REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1539/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, zastupanog po punomoćniku DN, protiv ovršenika SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Romani Mihalić, odvjetnici u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 09. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika od 28. travnja 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - rješenja Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje, broj: 114346, Klasa: 140-03/16-01, Ur.br.: 341-25-05/3- 1656874 od 25. ožujka 2016., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
zaključio je
Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - rješenja Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje, broj: 114346, Klasa: 140-03/16-01, Ur.br.: 341-25-05/3- 1656874 od 25. ožujka 2016. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 28. travnja 2025. podnio ovome sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - rješenja Hrvatskog zavod za mirovinsko osiguranje, broj: 114346, Klasa: 140-03/16-01, Ur.br.: 341-25-05/3-1656874 od 25. ožujka 2016.
2. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), pa u odnosu na prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred FINA-om ističe da mu je spornom ovršnom ispravom utvrđena nepripadna isplata obiteljske mirovine za razdoblje od 1. srpnja 2008. do 30. studenog 2015. u iznosu od 141.172,73 kn s obrazloženjem da mu je obustavljena isplata obiteljske mirovine zbog nedojavljivanja činjenice prekida ili završetka redovitog školovanja tj. budući da nije prijavio promjenu koja utječe na ovo pravo. Nadalje, ovršenik ukazuje da je iz sadržaj rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koje je prethodilo ovom rješenju, odnosno rješenja od 14. prosinca 2015. razvidno da je isto doneseno zbog činjenice da je on dana 14. lipnja 2008. navršio dvadesetšest (26) godina života, te da mu s tim danom prestaje pravo na obiteljsku mirovinu, pa da se kasnije isplata obiteljske mirovine obustavlja s danom 30. lipnja 2008. Slijedom navedenog, ovršenik se poziva na zastaru sukladno čl. 168. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22; dalje: ZOMO) koji kaže da pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate i prava na povrat nepripadne isplate zastarijeva za pet (5) godina računajući od dana kada je zastara počela teći; dok čl. 168. st. 2. istog zakona kaže da zastara prava na utvrđivanje nepripadne isplate počinje teći nakon isteka godine u kojoj je Zavod saznao za nepripadnu isplatu, odnosno za osobu primatelja nepripadne isplate. Tako ovršenik smatra da je zastarjelo pravo na utvrđivanje nepripadne isplate i to zbog propusta HZMO-a budući da nije pravodobno donio rješenje o obustavi mirovine već nego proteka roka od sedam (7) godina otkada je saznao za činjenicu njegove životne dobi. Uz prigovor zastare, ovršenik ističe da je bio onemogućen ovakav prigovor staviti u upravnom postupku sve budući da nije zaprimio niti jedno od naprijed navedenih rješenja, a radi čega je pokrenuo postupke ukidanja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti predmetnih rješenja kod HZMO-a.
U odnosu na prijedlog za odgodu od 28. travnja 2025., ovršenik svoj prijedlog nije obrazložio, a niti je dostavio dokaze u prilog istom.
3. Prijedlozi ovršenika od 28. travnja 2025. dostavljeni su 29. travnja 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 05. svibnja 2025. u cijelosti usprotivio njegovim navodima. U bitnom, ovrhovoditelj osporava nastup zastare tražbine, te navodi da je zastarni rok prekinut s obzirom da od ovršnosti rješenja donesenog 25. travnja 2016. pa do pokretanja postupka prisilne naplate 21. ožujka 2025. nije prošao rok od deset (10) godina koji je propisan čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO). Također, ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenik uplatama na ime duga 2019., 2020., 2021. i 2022. prekinuo zastaru na koju se sada poziva, kao i da ga je 2022. kontaktirao radi djelomičnog povrata preostalog duga, ali da nisu uspjeli dogovoriti nagodbu.
4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
7. Prijedlogom od 28. travnja 2025. ovršenik je podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.
8. Međutim, ovaj sud smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
9. Ovršenik u svom prijedlogu samo predlaže odgoditi ovrhu radi proglašenja nedopuštenom izravne naplate. Međutim, ovršenik s ničim nije dokazao vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Puko predlaganje odgode provedbe ovrhe nije dovoljno da bi sud odredio odgodu ovrhe već je isto potrebno učiniti vjerojatnim konkretnim dokazima. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik s ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi.
10. Stoga je slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe propisani čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. OZ, valjalo prijedlog ovršenika za odgodu odbiti i riješiti kao u točki I. izreke rješenja.
11. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.
12. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa zahtjevom, sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, odnosno ovršeniku nije priznat ni trošak sudskih pristojbi, jer ovršenik nije pozvan na plaćanje pristojbi, te je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, sud odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.
13. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
14. Kako je ovršenik istaknu razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njegovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.
U Zagrebu, 09. svibnja 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju po pun.
2. Ovršeniku po pun.uz podnesak ovrhovoditelja od 05. svibnja 2025.
3. Spis