REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-313/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica po zaposlenju RG, dipl.iur. (Su-994/2022), radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marije Jukić Jurišić, odvjetnice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika tuženika, 9. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade neimovinske štete iznos od 4.600,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 30.4.2024. do isplate, te na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 298,80 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 9.5.2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku tužitelju nadoknaditi parnični trošak od 1.612,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 9.5.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata za dosuđeni iznos imovinske štete od 298,80 EUR za period od 30.4.2024. do 8.5.2025. te zahtjev za naknadu parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 20.3.2023. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48 na vanjskom prostoru prilikom odlaska prema postrojenju, kada se poskliznuo na sklizak dio asfaltirane površine. Tom prilikom, tužitelju je noga proklizala pri čemu je osjetio jaku bol u području desne natkoljenice stražnje lože. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i koje posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta jer se tužitelj kretao na uobičajeni način i pažljivo i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. S obzirom na navedeno tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev 12.02.2024., a tuženik mu do danas nije dostavio obrazloženu ponudu. Tužitelj je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u Kliniku za traumatologiju Zagreb gdje su mu dijagnosticirane ozljede: Ruptura partis proximalis tendinis m.semimembranosus, semitendinosus et bicipitis femoris dex. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je prilikom proklizavanja noge zadobio tešku ozljedu stražnje lože desne natkoljenice uslijed čega je trpio dugotrajne i intenzivne bolove i strah, a UZV pregledom stražnje lože desne natkoljenice nađeni su hematomi neposredno uz hvatište za tuber sjedne kosti i hematom uz fasciju m.semitendinosus i m. semi membranosus do razine srednje trećine stražnje lože natkoljenice. Tužitelj je morao mirovati, stavljati hladne obloge, rasteretno hodati uz štake i uzimati analgetike. Tužitelj je morao provoditi vježbe istezanja i vježbe izotrije za zadnju mišićnu ložu te je proveo više ciklusa fizikalne terapije. Unatoč provedenom liječenju kod tužitelja su zaostali bolovi u stražnjoj Ioži desne natkoljenice s povremenom nestabilnosti u hodu uslijed čega mu je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli. Tužitelju je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova, a tijekom liječenja bio je radno nesposoban i bio je na bolovanju. Slijedom navedenog, kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa tužbenim zahtjevom konačno specificiranim u podnesku od 24.2.2025. potražuje na ime naknade neimovinske i imovinske štete ukupan iznos od 4.898,80 eura, odnosno za pretrpljene bolove 2.000,00 eura, za pretrpljeni strah 1.600,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 1.000,00 eura, za tuđu pomoć 298,80 eura, sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od završetka liječanja 30.4.2024., uz naknadu parničnih troškova.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja kao i činjenicu da je ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Tuženik osporava odgovornost osiguranika za nastanak štetnog događaja. Tuženik kao osiguratelj ne odgovara jednako kao i osiguranik odnosno ne odgovara u smislu općih propisa građanskog prava, a sve budući da on nije štetnik odnosno osoba odgovorna za štetu, nego odgovara samo u okvirima Ugovora o osiguranju/police i pripadajućih uvjeta. Nadalje, ukoliko je do štetnih posljedica kod tužitelja došlo na opisani način, tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja jer u ponašanju osiguranika nije bilo propusta koji bi utjecao na nastanak štetnog događaja već je šteta nastala isključivo nepažnjom oštećenika na koju osiguranik nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći. Naime, iz dokumentacije priložene u spisu nije vidljivo u čemu se sastoji krivnja osiguranika tuženika, a iz prijave o ozljedi o radu kao i navoda tužitelja proizlazi kako je uzrok štetnog događaja nepažnja tužitelja, koji se nije ponašao onako kako bi se ponašao prosječno pažljiv radnik te se takvim ponašanjem svjesno doveo u opasnost. Nadalje, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva budući da isti smatra previsoko postavljenim, a s obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, orijentacijskim kriterijima kao i sudskoj praksi. Tuženik također osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći, budući da uz tužbu nije dostavljen dokaz da je istu plaćao slijedom čega se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. Uzevši u obzir kako se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati tek od dana kad njezina visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Sukladno svemu navedenom, tuženik predlaže naslovnom sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak sudske pristojbe.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, saslušao je tužitelja (str. 136-137 spisa) te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću (str. 142- 145 spisa).

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 20.3.2023. kada je tužitelj zadobio ozljedu na radu kada se poskliznuo na sklizak dio alfaltirane površine pri čemu mu je noga proklizala te je osjetio jaku bol u području desne natkoljenice stražnje lože.

6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Sporna je odgovornost tuženika i visina tužbenog zahtjeva.

7. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

8. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

9. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a utvrđujući eventualnu odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, valja, prije svega, istaknuti da je obveza poslodavca da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR), ali je jednako tako obveza radnika da obavlja poslove s dužnom pažnjom i pritom vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (čl. 68. st. 1. ZZR). Stavkom 2. istog članka propisano je da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom ako posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca.

10. Tužitelj je iskazao da je zaposlen u Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, otprilike 12 godina kao radnik. Dana 20.03.2023. ozlijedio se dok je hodao u krugu tvrtke poslodavca u Zagrebu na Remetinečkoj cesti, išao je iz jednog dijela postrojenja na drugi dio po asfaltiranoj površini, a u nekom trenutku dok je hodao noga mu je proklizala pri čemu je osjetio jaku bol u području desne natkoljenice stražnje lože. Kasnije je vidio da je na tom dijelu asfaltirane površine bilo udubljenje koje nije bilo uočljivo, naime, na tom dijelu je curila voda iz žljeba, voda se očito zadržavala jer je taj dio puta udubljen i prikriven djelomično mahovinom i prašinom, pa je bilo sklisko. Bol je bila toliko jaka da je osjetio i čuo zvuk pucanja tetiva u desnoj loži. Odmah se javio nadređenima koji su pozvali hitnu pomoć, došla je hitna i odvezli su ga na traumatologiju, u bolnici su mu učinili rendgen i ultrazvuk, te se razmišljalo o eventualnoj operaciji, ali se od operacije odustalo, te su ga pustili kući na kućno liječenje. Oko mjesec dana nakon ozljede kretao se uz pomoć štake, u početku je na ozlijeđenom mjestu imao obloge, odnosno stavljao je led i elastični zavoj, te je uzimao analgetike. Ubrzo je krenuo na fizikalnu terapiju, a odradio je više ciklusa fizikalne terapije i posljednji ciklus je završio nedavno, misli da je odradio oko 45-50 fizikalnih terapija. Na bolovanju je bio oko godinu dana. I dalje osjeća bolove kod čučnja, ujutro se obavezno mora istegnuti jer ga noga boli, boli ga i kod podizanja iz pregiba. Nakon ozljede za vrijeme liječenja kod kuće bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega oko obavljanja kućanskih poslova, u početku i kod tuširanja i kod oblačenja, pripreme jela, prva dva tjedna nije ništa mogao sam, a tuđu pomoć pružali su mu ukućani tj. obitelj. U vrijeme nastanka štetnog događaja nije bilo drugih radnika u njegovoj blizini, a ostali radnici su ga vidjeli u periodu jedne minute od tog štetnog događaja. Naime, čim mu se to dogodilo uspio je doći do kancelarije gdje su bili šefovi i tražio ih je pomoć. FG je u tom trenutku mijenjao šefa i on je samo potpisao zapisnik odnosno prijavu o ozljedi na radu kao odgovorna osoba.

11. Sud je prihvatio iskaz tužitelja kao istinit jer je iskazivao uvjerljivo i u skladu sa dokumentacijom u spisu. Kada se iskaz tužitelja dovede u vezu s navodima iz prijave o ozljedi na radu, a koju je sastavio FG, proizlazi da je do štetnog događaja došlo na način što je prilikom hodanja i stajanja na sklizak dio asfaltirane površine tužitelju noga proklizala pri čemu je osjetio jaku bol u području desne natkoljenice stražnje lože. Stoga je sud odbio kao suvišan prijedlog tuženika za saslušanjem svjedoka EG jer je činjenično stanje na okolnost nastanka štetnog događaja u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke.

12. Tuženik u svojem odgovoru na tužbu tvrdi da je za štetu odgovoran sam tužitelj. Da bi sud prihvatio ovakav prigovor, tuženik je dužan dokazati da se radilo o namjeri ili krajnjoj nepažnji tužitelja.

13. Iz provedenih dokaza i to iskaza tužitelja te prijave o ozljedi na radu utvrđeno je da se tužitelj prilikom nastanka štetnog događaja ponašao kao prosječno pažljiv radnik, a tom prilikom kretao se prema postrojenju i dio puta na kojem mu je noga proklizala je bio udubljen i prikriven djelomično mahovinom i prašinom, pa je bilo sklisko, slijedom čega u njegovom postupanju nije bilo nikakvog doprinosa štetnom događaju.

14. Stoga, prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP, sud je utvrdio da je tuženik kao osiguratelj poslodavca u cijelosti odgovoran tužitelju kao radniku osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu čija odgovornost je objektivne prirode, te da tužitelj svojim radnjama ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja, stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR da se tuženika oslobodi odgovornosti ili da se ista umanji.

15. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj dana 20.03.2023. zadobio: Rupturu tj puknuće tetiva mišića stražnje lože desne natkoljenice u gornjem dijelu koji se pripajaju na sjednu kost (sva tri mišića). Ova ozljeda mu je utvrđena na dan štetnog događaja kliničkim i ultrazvučnim pregledom u Klinci za traumatologiju KBC “Sestre milosrdnice“. Proveo je liječenje mirovanjem i višekratnom fizikalnom terapijom. Uzročno posljedična veza između zadobivene ozljede i provedenog liječenja postoji. Zadnji pregled fizijatra je načinio 25.03.2024. Nakon tog pregleda proveo je fizikalnu terapiju 20 puta s kojom je završio 30.4.2024. Time se liječenje smatra okončanim. Po završenom liječenju zaostaju trajne posljedice zadobivene ozljede koje se očituju bolom u stražnjoj loži desne natkoljenice, smanjenom snagom i fleksibilnošću mišića stražnje lože desne natkoljenice, što utječe na stabilnost osobito pri duljem hodu i fizičkom naporu. Smanjenje životne aktivnosti zbog trajnih posljedica ove ozljede iznosi 5%. Bol jakog intenziteta je imao 5-6 dana, srednjeg oko 15 dana, a manjeg još do 2 mjeseca sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trpio 3-4 dana, srednjeg oko 10 dana i manjeg oko 6 tjedana sveukupno. Tuđa pomoć mu je bila sveukupno potrebna u trajanju od 2 tjedna 3 h na dan zbog potrebe mirovanja i otežanog hoda. Potom je još trebao pomoć u ukupnom trajanju od 2 mjeseca tri puta tjedno po 2 h zbog otežanog hoda (priprema i nabavka hrane, dulje stajanje i hodanje..). Naruženje zbog zadobivene ozljede nije vidljivo.

16. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.

17. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli, strah te smanjenje životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

18. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, trajne posljedice od 5% te dugotrajno bolovanje na kojem je tužitelj bio, kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Stipančića, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od eura 4.600,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova od 2.000,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 1.600,00 eura, po kriteriju duševnih bolova zbog smanjene životne aktivnosti 1.000,00 eura.

19. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 90 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 3,32 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 298,80 eura.

20. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je liječenje tužitelja završeno završetkom fizikalne terapije 30.4.2024. (nalaz vještaka), to kamate teku od toga dana kako je tužitelj to i tražio.

21. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Stoga je odbijen zahtjev za isplatu kamata za period od 30.4.2024. do 9.5.2025.

22. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 4.898,80 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu kamata na tuđu pomoć i njegu za period od 30.4.2024. do 9.5.2025.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 5. i članka 155. stavka 1. ZPP, te su troškovi dosuđeni tužitelju koji je u postupku uspio u pretežnom dijelu sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora.

24. Tužitelju je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 200,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 24.2.2025. od 50,00 eura (Tbr.8/4),

- pristupa na ročište 8.5.2024. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 13.11.2024. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 2.4.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 1.050,00 eura, što uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i troškove vještačenja od 300,00 eura iznosi ukupno iznosi 1.612,50 eura.

25. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav ostalih podnesaka jer nisu bili neophodni za vođenje spora, a nema pravo ni na trošak zastupanja na ročištu za objavu presude jer pristup na isto nije neophodan za vođenje spora, a nije niti pristupio (čl. 155. ZPP).

26. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

27. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 9. svibnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćnici

2. tuženiku