REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-175/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Ivane Bilušić kao članica vijeća uz sudjelovanje Gordane Goršeta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika EI, zbog kaznenog djela iz članka 236. stavka 2. u svezi s čankom 52. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 114/22 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Kov-125/2025 od 30. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenika EI odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. U kaznenom predmetu protiv okrivljenika EI zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela iz članka 236. stavka 2. u svezi s čankom 52. KZ/11 pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, na temelju članka 127. stavka 4. u svezi s člankom 131. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje: ZKP/08), okrivljeniku EI je produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., koji je istražni zatvor određen rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Kir-369/2023 od 9. kolovoza 2023. i produljen rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Kir-337/2025 od 16. travnja 2025. Pod točkom II. izreke je određeno da se okrivljenom EI u istražni zatvor uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od uhićenja 16. ožujka 2025. pa nadalje.
2. Pravodobnu žalbu i dopunu žalbe je podnio okrivljenik po branitelju Anti Nobilu, odvjetniku iz Zagreba, bez isticanja žalbene osnove iz koje se žalba podnosi, s prijedlogom da se uvaži žalba, ukine istražni zatvor, podredno da se istražni zatvor zamijeni blažim mjerama – mjerama opreza ili jamstvom.
3. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. točke 1. u svezi s člankom 495. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba nije osnovana.
5. Žalbom se osporava navod u pobijanom rješenju da je okrivljenik postao dostupan državnom odvjetništvu tek nakon što je raspisana tjeralica i izdan europski uhidbeni nalog, budući da je okrivljenik, po navodima u žalbi, uhićen iz razloga što je unaprijed obavijestio državno odvjetništvo da će 16. ožujka 2025. preći granicu pa je dolazak na granični prijelaz bio najavljen i očekivan. Uz navedeno se ističe da je podneskom od 12. srpnja 2024. okrivljenik predložio ustup predmeta pravosudnim tijelima Bosne i Hercegovine, što ukazuje da se ne krije jer živi i radi u Bosni i Hercegovini i ne izbjegava sudjelovanje u postupku i imao je u tijeku građanski postupak koji je morao riješiti i nakon što ga je riješio želio je riješiti i postupak koji se vodi u Republici Hrvatskoj. Osim toga, dostavio je adresu prebivališta u [adresa], na kojoj adresi nije izvršena terenska provjera, već na sasvim drugoj adresi, a kako nije došlo do ustupa predmeta okrivljenik se odlučio sam javiti i doći u Republiku Hrvatsku. Upravo navedeno opovrgava tezu o opasnosti od bijega, pri čemu se nije dovoljno cijenilo da je istraga bila u prekidu te bi i dalje bila u prekidu da se sam okrivljenik nije javio. Po žalitelju ne postoji realna opasnost od bijega jer se dobrovoljno vratio u Republiku Hrvatsku i o tome je obavijestio državno odvjetništvo i ima osiguran smještaj kod djevojke u Svetom Ivanu Zelini, o čemu postoji dokaz u vidu ovjerene izjave vlasnika kuće. Žalitelj se poziva na više odluka Europskog suda za ljudska prava iz kojih je razvidno da moraju postojati konkretne okolnosti koje bi upućivale na opasnost od bijega i da suradnja s pravosudnim tijelima umanjuje rizik opasnosti od bijega. Kako je očito da je okrivljenik spreman na suradnju to smatra da se, imajući u vidu i razmjernost, ista svrha može ostvariti i mjerama opreza, kao i jamstvom u iznosu 82.000,00 eura koju je okrivljenik ponudio, a sastoji se u vrijednosti nekretnine i koje znatno premašuje iznos navodno stečene protupravne imovinske koristi. Osim toga, u spis predmeta je priložena izjava vlasnice nekretnine PI (punice okrivljenika) da ustupa nekretninu u svrhu jamstva. Žalitelj se poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske iz koje je razvidno da je sud dužan razmotriti mogućnost primjene blažih mjera imajući u vidu sve okolnosti, a ne samo propisanu kaznu i dati jasne i određene razloge zbog čega smatra da se ne mogu primijeniti blaže mjere, imajući u vidu da rizik opasnosti od bijega ne znači nužno i određivanje pritvora.
6. Razmatrajući razloge u pobijanom rješenju te žalbenih navoda, drugostupanjski sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud utvrdio sve činjenice koje su odlučne za primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. Pritom je prvostupanjski sud za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, koja se osporava u dopuni žalbe, tako i one koji se odnose na postojanje posebnih pretpostavki iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. te nesvrhovitosti njegove zamjene blažim mjerama, odnosno mjerama opreza ili jamstvom pa i onim ponuđenim, a koje razloge u cijelosti prihvaća i drugostupanjski sud.
7. U dopuni žalbe okrivljenik osporava postojanje osnovane sumnje na počinjenje terećenih kaznenih djela, poziva se na nalaz i mišljenje grafološkog vještaka te daje vrijednosnu ocjenu tog nalaza i mišljenja vezano za vještačenje potpisa oštećenika, kao što dovodi u pitanje iskaze oštećenika da nisu čitali što potpisuju te ukazuje da vještaku nije dostavljena na vještačenje potvrda na listu 191. spisa, čije vještačenje potpisa bi utjecalo na pitanje vjerodostojnosti iskaza MI.
7.1. Prije svega se ukazuje žalitelju, da u ovoj fazi postupka vezano za odlučivanje o istražnom zatvoru, optužno vijeće kao niti drugostupanjski sud, nisu ovlašteni dati vrijednosnu ocjenu dokaza već razmatraju dokaze po sadržaju kakav jest, a vrijednosnu ocjenu dokaza je ovlašteno dati samo raspravno vijeće nakon kontradiktornog raspravljanja. Cijeneći navedeno, i po ocjeni drugostupanjskog suda, pribavljeni dokazi u prethodnom postupku koji su navedeni u pobijanom rješenju i na temelju istih je i podignuta optužnica, ukazuju na dostatan stupanj osnovane sumnje, kao općeg uvjeta za primjenu mjere istražnog zatvora. Istaknute prigovore vezano za vjerodostojnost iskaza oštećenika i nalaza i mišljenja grafološkog vještaka, odnosno potrebe za dodatnim vještačenjem i potvrde na koju se žalitelj poziva, će okrivljenik moći isticati u daljnjem tijeku postupka ukoliko optužnica bude potvrđena.
8. U odnosu na postojanje posebnih okolnosti koje upućuju na realnu i razumno predvidivu opasnost od bijega, iz podataka u spisu predmeta, kako to pravilno utvrđuje i valjano obrazlaže prvostupanjski sud, proizlazi da je okrivljenik bio nedostupan policijskim službenicima i državnom odvjetniku. Nadalje, iz podataka u spisu predmeta, prema policijskom izvješću od 27. rujna 2022. o terenskoj provjeri, okrivljenik nije pronađen na adresi u [adresa], te je u razgovoru sa susjedom utvrđeno da okrivljenik na toj adresi ne stanuje, iako je prema operativnim evidencijama na istoj adresi imao prijavljeno boravište sve do listopada 2022. Također, iz podataka Jedinstvenog registra osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske proizlazi da okrivljenik ima prijavljeno prebivalište u [adresa], u [adresa]. Cijeneći te dostupne podatke državno odvjetništvo je nadležnom pravosudnom tijelu Bosne i Hercegovine uputilo zamolnicu radi provođenja dokazne radnje prvog ispitivanja okrivljenika, a Kantonalno tužiteljstvo Travnik je podneskom od 24. ožujka 2023. izvijestilo državno odvjetništvo kako nije bilo moguće postupiti po zahtjevu za međunarodnu pravnu pomoć jer se okrivljenik nije odazvao na poziv, koji se neuručen vratio s naznakom da primatelj pošiljku "nije tražio", nakon čega je izdana naredba za njegovo dovođenje, po kojoj su postupali službenici Sudske policije, koji okrivljenika nisu zatekli na prijavljenoj adresi, a utvrdili su da se okrivljenik nalazi u Zagrebu, gdje živi i radi, koja je informacija dobivena od brata okrivljenika ŠI. Nakon toga je ponovno, 17. travnja 2023., obavljena terenska provjera na adresi u [adresa], na kojoj okrivljenik ponovno nije zatečen, te je utvrđeno iz razgovora sa BI da je s te adrese okrivljenik odselio prije godinu dana, kao i da je prijavljen u Bosni i Hercegovini, [adresa]. Ujedno je utvrđeno da su protiv okrivljenika raspisane ukupno četiri potrage, tri s mjerom priopćenja adrese i jedna s mjerom uhićenja.
8.1. Vezano za daljnji prigovor okrivljenika da se nije razmotrila i uzela u obzir činjenica da je postao dostupan jer je sam obavijestio državno odvjetništvo kada i gdje će prijeći državnu granicu i da je time smanjen rizik opasnosti od bijega i da time pokazuje volju za suradnju s pravosudnim tijelima Republike Hrvatske, za istaknuti je da je tek po raspisivanju međunarodne tjeralice i izdavanja europskog uhidbenog naloga okrivljenik uhićen na graničnom prijelazu 16. ožujka 2025. Činjenica da je okrivljenik javio kada će doći na granični prijelaz, i to protekom gotovo dvije godine njegove nedostupnosti, ne umanjuje rizik od ponovnog bijega imajući u vidu da motiv javljanja je i činjenica da raspisivanjem međunarodne tjeralice i europskog uhidbenog naloga je onemogućen putovati izvan teritorija Bosne i Hercegovine, pri čemu nije za zanemariti navod u žalbi da je okrivljenik prvo htio riješiti spor u Bosni i Hercegovini i da tek po okončanju tog spora se javio, iz čega bi proizlazilo da je manipulirao svojom dostupnošću. Nadalje, okrivljenik je dao novu adresu u Bosni i Hercegovini, što znači da tamo ima prebivalište pa i nadalje postoji realna opasnost da bi puštanjem na slobodu ponovno mogao napustiti teritorij Republike Hrvatske i time postati nedostupan tijelima kaznenog progona. Na takav zaključak je bez utjecaja potvrda koja je priložena u spis predmeta da bi mogao boraviti kod djevojke u Svetom Ivanu Zelini jer to nije dovoljna garancija za prevenciju opasnosti od bijega, pri čemu treba imati u vidu i propisanu kaznu za kaznena djela za koja je osnovano sumnjiv, što može biti dodatan motiv za napuštanje teritorija Republike Hrvatske. Uz navedeno, okrivljenik je državljanin i Bosne i Hercegovine koja svoje državljane ne izručuje, a predmetno kazneno djelo nije u katalogu kaznenih djela za koja bi bilo moguće izručenje sukladno bilateralnom ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Također, neosnovano se žalitelj poziva na odluke Europskog suda za ljudska prava i ranije navedenu odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, jer je prvostupanjski sud imao u vidu sve činjenice i pravilnim razmatranjem istih i povezujući s težinom počinjenog produljenog kaznenog djela za koje je okrivljenik osnovano sumnjiv da ga je počinio je pravilno utvrdio da i nadalje postoji realna i razumno predvidiva opasnost od bijega. Stoga je pravilno produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08.
9. I po ocjeni ovoga vijeća, istaknute okolnosti, a osobito i da je gotovo dvije godine okrivljenik bio nedostupan usprkos raspisanoj međunarodnoj tjeralici i izdanom europskom uhidbenom nalogu i cijeneći sve radnje koje su poduzete u svrhu osiguranja prisutnosti okrivljenika, su takvog značaja i kvalitete da se, za sada, samo mjerom istražnog zatvora iz navedene zakonske osnove može osigurati prisutnost okrivljenika, a ne i mjerama opreza te ponuđenim jamstvom od 82.000,00 eura koja se vrijednost sastoji u nekretnini.
10. Također, protivno i tim prigovorima, prvostupanjski sud je imao u vidu odredbu članka 95. ZKP/08 da se ne primjenjuje teža mjera ukoliko se ista svrha može postići blažim mjerama te je cijeneći sve okolnosti i imajući u vidu i težinu kaznenih djela za koje je okrivljenik osnovano sumnjiv da ih je počinio te poštujući načelo razmjernosti dao jasne i određene razloge zbog čega se svrha istražnog zatvora ne može ostvariti blažim mjerama.
11. Ispitujući pobijano rješenje na temelju članka 494. stavka 4. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdilo da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, na štetu okrivljenika nije povrijeđen kazneni zakon i odluka je donesena po ovlaštenom tijelu.
12. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.
U Velikoj Gorici, 29. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
