši mjerenje samo jednom dnevno i to u 7 sati ujutro. Opažanja se isto tako rade na kišomjernoj postaji, ali to ne radi profesionalni meteorološki motrirtelj nego fizička osoba koja je prošla obuku u DHMZ. Taj opazitelj ustvari piše događaje u dnevnik motrenja u tijeku dana, ali ovisi je li u to vrijeme bio na mjestu opažanja, jer on nije dužan biti na mjestu mjerenja cijelo vrijeme, što znači da je u to doba mogao biti i negdje drugdje. Iz radarskih slika detaljno je opisana sinoptička situacija i razvoj CB oblaka, a to su oblaci vertikalnog razvoja i prvi su se počeli javljati oko 13,00 sati po lokalnom vremenu, što se vidi iz radarskih odraza. Do 14,30 javila se linija konvergencije, što znači da je CB oblaka bilo od Slovenske granice preko središnje Hrvatske, sve do [adresa]. Što se tiče oblaka iznad [adresa] on je bio sjeveroistočno od samo središta grada i upravo na mjestu Vrhovine i nešto malo sjevernije i istočnije od toga, što znači vrlo blizu štetnog događaja. Karakteristika vremena kod javljanja linije konvergencije je pojava jakih oborina te jakog olujnog i orkanskog vjetra što se upravo i dogodilo. To možemo zaključiti iz podataka količine oborine koja je izmjerena na kišomjernoj postaji Vrhovina gdje je palo 22,5 litara kiše po metru u vrlo kratkom vremenu prema navodu motritelja najjača je bila od 14,30 do 15,00 sati. To je sigurno uzrokovalo bujične poplave, ali uz to karakteristika je kao što sam naveo i prije jak olujan i orkanski vjetar. Naime, sam proces konvertivne naoblake, kada se javi takva ćelija gdje su odrazi 55- 60 DBZ-a karakteristika je upravo tog olujnog i orkanskog vjetra te jake oborine u kratkom vremenu. Napomenuo je da [adresa] nije izmjerio samo te litre oborine jer je taj oblak bio udaljen od mjernog mjesta [adresa] oko 11 km te da je bio upravo oko mjesta štetnog događaja.

8.2. Nalaz i mišljenje vještaka Dragoslava Dragojlovića sud je prihvatio jer je isti izrađen stručno, u skladu sa pravilima struke. Vještak raspolaže potrebnim stručnim znanjem kojim sud i stranke ovoga postupka ne raspolažu, a koje je ključno za utvrđenje odlučnih činjenica.

9. Provedenim građevinskim vještačenjem po vještaku statičaru SB Consulting j.o.o., stalni sudski vještak Dubravko Čelebija utvrđuje, nakon obavljenog očevida na licu mjesta 14. rujna 2023., pregledom dostupnih mu podataka iz spisa te nalaza i mišljenja vještaka za meteorologiju, da je uzrok štete jako olujno nevrijeme praćeno ekstremnom količinom oborina te olujnim, jakim olujnim i orkanskim vjetrom. Šteta nastala na objektu karakteristična je za udar vjetra odnosno olujno nevrijeme.

9.1. Iz priloženih slika vidljiva je šteta na svim konstruktivnim elementima gospodarske zgrade: pukotine u zidovima, pukotine u vertikalnim i horizontalnim armiranobetonskim serklažima, odvajanja spojenih armiranobetonskih konstruktivnih elemenata, vanjski zidovi su se nagnuli prema van, oštećenja na krovnoj konstrukciji, ulegnuće kompletne krovne konstrukcije na zadnjoj četvrtini objekta. Pregledom predmetne nekretnine vještak je utvrdio da je na zadnjoj četvrtini objekta došlo do znatnih oštećenja konstruktivih elemenata te da predmetna građevina nije sigurna za daljnje korištenje, tj. gospodarska zgrada u tom dijelu više nema potrebnu statičku stabilnost. Početni dio zgrade (prve tri četvrtine) nema oštećenja uzrokavanih nevremenom te ona nisu uzeta u obzir. Mišljenja je da zadnja četvrtina gospodarske zgrade više nije sigurna za daljnje korištenje te da se ne može djelomično sanirati, tj. da je šteta potpuna. Gospodarska zgrada je značajno stradala u zadnjoj četvrtini, tj. u dužini od 14,00m. Zgrada je ukupne širine 8,10m. Vještak je izračunao vrijednost dijela gospodarske zgrade (zadnja četvrtina) koji je stradao u nevremenu u trenutku prije nastanka štete (vrijednost je bez PDV-a) te utvrđuje visinu štete na objektu tužitelja u visini od 25.398,75 Eura.

9.2. Vještak je usmeno izložio nalaz i mišljenje te je odgovorio na pitanja stranaka na ročištu za glavnu raspravu održanom 17. veljače 2025. Nalaz vještaka sud je prihvatio u cijelosti jer je vještak u potpunosti izvršio zadatak vještačenja, isti je izvršen u skladu sa pravilima struke i sud ne nalazi razloga sumnjati u objektivnost i stručnost istog. Primjedbe tuženika sud ocjenjuje neosnovanima i usmjerenim k izbjegavanju odgovornosti u prvom redu stoga što procjenitelj tuženika nema stručna znanja da bi utvrdio razloge nastanka predmetne štete kao niti pojavu olujnog nevremena, to su pitanja na koja su odgovor dali stalni sudski vještaci Blajer, Dragojlović i Čelebija u čiju stručnost sud nema razloga sumnjati budući su isti vrsni stručnjaci u području u kojima izrađuju vještačenja.

9.3. Također, kako je ranije navedeno, nakon vještačenja po stalnom sudskom vještaku Dubravku Čelebiji ponovno je saslušan stalni sudski vještak Edvard Blajer koji je na ročištu za glavnu raspravu 26. ožujka 2025. iskazao da prilikom izrade nalaza i mišljenja u sudskom spisu nije bilo nalaza i mišljenja vještaka Dragoslava Dragojlovića, jer još nije niti bilo provedeno meteorološko vještačenje, a da na osnovu meteoroloških podataka dobivenih od strane DHMZ 22. rujna 2021. koji su bili u sudskom spisu u vrijeme očevida i izrade nalaza i mišljenja, nije se moglo sa sigurnošću utvrditi je li do oštećenja koja su zatečena prilikom očevida na licu mjesta i izrade nalaza i mišljenja moglo doći zbog eventualnog nevremena. S obzirom da je u međuvremenu provedeno meteorološko vještačenje te da je pročitao nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dragoslava Dragojlovića u kojem navodi da je velika vjerojatnost da je navedenoga dana bilo jako olujno i orkansko nevrijeme, da može reći da je uslijed djelovanja takvog nevremena moglo doći do oštećenja na predmetnom objektu koja su uočena na očevidu održanom 22. svibnja 2022. te da je u tom dijelu suglasan sa utvrđenjima stalnog sudskog vještaka Dubravka Čelebija.

9.4. Slijedom navedenoga, sud u cijelosti prihvaća zaključke i mišljenja stalnih sudskih vještaka koji su vještačili u ovom postupku pa utvrđuje da je do štete došlo na način kako su to utvrdili vještaci, odnosno da je uzrok štete jako olujno nevrijeme praćeno ekstremnom količinom oborina te olujnim, jakim olujnim i orkanskim vjetrom te da je šteta nastala na objektu tužitelja karakteristična za udar vjetra odnosno olujno nevrijeme. Navode tuženika da je šteta nastala zbog neodržavanja, loše gradnje objekta, zbog toga što građevina nije bila izgrađena prema načinu gradnje uobičajenom u tom mjestu ili je dotrajala sud ocjenjuje neosnovanim i usmjerenim ka izbjegavanju odgovornosti za nastalu štetu jer ništa od navedenog nije utvrđeno provedenim vještačenjem, zapravo je utvrđeno upravo suprotno. Tako vještak Edvard Blajer na glavnoj raspravi održanoj 5. siječnja 2023. navodi da je gospodarska zgrada izvedena na uobičajen način kako se izvode gospodarske zgrade ovog tipa.

9.5. Nadalje, vještak Blajer je naveo da je prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir fotografije nastale štete koje je procjenitelj tuženika sačinio 24. srpnja 2019., dakle nakon štetnog događaja, s obzirom da se na istima vidi koja su oštećenja nastala prilikom štetnog događaja. Razlika između fotografija koje se nalaze u spisu (sačinjenih od procjenitelja tuženika 24. srpnja 2019.) i onoga što je zatekao prilikom očevida jest da je samo saniran pokrov na krovnoj konstrukciji, a sve ostale štete koje su bile vidljive na fotografijama procjenitelja su bile vidljive i na očevidu. Navedene fotografije i nalaz vještaka Blajera imao je na uvid i vještak Čelebija prilikom izrade nalaza i mišljenja slijedom čega je mogao utvrditi koja su oštećenja eventualno nastala kasnije.

10. U odnosu na primjenu materijalnoga prava pravilno se tužitelj poziva na odredbu članka 921. ZOO prema kojoj se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. U postupku nije bilo sporno je li premija osiguranja plaćena. Nije bilo sporno niti da je tužitelj u roku obavijestio tuženika o nastupu osiguranog slučaja.

Sporan je bio nastup osiguranog slučaja.

10.1. Prema odredbi članka 922. stavka 1. ZOO osigurani slučaj je događaj prouzročen osiguranim rizikom, a prema odredbi stavka 2. istoga članka rizik koji je obuhvaćen osiguranjem (osigurani rizik) mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. Prema odredbi članka 943. ZOO kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

10.2. Prema odredbi članka 949. ZOO osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja. Iz police osiguranja broj [broj police osiguranja] od 25. listopada 2018. jasno je vidljivo da je gospodarska zgrada tužitelja osigurana i od rizika nastanka štete od oluje.

10.3. Tužitelj je u postupku osporavao primitak Općih uvjeta i Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika navodeći da tuženik ne može otklanjati isplatu štete pozivom na pravila osiguranja ako je tijekom postupka dokazano da osiguranik, odnosno tužitelj s njima nije upoznat jer mu ista nisu predana. Tuženik je otklanjao svoju odgovornost pozivom na navedene Uvjete navodeći da tužitelj u postupku nije dokazao da bi uzrok štete bila oluja, a da je člankom 5. Uvjeta određen opseg rizika od oluje te da se Olujom, u smislu ovih uvjeta, smatra vjetar brzine 17,2 metra u sekundi odnosno 62 km na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više te da se smatra da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar, ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovno održavane građevine. U slučaju sumnje, da osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvještajem hidrometeorološke službe. Međutim, kako je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je do štete došlo upravo djelovanjem oluje te da šteta nije nastala zbog loše gradnje ili neodržavanja građevine pa su navodi tuženika bespredmetni i njegova odgovornost je neupitna pa je odlučeno kao u točki I. izreke presude primjenom odredbe članka 921., 922., 943. 949. ZOO.

11. Način popravljanja imovinske štete propisuje odredba članka 1085. ZOO. Prema odredbi stavka 1. članka 1085. ZOO-a, odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala, a prema odredbi stavka 3. istoga članka ZOO, ako uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Prema odredbi stavka 4. istoga članka ZOO, naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

11.1. Prema odredbi članka 1086.ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Na dosuđeni iznos štete tužitelju pripada zakonska zatezna kamata temeljem odredbe članka 29. stavka 1. ZOO, a kamate teku od dana donošenja presude 9. svibnja 2025. kako je zatražio tužitelj (uređenim) tužbenim zahtjevom.

11.2. Slijedom navedenoga, tužitelju je s osnova pretrpljene imovinske štete dosuđen iznos od 25.398,75 Eura koji iznos štete je utvrdio stalni sudski vještak Dubravko Čelebija.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1., članka 155. stavka 1. i 2. i članka 164. ZPP. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu vodeći računa o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva i uspjehu u odnosu na visinu zahtjeva, a tužitelj je i sa osnovom i visinom tužbenog zahtjeva uspio u cijelosti pa je sud slijedom odredbe članka 154. stavka 1. zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška, kao stranke koja nije uspjela u ovom sporu, ocijenio neosnovanim i donio je odluku kao u točki III. izreke presude. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka iste treba ocjenjivati ne samo kvantitativno nego i kvalitativno te imati u vidu u koju svrhu su bili nužni troškovi postupka, odnosno što je u postupku bilo sporno. Ukoliko je najveći dio ili veći dio istih ostvaren radi protivljenja osnovi tužbe, onda visina tih troškova nije u svezi sa uspjehom jer bi oni morali biti ostvareni bez obzira na visinu tužbenog zahtjeva s kojim je tužitelj uspio.

12.1. Trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa) u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura).

12.2. Vrijednost predmeta spora je od 23. srpnja 2020. do 30. kolovoza 2022. iznosila 70.000,00 kuna/9.290,60 eura što znači da je za radnje poduzete do 30. kolovoza 2022. vrijednost poduzete radnje iznosila 100 bodova, odnosno 200,00 eura (100 b x 2,00 eura).

12.3. Vrijednost predmeta spora je od 31. kolovoza 2022. do 24. ožujka 2024. iznosila 144.713,44 kuna/19.206,77 eura. Za radnje poduzete od 31. kolovoza 2022. do 24. ožujka 2024. obračunava se nagrada u visini 250 bodova po svakoj radnji, odnosno 500,00 eura (250b x 2,00 eura). Za radnje poduzete od 25. ožujka 2024. obračunava se nagrada po istom tarifnom razredu iz Tbr.7.1. Tarife tako da je vrijednost poduzetih radnji 250 bodova od 31. kolovoza 2022. do presuđenja (po svakoj radnji 250 bodova, odnosno 500,00 eura).

12.4. Tužitelju je uz primjenu odredbi članaka 151. i 155. te članka 2. stavka 1. ZPP- a dosuđena naknada za sastav tužbe u iznosu 200,00 eura (Tbr. 7. toč. 1 Tarife), za sastav obrazloženog podnesaka od 21. listopada 2020. iznos od 200,00 eura, za sastav podnesaka od 31. kolovoza 2022., 9. svibnja 2023. i 25. ožujka 2024 za svaki u iznosu 500,00 eura (Tbr. 8 toč. 1 Tarife) jer se priznaje najviše 4 obrazložena podneska, dok je za podnesak od 8. rujna 2022. obračunata nagrada u iznosu 250,00 eura prema Tbr. 8.3. Tarife u visini 50% nagrade, zastupanja po punomoćniku, odvjetniku na pripremnom ročištu održanom 19. svibnja 2021. u iznosu 200,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), zastupanja na ročištima za glavnu raspravu 16. ožujka 2022. u iznosu 200,00 eura, na ročištima za glavnu raspravu 5. siječnja2023., 17. veljače 2025. i 26. ožujka 2025. za svako u iznosu 500,00 eura (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), pristup ročištu za objavu presude 9. svibnja 2025. u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9 toč. 3. Tarife) te trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu 200,00 eura prema Tbr. 32. Tarife, što ukupno iznosi 4.350,00 eura.

12.5. Navedenom iznosu treba pribrojiti pripadajući PDV (Tbr. 46 Tarife, 25%) u iznosu 1.087,50 eura, zatim trošak plaćenog predujma za građevinsko vještačenje u iznosu 398,17 eura i u iznosu 400,00 eura trošak meteorološkog vještačenja 679,54 eura što ukupno iznosi 6915,21 eura. Tome iznosu treba dodati iznos plaćenih sudskih pristojbi za tužbu 139,36 eura i presudu 234,08 eura što ukupno iznosi 7.288,65 eura. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja je odbijen kao neosnovan pa je odlučeno kao u izreci. Tužitelju nije priznat trošak zastupanja na uviđaju jer punomoćnik tužitelja istome nije nazočio te trošak pribave podataka od DHMZ-a koje je mogao pribaviti sud, dok je za podnesak od 8. rujna 2022. priznat trošak u visini 50 % nagrade po Tbr. 8.3. Tarife, jer se može priznati najviše 4 obrazložena podneska u postupku prema Tbr.8.1. Tarife.

12.6. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 9. svibnja 2025. do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO.

12.7. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 9. svibnja 2025.

Sudac

Marina Smaić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku po punomoćniku Damiru Hećimoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o. u Slavonskom Brodu,

2. Tuženik po punomoćniku Mati Kačanu, odvjetniku u Zagrebu.