REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-821/2023-32

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja JS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnicima Draganu Mijoču i Andrei Bakić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu MIJOČ & BAKIĆ d.o.o., Split, protiv tuženika AS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Antonio Šalov, odvjetnik u Trogiru, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 7. travnja 2025.g. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 9. svibnja 2025. na ročištu za objavu odluke,

r i j e š i o  j e:

I. Utvrđuje se da je tuženik AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zasmetao tužitelja JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na način da je u razdoblju 18. veljače 2023.g. do studenog 2023.godine, na dijelu navedene nekretnine koji je u nalazu i mišljenju vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geod. od 16.05.2024.godine, koji čini prilog i sastavni dio ovog rješenja, označen kao lik A-B-C-D-E-F-A, ukupne površine 28m2, samovlasno izorao površinu zemlje i iskopao kanal s naslaganim kamenjem, dug 35.75 m, širok od 50 cm do 90 cm, dubok od 10 do 20 cm, čime je tužitelju onemogućio pristup tom dijelu navedene nekretnine pa se nalaže tuženiku AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da u roku od 15 (petnaest) dana uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije učinjenog smetanja, i to na način da ukloni naprijed navedeni kanal, ukloni naslagama kamenja te poravna površinu zemlje, čime će omogućiti nesmetan pristup tom dijelu navedene nekretnine, te mu se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja JS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Nalaže se tuženiku AS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da naknadi tužitelju JS OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], troškove postupka u iznosu od 2.274,85 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od donošenja odluke (9. svibnja 2025.), pa do isplate., dok je za više traženo zahtjev tužitelja za parnični trošak odbijen kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj dana 03. ožujka 2023.g. tužitelj navodi kako je isti u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi pašnjak, ukupne površine 2.345.053 m2.

1.1. Nadalje, tužitelj navodi kao nije upisan kao vlasnik svog suvlasničkog dijela navedene nekretnine, ali isti je dugi niz godina u mirnom, poštenom, istinitom i zakonitom posjedu iste, kako tijekom razdoblja u kojem je osobno posjeduje, tako i putem svojih pravnim prednika.

1.2. U posjedovnom listu 541 K. O. [katastarska općina], kao jedan od posjednika da su navedeni: IS (baka tužitelja) i to za 8/23461 dijela, ĆS (stric tužitelja) za 25/23461 dijela, ĆS NS (otac tužitelja) za 25/23461 dijela i ĆS AS (djed tužitelja) za 16/23461 dijela iste.

1.3 Ističe se kako je tužitelj kvalificirani i posljednji mirni posjednik dijela predmetne čestice, a da je tuženik dana 18. veljače 2023.godine, neovlašteno i samovlasno bez ikakvog znanja i dopuštenja tužitelja, izorao površinu i iskopao kanale duž određenog dijela navedene čestice koji je u posjedu tužitelja, čime je onemogućio pristup dijelu navedene nekretnine te znatno suzio i umanjio posjed tužitelja.

1.4. Nadalje, na taj način, tuženik da je onemogućio tužitelja u dotadašnjem pristupu i izvršavanju posjeda na navedenom dijelu predmetne čestice, te time znatno ometa tužitelja u korištenju dijela predmetne čestice budući da je navedenom dijelu predmetne čestice znatno otežan pristup, gotovo onemogućen.

1.5. Tuženik da je navedeno samovlasno i neovlašteno smetanje počinio putem bagera kojim je rukovodila tužitelju nepoznata osoba, sve po nalogu tuženika, nadalje da je tuženik uklonio betonski zid i suhozid s ogradom, koji se nalazi neposredno uz dio navedene čestice koja je u posjedu tuženika.

1.6. Tužitelj navodi kako je tuženik opisanim postupanjem samovlasno zasmetao tužitelja u njegovom mirnom posjedu dijela predmetne nekretnine, te podnosi ovu tužbu.

2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 18. travnja 2023. godine tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, predlaže istu odbiti uz osudu tužitelja na snašanje troškova parničnog postupka tuženiku.

2.1. Tuženik poriče navode iz tužbe da bi tužitelj bio kako osobno, tako i preko svojih prednika, dugi niz godina u mirnom, poštenom i istinitom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 461 k. o. [katastarska općina]. Ističe kako tužitelj, a niti njegovi pravni prednici nikada nisu bili u posjedu dijela predmetne nekretnine niti su ikada vršili posjedovne čini na navedenom dijelu predmetne nekretnine.

2.2. U odgovoru na tužbu ističe se kako su navodi tužitelja da su u posjedovnom listu br. 541 k. o. [katastarska općina] na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednici navedeni IS – baka tužitelja, ĆS – stric tužitelja, NS – otac tužitelja i AS – djed tužitelja potpuno irelevantni budući predmetna nekretnina ima upisanu površinu u posjedovnom listu 2.345,053 m2, te kako je u navedenom posjedovno listu br. 541 k. o. [katastarska općina] upisano preko 50 osoba, takoreći pola [adresa], a između ostalih i pravni prednici tuženika i to AS CS OIB: [osobni identifikacijski broj] – otac tuženika za 31/23461 dijela i AS – djed tuženika za 16/23461 dijela.

3. Sud je u tijeku postupka pročitao i izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u fotografije lica mjesta priložene uz tužbu i podnesak od 13. studenog 2023.g., izvršen je uvid u posjedovni list br. 541 k. o. [katastarska općina], izvadak iz zemljišne knjige za ZU 461 k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista br. 541 k. o. [katastarska općina], izveden je uviđaj na licu mjesta dana 15. ožujka 2024. godine, uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. Dario Blaževića, pregledan je nalaz i mišljenje vještaka Daria Blaževića od dana 16.5.2024. br. VJ-41/2024, pregledan je i pročitan spis posl.br. R1-340/2023, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ES, ĆS, ŠS, TS, ČS, izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. U ovom postupku mjerodavne su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96 i 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje ZVDSP-a ).

6. Pregledom tužbe i odgovora na tužbu, među strankama je prijeporna aktivna legitimacija tužitelja, odnosno je li se tužitelj u vrijeme počinjenog smetanja nalazio u posjedu spornog dijela nekretnine, sporan je čin smetanja pojeda, sporno je i tko je počinio eventualno smetanje posjeda, kao i je li postupanje tuženika protupravno i samovlasno.

7. Odredbom čl. 21. st.1 ZVDSP-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

8. Odredbom čl. 22. st.2. ZVDSP-a propisano je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

9. Odredbom članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku) propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Odredbom čl. 20. st.1. ZVDSP-a, propisano je da bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a odredbom st. 2. istog članka toga Zakona, propisano je tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

11. Čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktična (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu.

12. Za radnju kojom će se smetanje posjeda izvršiti dovoljna je svijest počinitelja, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a nije odlučno pitanje namjera da se smeta posjed.

13. Pravo na zaštitu od smetanja posjeda ima svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

14. Prema odredbi članka 21. stavak 3. ZV-a zaštita posjeda prestaje protekom roka od 30 (trideset) dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. Radi se o prekluzivnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

15. Identitet predmeta spora utvrđen je uviđajem na licu mjesta dana 15. ožujka 2024. godine, uz stručnu pomoć vještaka Daria Blaževića, sudskog vještaka za geodeziju.

15.1. Sudski vještak Dario Blažević u svom nalazu i mišljenju o dana 16. svibnja 2024.g. prikazao je predmet spora iz kojeg proizlazi sljedeće:

- da pokazan predmet spora u postupku očevida prikazan je na geodetskoj skici lica mjesta likom A-B-C-D-E-F-A, ukupne površine 28 m2, a isti se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Predmet spora u naravi je kanal s naslaganim kamenjima, dug 35.75 m, širok od 50 do 90 cm, dubok od 10 do 20 cm.

16. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi, a njegov nalaz i mišljenja sud prihvaća kao stručno, argumentirano i vjerodostojno.

17. U svom iskazu tužitelj navodi da je predmet postupka njegov put koji da se nalazi u njegovom posjedu,a da je bio u posjedu njegove obitelji počevši od šukundide J, pradjeda A, dida AS, oca I, a sada da je u njegovu posjedu. Nekretnina da je više služila kao ispaša za stoku, i tamo da se nalazi jedan tor kao mjesto gdje su bile svinje, da postoje jedan- dva oraha, a i mjesto koje više služi kao danas kompostana, odnosno mjesto gdje bi se odlagalo stajsko gnojivo, ali kako da su se vremena mijenjala, tako da se i mijenjala svrha korištenja ovog dijela nekretnine. Kada se prođe ovim dijelom koji je predmet postupka, da taj put vodi do njihovih nekretnina, a oni da su taj dio zvali ˝ Ć, tu da su se sijale određene kulture kao poriluk, zelje, blitva, špinat i slično tome i njegovi prednici da su uvijek išli ovim putem do svojih nekretnina i da nisu nikada išli drugim putem. Na upit suda jesu li drugi mještani prolazili putem, ističe da ne može sa sigurnošću reći tko je od drugih ljudi prolazio, ali da ono što zasigurno zna da je i njegova obitelj tu prolazila, to da je njegov put i to tvrdi pod svakom materijalnom i kaznenom odgovornošću. Navodi da je izvjesno vrijeme proveo na relaciji [adresa] pošto da mu je majka obolila od Parkinsonove bolesti, a da se radi o nekretnini položenoj odmah do ove predmetne nekretnine, tako da svi ljudi iz mista znaju da je tu dolazio, inače da je njegovo stalno prebivališta od samog rođenja u [adresa], ali da ima i kuću na Čiovu. Nadalje navodi da su svi problemi započeli još kad je ČS doveo bageristu, a s tim bageristom da je uzurpirao drugi dio ove iste nekretnine, pa da je nakon toga gđa. MS također angažirala istog bageristu da izvrši neke radove za nju, a u konačnici nakon toga da je i AS, ovdje tuženi tog istog bageristu angažirao da izvrši radove na spornom dijelu nekretnine, a inače da može kazati sudu da je to uočio jedne subote u veljači 2023.g., ima slike o tome u spisu, da je tada uočio jedan betonski zid koji je već bio odrezan po liniji, što znači da je netko koristio struju kako bi se to izvršilo, a da je poznato da tamo struje nema, tako da su svi ti radovi se već otprije pripremali. Nadalje, navodi da je te subote u veljači zatekao čin okupacije njegove zemlje, ona da je bila preorana, da je zatekao bager, tuženika i njegovu suprugu, ČS, da je zatekao i iskopani kanal, a tog istog dana u popodnevnim satima da je zatekao tuženika, njegovu suprugu, ČS, MS i još jednog dečka koji da je inače pravomoćno osuđen zbog paljenja kod hotela Medene, a koji da su uzeli sprej i međusobno vršili određenu podjelu ove nekretnine. On da je tada bio u suzama sa svojom bolesnom majkom i tada da nije ništa reagirao. Navodi da nije zvao policiju jer da nije sklon nikakvim špijunažama i tako nekim sličnim stvarima, a da je njegova zadnja nada upravo sud. Na upit pun. tužitelja po čijem je nalogu postupao bagerist, tužitelj navodi da je on rekao bageristu da prestane sa tim radovima, na što je bagerist rekao da će on za to pitati ČS, a kada sam se obratio ČS, on je rekao da će za to pitati AS, pa da je jasna linija zapovijedanja, odnosno po čijem nalogu je to bilo. Tužitelj nadalje navodi da je tuženik sa svojim kombijem se vozio po zemlji, stavljao određena kamenja, on da je sve to časno podnosio, vjerujući u pravdu ovoga suda, tužitelj navodi da je to bilo i nakon pokretanja ovoga postupka. Navodi da su ti radovi bili u nekim intervalima, uglavnom kada njega nije bilo tamo. Nadalje, da prije ovog događaja iz veljače 2023.g, da nitko njegovim prednicima nije ometao ili uzurpirao posjed na bilo koji način. Ostali mještani da su svi znali da je to njegov posjed, tako da bi ga uglavnom pitali, a da bi im to dozvoljavao, kao što je rekao to je bio jedan neobradivi dio zemlje kojim da se dolazilo do drugih nekretnina. Njegova majka da dok bila u snazi je radila na zemlji, skupljala su se drva, piljevina, a on da bi znao i pokositi. Na upit pun. tužitelja je li možda tuženik ili njegov otac nešto radili, kosili ili bilo što radili na ovom dijelu koji je predmet ovog postupka, tužitelj navodi da su oni inače svašta radili, pa da postoji mogućnost da su i kosili, on da to nije inače vidio. Na upit zam. pun. tuženika da li su i prije 20-30 godina mještani također prolazili ovim dijelom za koji da im je dao dozvolu, tužitelj navodi da je to njegov put, ali da to nije ograđeno, da nema nikakvih pregrada, tako da tu prolaze ljude.

18. U svom iskazu tuženik AS navodi da sve što je tužitelj rekao je 70 posto laž, navodi da je radovima obilježio svoj posjed. Navodi da je upravo on to radio, da je angažirao bageristu koji da je to i izvršio. Inače da tužitelj nije kazao da je čovjeku upao u kabinu i napao ga, i da je u tom afektu rekao da su svi oni lopovi i da će nas sve ubiti. On da je htio ovim radnjama zaokružiti svoj posjed, tu da se nalaze i njegova stabla dvije koštele i prostor gdje da se odlagao stajski gnoj i on da je već 60 godina odlagao sa sićima gnoj u taj dio, da su tu bila samo stabla i ništa drugo. Navodi da je dao nalog bageristu da se izvrše ovi radovi, to da je bila subota u veljači 2023.g., da ne zna napamet datum i da je i tužitelj bio prisutan toga dana, i da ih je napao. Njegova nekretnina da je položena nekih 100-injak metara istočno od ove nekretnine. Nekih 50 metara zapadno da ima također svoje nekretnine, da ima svoj tor, da ima jedno gumno gdje da se vršilo žito. Na upit suda da li su ovim predmetnim dijelom nekretnine prolazili mještani, tuženik je naveo" otkud ja to znam, prolaze ali, manje-više ljudi su od tamo odselili tako da nema tu tko niti prolaziti", te je naveo da mještani do svojih nekretnina mogu doći i drugim putem. Navodi da tor o kojem da je pričao tužitelj se nalazi i dalje od ovog spornog dijela. Na upit pun. tužitelja je li zid kojeg je srušio da li taj zid predstavlja nekakvu među posjeda, tuženik navodi da je još njegov pok. otac napravio tu kuću, pa je tako napravio i taj zid, isti navodi tako je bilo dok je radio, da ne zna što je njemu to značilo. Na poseban upit suda kada je srušen taj zid, tuženik iskazuje taj zid je srušen tih dana u veljači, pa na upit suda i pokazivanje suda na fotografiji koja je priložena u spis uz tužbu isti potvrđuje da je isti taj betonski zid on srušio istim ovim radovima iz veljače 2023.g., a na daljnji upit suda kada je ovaj zid izgrađen od strane njegovih prednika, tuženik iskazuje da je to bilo 1970-ih godina, i da ga je izgradio njegov otac. Na daljnji upit suda zašto je on srušio ovaj zid, tuženik je naveo da zato što je htio spojiti ovaj dio parcele i cijeloga ograditi drugim zidom. Raskopani kanali da se nalaze lijevo od ovog srušenog zida i pokazuje na slici gdje bi se oni nalazili. Stabla koštele o kojima je isti iskazivao, isti pokazuje na fotografiji 16. i 17. njihov položaj, te navodi da ih je posadio njegov otac, dida, da ne znam sad točno, ali da je netko iz njegove obitelji jer da je njemu tako rečeno u njegovoj obitelji. Navodi da nije zvao policiju kada je tužitelj nasrnuo na njega, ali da na ovom dijelu gdje je kućica, odnosno tor od tužitelja, da je tužitelj na tom zidu stavio nekakvu konzolu, raketu, kao znak upozorenja. Na upit pun. tuženika u odnosu na porušeni zid je li taj prostor za odlaganje gnoja da li se on nalazi izvan ovog prostora porušenog betonskog zida ili pak unutar, tuženik navodi da se on nalazi izvan ovog zida. Navodi da su on i njegova obitelj odlagali gnoj, a da je tužitelj imao prostor za odlaganje gnojiva na drugom mjesto. Nadalje, navodi da orasi za koje tužitelj tvrdi da su njegovi i da ih je on obrađivao, da su položeni jedno 10 metara dalje od tog dijela. Preostalim dijelom nekretnine tuženik navodi da se može proći autom, pješice, kamionom na ovom preostalom dijelu i da je prilikom omeđivanja koristio kamen koji je tamo bio, nije dovodio nikakav drugi materijal kojim bi to omeđio.

19. U svom iskazu svjedok ĆS (u srodstvu s tužiteljem) u bitnom navodi da ima u zaseoku Viljci ima svoje vrtle, štalu, da zna o kojoj se nekretnini radi, da je bager iskopao temelje za suhozid, koji da je bio otprilike mjesec dana. Ovaj bagerista da je došao raditi i kod ĆS ČS pok. N i tako da je to sve počelo. Navodi da je to bilo u veljači 2023.g., a da je ČS pok. N doveo tog bageristu, a onda da je AS iskoristio tog bageristu i prebacio je ovog bageristu 40m sa svoga posjeda i on da je njega tada upitao: ˝Hoćeš li mi učiniti to i to˝, i tako da su nastali ovi iskopi, namjera da je bila da se uzurpira put i da se ne može doći do posjeda, a to uključuje i da tužitelj ne može doći do posjeda, a također i sva ostala djeca, uključujući i njega, da ima staju i vrtal od 600 m2 odmah do JS. Ovim dijelom nekretnine da su prolazili FS, njegove kćeri, majka tužitelja JS, SS (udala se i promijenila prezime živi u [adresa]), pok. LS i njegova obitelj, pok. CS i njegove kćeri, PS, a oni da su svi tim putem išli prema svojim parcelama. Navodi da bi se sad bio napravio suhozid da se nije to spriječilo. Ovim putem gdje je sad iskopan ovaj kanal da se koristio i tuženik AS, da on također ima svoj tor i svoje parcele do kojih bi dolazio ovim putem.

Ovaj dio nekretnine gdje je kanal prokopan i postavljen suhozid da je to posjed njegovog sinovca, ali da njegov sinovac tu više nema kuda proći, a ne samo on, već i drugi. Također da je taj dio nekretnine bio u posjedu oca od sinovca, da je tu prolazio i dida njegova sinovca, a da je prolazio i njegov dida. Tu da su ljudi prolazili da bi došli do svojih oranica, navodi da su prolazili Debaci, Viljci, Topčići, Munjizi, negdje otprilike 40 kuća je gravitiralo na način da su prolazili ovim putem, da ne postoji niti jedan drugi način da se može proći i doći do oranica, a njemu da je najveći problem što njegov sinovac ne može doći do svojih parcela. Na ovom dijelu da su nekoć davno postojale tri gomile, da je tu bilo otprilike 300 kubika kamena, a kasnije da je došla cesta i taj se kamen onda iskoristio u svrhe izgradnje ceste kada su ga iskoristile županijske ceste. Radovi da su trajali od veljače do studenog 2023.g.

20. U svom iskazu svjedokinja ES (u srodstvu s tužiteljem i tuženikom), navodi da su joj činjenice poznate u vezi postupka jer da potječe iz ovog područja, tu da se rodila, odgojila i živjela sve do svoje 20. godine, ali i dalje da dolazi i nakon udaje, tako da kada je jedne prigode došla da je uočila da je na spornom dijelu izorao bager kako bi napravio temelje za rupu. Bagerista da je radio sve to po nalogu tuženika, a ta saznanja da crpi iz priča sa svim susjedima. Inače da jedne prigode kada da je došla sa svojom sestrom, da je tuženik nabacao nekakve svoje stvari na ovom dijelu gdje je njegov tor, a gdje se nalaze njihovi vrtli. Navodi da se ovim dijelom koriste svi oni koji imaju posjede iza, ona, njene sestre, njeni rođaci, tužitelj da se također koristio ovim putem jer da ima svoje parcele iza, a da ne postoji nikakav drugi put niti način da dođu do svojih parcela. Navodi da je uočila da je bager prokopao u veljači prošle godine, jer da inače stalno dolazi. Ovim dijelom da se koristi AS tuženik jer da i on tu prolazi, tako da joj nije jasno zašto bi on to napravio kad zna da se svi oni koriste ovim dijelom i prolaze da bi došli do svojih nekretnina. Na upit pun. tužitelja baš taj dio parcele koji je izoran je li u posjedu sviju ili je u posjedu tužitelja JS, navodi da je to u posjedu tužitelja JS, a on da njima dozvoljava da prolaze ovim putem, jer da na taj način dolaze do svojih parcela, a sve da su tako dogovorili i njihovi preci, a da ne postoji drugi put za doći do njihovih parcela i zato da je ova situacija posebno teška jer da ne može shvatiti da bi netko njima pripriječio prolazak ovim putem. Tužitelj da je dopuštao i tuženiku da se koristi ovim putem, ali da se ne radi o javnom putu, već o dogovoru među prednicima da se svi ostali mogu služiti ovim putem koji da pripada tužitelju.

21. U svom iskazu svjedok TS (brat od tužitelja) navodi da su mu sve činjenice poznate, da iskopane kanale nije vidio, ali da ova predmetna nekretnina, odnosno do ceste na ovoj predmetnoj nekretnini da se nalazio svinjac, što predočava sudu na fotografiji br. 4, kojeg da je izgradio još njegov dida, da inače ovim putem se dolazilo do njihovog vrtla koji da se zvao, odnosno zove se Purić, s tim da se taj vrtal kasnije isparcelirao na tri dijela, jer da je njegov dida imao i sestre, pa da su se kasnije one tu dijelile, zato što da su njegove sestre također uzele dio. Navodi da ovaj put nisu koristili samo oni, već da ga je koristio i njegov rođak pok. FS, ali da je koristio i tuženik zato što je imao štalu, ali on da je koristio i drugi put, međutim on da je to sad sve uzurpirao i želi to prikazati kao da je njegovo, a inače da ovaj cijeli predio se zove Podradžica. Navodi da sve zna i zna da ovaj dio pripada njegovom bratu JS, on da je to prepustio bratu, tako da je taj put njegov. Prije nego se nekretnina počela koristiti kao put da je bilo posađenih kultura (blitve, sijala se verdura, povrće). Navodi da je tuženik ovaj dio uzurpirao, a to da pripada njegovom bratu, te da želi da tuženik sve vrati u prijašnje stanje.

22. U svom iskazu svjedokinja ŠS, nesrodna sa strankama, navodi da predmetnu nekretninu koristi tuženik, odnosno koristio je otac od AS, inače koliko je njoj poznato da je to državno zemljište. Na nekretnini da se nije ništa radilo što se tiče poljoprivrede, ali da je tu tuženik, odnosno njegovi prednici da su držali ovce i hranu za ovce. Osim tuženika ovu nekretninu da nije koristio itko drugi, da je tužitelj prolazio ovom nekretninom, ali da su prolazili svi drugi, a na ovom dijelu gdje je sada iskopan ovaj kanal tu da je tuženik držao gnoj. Tužiteljeva obitelj da je njegova prije imala svinjac, pa kada je sud pita gdje bi bio položen taj svinjac na fotografijama vještva, ista pokazuje fotografiju br. 4 vještva, te pokazuje sudu dio u blizini asfaltne ceste, a gdje je na fotografiji parkirano crno vozilo. Navodi da nije bila tamo kada su kopani kanali, da je došla kasnije, da se ne može točno o tome izjasniti, možda da je bilo to proljeće, da od toga ima 2-3 godine, tuženik da je naložio bageristu da izvadi koštelu od tuženika. U posjedu terena na kojem je bager radio, da je bio Ivanov otac CS. Navodi da je drveće bilo tu kada da se ona rodila i da ne zna tko je sadio, tu da je bilo par koštela, tako da su se oni međusobno dogovorili kome pripada koja koštela. Na upit suda tko se to međusobno dijelio, svjedokinja iskazuje da su se dijelili seljani međusobno jer da je to bila državna zemlja. Navodi da od 1986.godine, kada se udala, da nije bilo sporova. Na upit pun. tuženika nakon što je iskopan taj kanal može li tužitelj proći, svjedokinja iskazuje da može proći ispod, a da može proći i okolo, da ima jedan put. Na poseban upit suda zašto bi on prolazio tim putem, svjedokinja iskazuje da misli da ima jedan komad zemlje, možda nekih 100m udaljen od toga. Na upit pun. tuženika ovaj prolaz o kojem govorite bi li to bio Ivicin prolaz ili se svatko služio njime, svjedokinja iskazuje da su se svi koristili tim putem, a AS i njegov otac da su kosili tu travu, održavali to kako bi se moglo proći. Navodi da je tuženik AS počeo izvoditi radove bagerom u proljeće, a da ih je započeo kako bi mogao legalizirati taj posjed. Na upit pun. tuženika je li itko AS smetao u obavljanju radova košenja i uređivanja terena, svjedokinja iskazuje da ih nije nitko u tome ometao. Na daljnji upit zam. pun. tužitelja da svjedokinja iskaže na predzadnjoj fotografiji priloženoj uz tužbu, je li to taj dio gdje je bagerista radio, svjedokinja iskazuje da je, da je to taj dio i navodi da je ova bačva koja je prikazana na fotografiji tuženikova C. Nadalje da dvije koštele koje se nalaze fotografiji su od tuženika, a treća da ne zna od koga je. Nadalje, navodi da je tuženik angažirajući bageristu srušio postojeći zid kojeg je prethodno izgradio njegov otac, s tim da je samo srušio dio tog zida, inače da je to bio betonski zid, a sve kako bi legalizirao ovaj dio.

23. U svom iskazu ČS (nesrodan sa strankama), navodi da se rodio u zaseoku Viljci, da su mu činjenice poznate, da je iskopan kanal, to je to uradio vlasnik odnosno tuženik AS. Nadalje, da su tuženik i njegova obitelj, odnosno njegov otac CS koristili ovu predmetnu nekretninu, na način da su tu bili njihovi torovi, spremalo se gnojivo koje se kasnije koristilo za gnojenje po vrtovima, a put je bio sa lijeve strane, a svjedok na fotografiji br. 4 objašnjava sudu točno na ovom dijelu, a gdje je prikazana strelica da bi tu bile tzv. ˝hrpe˝, a to da je ustvari bilo odlagalište gnojiva koje da je koristio ČS CS, a put je uvijek išao sa lijeve strane, pokazujući lijevo od ove strelice, a tim putem da su se koristili svi oni, svi E, jer tim putem da se dolazilo do njihovih polja, a postojao je i još jedan put, sa ove desne strane koji se sada ne vidi na ovoj fotografiji, a kojim svi opet mogu doći do svojih nekretnina. Na poseban upit suda da li je nekretnina tuženika ikada bila nečim omeđena, svjedok iskazuje da je postojala nekoć živica, da se on nje sjeća kao dijete, a da je imao tuženik, odnosno njegov otac bajame, orahe, a da misli na ovaj dio od kanala pa desno prema kući tuženika. Na upit zam. pun. tužitelja na sve 4 fotografije iz nalaza i mišljenja vještaka prikazano oznakom strelica na svim fotografijama, maloprije spomenute bajame, orasi, hrpe, gnojivo, žica koju navodi svjedok, da li su se iste nalazile točno tim strelicama koje su predmet ovog postupka, svjedok iskazuje da sve ovo o čemu je govorio je bilo desno od ovih označenih strelica na svim fotografijama, a na upit pun. tuženika je li ove strelice označavaju među, svjedok iskazuje da ne označavaju među. Navodi da je bager kopao kanal do margilja kako bi tuženik mogao očistiti svoju parcelu, i zna da je te prigode tužitelj nasrnuo na bageristu, a ima od toga jedno 2-3 godine. Tuženik da je kopao ovaj kanal na svojoj strani. Na upit zam. pun. tužitelja je li vam poznato zašto bi tuženik prekinuo radove ako bi ti kanali bili na strani tuženika, mogu kazati sudu da tuženik nije mogao dalje ništa raditi iz razloga što je tu bila postavljena bomba, tako da se iz straha za život nije moglo ništa dalje raditi.

24. Analizirajući iskaz samog tuženika u kojem navodi: ja sam to radio, ja sam angažirao bageristu“ jasno proizlazi da sami faktični čin kopanja zemlje, odnosno kopanje kanala i postavljanje kamenja na dijelu predmetne nekretnine jest učinjen upravo od strane tuženika koji je takav nalog dao trećoj nepoznatoj osobi (bageristu) da učini takve radnje, što su potvrdili i svi svjedoci, tako da ta činjenica u daljnjem tijeku postupka nije sporna.

25. Nadalje, u postupku je valjalo utvrditi tko ima posljednji mirni posjed navednih nekretnina, a u tom dijelu su iskazi tužitelja i tuženika suprostavljeni jer oboje navode da imaju posljednji mirni posjed.

26. Povezujući iskaz tužitelja i svjedoka sa ostalim provedenim dokazima, posebice neposrednim opažanjem suda na licu mjesta, utvrđenjima iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i iskazom tuženika i ostalim izvedenim dokazima, sud zaključuje nedvojbeno da je tužitelj posljednji mirni posjednik navedenog dijela nekretnine, čime je opravdana njegova aktivna legitimacija za podnošenje tužbe, a sve iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.

27. Sud cijeni iskaz tužitelja kao jasan, logičan i konzistentan kada navodi da su on i njegovi raniji prednici šukundida Š, pradjeda A, dida AS, otac T, držali posjed navedenog dijela nekretnine, da je to nekretnina koja je više služila za ispašu, da se tu nalazi tor gdje su oni ranije držali stoku (svinje), da je tu položena kompostana (mjesto gdje se odlaže gnojivo), te da se tim dijelom nekretnine uglavnom prolazilo do drugih nekretnina (zemlje zvane „Purić“ na kojoj su se uzgajale kulture), da je majka tužitelja dok je bila u snazi tu znala skupljati drva piljevinu, da je tužitelj znao pokositi, te da ostali mještani sela su tu znali prolaziti kako bi došli do svojih nekretnina, da im je tužitelj to dozvoljavao. Sve ove navode potvrdili su i svjedoci ĆS, ES i TS, posebice u dijelu kada iskazuju da se ovim dijelom prolazilo jer da je to jedini način za doći do njihovih nekretnina, a da je među njihovim prednicima već bilo dogovoreno da će se prolaziti ovim dijelom. Svjedok ĆS posebno još iskazuje o vremenskom intervalu izvedenih radova kopanja kanala i postavljanja kamena (od veljače do studenog 2023. godine), te navedeni svjedoci negiraju da bi sporni dio predstavljao javni put, već put koji u posjedu drži tužitelj, a da ga oni koriste po tužiteljevoj dozvoli.

28. S druge pak strane sud nalazi nelogičnosti i proturječnosti u samom iskazu tuženika kada navodi da je izvršio ove radnje „kako bi zaokružio svoj posjed“, a da je istim radovima srušio svoj betonski zid izgrađen od strane njegovih prednika (njegov otac da ga je izgradio 1970.), iz čega bi se logično dalo zaključiti da tuženik već od ranije uspostavljen posjed njegovih prednika koji je očigledno završavao betonskim zidom njegovim rušenjem mijenja dotadašnje posjedovno stanje i želi uspostaviti novo posjedovno stanje, na način da na spornom dijelu nekretnine prokopava kanal i na tom kanalu poslagujući kamenje stvara novu međašnu oznaku. Stoga iz samog iskaza tuženika je jasno da isti radnjama koje je naložio trećoj sobi samovlasno mijenja dotadašnji način izvršavanja posjeda označene nekretnine. Kod takvog utvrđenja činjenica, nameće se samo po sebi pitanje zašto već prednik tuženika njegov otac koji je izgradio betonski zid (kojeg je sad tuženik dijelom srušio) nije još davne 1970. ogradio i dio nekretnine koji sada predstavlja spor, površine 28 m2 i označen slovnim oznakama u vještvu A-B-C-D-E-F-A, i na taj način jasno omeđio i ovaj dio nekretnine za koji u ovom postupku tvrdi da je u njegovu posjedu. Posebno je neobrazložen dio iskaza tuženika na upit je li zid kojeg je srušio predstavlja među njegova posjeda, na što isti iskazuje da je taj zid napravljen kad i kuća, da je to napravo njegov otac, „ a da ne zna što je njegovu ocu to značilo“. Znakovito u iskazu tuženika je i da „ne zna tko je točno posadio stabla koštela“ te nadalje „da mu je tako rečeno u obitelji“, iako tvrdi da ta stabla predstavljaju njegov posjed.

29. Također u iskazima svjedokinje ŠS sud nalazi nelogičnosti jer ista iskazuje da sporni dio nekretnine posjeduje tuženik, odnosno otac od tuženika, pa zatim navodi da je to državno zemljište, pa nadalje navodi da je i tužitelj prolazio, i drugi da prolaze, a posebno je proturječan ostalim izvedenim dokazima njen navod da iza ove predmetne nekretnine tužitelj nema svoje vrtlove (iako su drugi svjedoci čak i tuženik naveli da ima), da bi u nastavku iskaza navela suprotno da misli da tužitelj prolazi spornim dijelom jer da ima jedan komad zemlje 100 m udaljen. Nadalje, u svom iskazu navodi da je tužiteljeva obitelj imala svinjac i pokazuje fotografiju br. 4 vještva, te pokazuje dio asfaltne ceste, gdje je parkirano crno vozilo. Ovaj dio iskaza svjedokinje u pogledu položaja tora od svinjca od prednika tužitelja potvrdio je i svjedok TS u svom navodu“ do ceste na predmetnoj nekretnini se nalazio svinjac, a sudu pokazuje na fotografiji br. 4 odmah u blizini crnog vozila, a kojeg je izgradio još dida tužitelja“. Stoga su nelogični, proturječni i nekonzistentni navodi ove svjedokinje da istovremeno tuženik ima posjed spornog dijela, a ujedno i tužitelj prolazi spornim dijelom, a prednici tužitelja da su imali i svinjac odmah do spornog dijela. Također ista ne raspolaže posebnim saznanjima o sadnji koštela, iskazujući nesigurnost u iskazu koja koštela kome pripada. Ista potvrđuje da je tuženik srušio dio ranijeg betonskog zida kojeg je izgradio njegov otac, a sve kako bi legalizirao ovaj dio.

30. Svjedok ČS u svom iskazu navodi da dio nekretnine od kanala desno prema kući tuženika predstavlja posjed tuženika, da su tu bili torovi tuženika, spremalo se gnojivo, dok na upit suda je li ikad taj dio bio nečim omeđen, isti navodi da je bila živica, međutim iz samih rezultata uviđaja i neposrednim opažanjem suda nisu vidljivi tragovi živice ili nekih drugih međašnih oznaka na ovom spornom dijelu gdje je tuženik radnjom treće osobe iskopao kanal i postavio kamenje, zbog čega isti svojim iskazom nije uvjerio sud u tezu da tuženik ili njegovi prednici imaju posljednji mirni posjed spornog dijela nekretnine.

31. Na temelju svih izvedenih dokaza u postupku, sud cijeneći navedene dokaze kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, ocjenjuje kako valja prihvatiti kao utemeljene navode tužitelja i svjedoka ĆS, ES i TS, da bi tuženik nalogom trećoj osobi, navedenim postupanjem počinio smetanje posjeda na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve prema nalazu i mišljenju vještaka, i da upravo na tom označenom dijelu tužitelj ima zadnji mirni posjed. Sud iskaze tužitelja i navedenih svjedoka ocjenjuje objektivnim, logičnim i uvjerljivim i poklanja im u cijelosti svoje povjerenje.

32. Što se tiče samog čina smetanja posjeda, te ocjene njegove protupravnosti i samovlasti, obzirom da je tuženik nalogom trećoj osobi u svoju korist, koristeći činjenicu da tužitelj ne boravi uvijek na ovom području, postupajući po vlastitom nahođenju kopanjem kanala i postavljanjem kamena kojim činom je započeo gradnju suhozida bez znanja, volje i dozvole tužitelja za takav čin, iz čega jasno proizlazi da je izvršen čin zadiranja u posljednji mirni posjed tužitelja, i da su takve radnje izvršene putem treće osobe po svojoj naravi protupravne i samovlasne.

32.1. Nadalje, iskaz tuženika je usmjeren isključivo na njegovo opravdanje čina kopanja kanala i postavljanja kamena, pokušavajući prikazati dio sporne nekretnine kao svoj posjed i vlasništvo, međutim ništa od navedenog nema pravni legitimitet za takav čin, posebice jer opisane radnje predstavljaju nasilnu promjenu dotadašnjeg posjedovnog stanja kojeg je na miran način uživao tužitelj i osobe koje su po njegovoj dozvoli koristile sporni dio kao put. Sumarno tuženikov čin predstavlja protupravan, samovlasan i nasilan čin oduzimanja dijela posjeda tužitelju, a i ostalim osobama koji koriste predmetni dio nekretnine kao put, dakle bez volje i bez znanja tužitelja. Prigovori tuženika usmjereni na to da postoji i drugi put kojim se može doći do okolnih nekretnina nisu od relevantnog značaja za ovaj postupak, jer čak i da taj drugi put postoji, ne daje za pravo tuženiku da nasilno mijenja postojeće posjedovno stanje koje mirno uživa tužitelj i svi drugi mještani koji prolaze navedenim dijelom.

33. Postupak osiguranja dokaza koji se vodi pod brojem R1- 340/2023 pokrenut je u cilju rješavanja vlasničkog pitanja navedene nekretnine od strane predlagatelja ovdje tužitelja JS, međutim isti postupak nije od utjecaja na posjedovnu parnicu, jer su u ovom postupku isključeni svi petitorni prigovori.

34. Odredbom članka 10. stavak 1. ZVDSP-a, određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada).

34.1. Tuženik je dakle tužitelju kao posljednjem mirnom posjedniku bez njegove volje oduzeo posljednji mirni posjed te ga takvim činom uznemirava čime je sukladno prethodno navedenim odredbama samovlasno zasmetan njezin posjed. Kao što je već ranije rečeno čin smetanja posjeda je čin (postupanje) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Činom smetanja posjeda se osporava faktičnu (stvarna) vlast u cijelosti, bilo u nekom obujmu ili u nekom pogledu, a upravo to je učinjeno od strane tuženika u konkretnom slučaju. Pasivno legitimiran u smetanju posjeda je ona osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed, uznemirivši ga ili oduzevši ga, ali i osoba koja je dala nalog za smetanje posjeda, te osoba u čiju korist je smetanje posjeda učinjeno.

35. Također predmetna tužba radi smetanja posjeda podnesena je blagovremeno, odnosno unutar zakonskog roka od 30 (trideset) dana od dana saznanja za čin i počinitelja odnosno u roku od godine dana od dana smetanja, štovište vrijeme izvođenja radova i tko ih je izvršio nije ni bilo sporno u postupku.

36. Sukladno svemu navedenom valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev koji se odnosi na utvrđenje čina smetanja imajući u vidu da je iz izvedenih dokaza u postupku nedvojbeno kako je tuženik navedenim postupanjem oduzeo dio posjeda tužitelju i uznemirio ga u njegovom dotadašnjem korištenju i posjedu dijela nekretnine.

37. Isto tako, sud je prihvatio zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je tražena uspostava u prijašnje posjedovno stanje kako je to i zatraženo i uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 18.02. 2025. zbog čega je prihvaćen i taj dio tužbenog zahtjeva kao i dio kojim se tuženiku zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda.

38. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

39. Odluka o trošku pod točkom II. izreke rješenja, temelji se na odredbi članka 154. stav 2. ZPP-a, a sukladno Tarifi br. 7/2 o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) prema kojoj odvjetniku pripada jednokratna nagrada za prvostupanjski postupak u postupcima radi smetanja posjeda u iznosu od 250 bodova, a najviše za četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, a za svaku daljnju radnju pripada nagrada od 50 bodova, te sud priznaje daljnje radnje za pristup na uviđaju od dana 15.03.2024., ročište od 1.07.2024., 15.10.2024., 18.12.2024., 27.02.2025.,7.04.2025, sve po 50 bodova, podnesak od 18.02.2025. sve po 50 bodova, što daje ukupno 600 bodova, a vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje iznos od 1.200,00 EUR, što uz PDV od 25% daje ukupan iznos od 1.500,00 EUR, kojem iznosu treba pridodati i trošak sudske pristojbe na tužbu 112,75 EUR i rješenje 112,75 EUR, te trošak za vještačenje u iznosu od 549,35 EUR što daje ukupan iznos od 2.274.85 EUR, koliko je dosuđeno tužitelju.

40. Stoga je tužitelju koji je uspio u cijelosti u postupku na ime parničnog troška valjalo dosuditi ukupan iznos od 2.274,85 EUR, s tim da podnesak od 5.03.2025. tužitelju nije priznat jer nije bio potreban za vođenje postupka, zbog čega je za više traženo parnični trošak odbijen, sve kako je to odlučeno u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

41. Na iznos troška teku zatezne kamate od donošenja odluke do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,/41/08,125/11,78/15.,29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 9. svibnja 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu u roku 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa izjaviti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a.st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja po punomoćnicima, odvjetnicima iz OD Mijoč & Bakić, Velebitska 75, Split

- tuženiku po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- spis, ovdje