Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: P Ob-93/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari 1. tužitelja DĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice VĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćnicima iz ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, odvjetnicima iz Siska protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB 52634238587, zastupane po zz Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku, radi utvrđivanja postojanja braka, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 3. travnja 2025. u prisutnosti 1. i 2. tužitelja osobno i punomoćnice tužitelja, te zz tuženika, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 9. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja DĐ i VĐ koji gasi:

"Utvrđuje se da su DĐ, [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođen u [adresa] dana 20.3.1947.g. od oca OĐ i majke D rođ. V i VĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođena O dana 16.1.1956.g. od oca OĐ i majke R rođ. J sklopili brak dana

8. svibnja 1971. godine u Gori.

Sukladno čl. 49. st. 4. Zakona o državnim maticama činjenica braka ima se upisati u matične knjige matičnog ureda Petrinja."

II Nalaže se tužiteljima DĐ i VĐ da tuženiku Republici Hrvatskoj naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 600,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 9. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji DĐ i VĐ podnijeli su ovome sudu tužbu protiv tuženika Republike Hrvatske, radi utvrđenja postojanja braka. U tužbi su naveli kako su Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora u skladu sa čl. 186. a ZPP-a, a koji je zahtjev odbijen odgovorom od 23. veljače 2024.. Tužitelji su sklopili brak 8. svibnja 1971. u [adresa]. Istoga dana sklopili su i crkveni brak, a koji je brak upisan u Matici vjenčanih rimokatoličke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije svezak t za godinu 1971 stranica 137 br. 7. Kako su matice matičnog ureda Gora uništene tijekom Domovinskog rata tužiteljima se ne može izdati vjenčani list , te isti imaju interes tražiti priznanje činjenice postojanja braka sklopljenog dana 8. svibnja 1971. godine, a koji brak treba biti upisan u Matične knjige matičnog područja Gora. Temeljem čl. 24. Obiteljskog zakona tužitelji imaju pravo podnijeti tužbu za utvrđenje postoji li brak ili ne postoji. Odlukom Županijskog suda u Splitu Gž Ob-112/2015 od 29. rujna 2015. utvrđeno je da je u postupku utvrđenja postojanja braka pasivno legitimirana Republika Hrvatska. Slijedom navedenog tužitelji ustaju s ovom tužbom i predlažu da sud donese udovolji njihovom tužbenom zahtjevu.

2. U svom odgovoru na tužbu, tuženica Republika Hrvatska navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti. Tuženica, prvenstveno ističe kako je člankom 4. stavcima 1. i 4. Zakona o državnim maticama ("Narodne novine" broj: 96/1993., 76/2013., 98/2019. i 133/2022.) propisano da poslove osobnih stanja građana obavlja nadležno upravno tijelo županije kao povjerene poslove državne uprave. Obzirom na navedeno, Republika Hrvatska nije nadležna za obavljanje poslova osobnih stanja građana već su za te poslove nadležni županijski odnosno gradski uredi pa iz svega navedenog proizlazi kako Republika Hrvatska nije pasivno legitimirana u ovom postupku. Tuženica ističe kako u tužbi nije naveden kakav točno pravni interes tužitelji imaju za podnošenje tužbe pa je navedenu tužbu potrebno odbaciti pravilnom primjenom članka 187. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.) obzirom iz sadržaja tužbe niti ne proizlazi bilo kakav konkretan pravni interes tužitelja za utvrđenjem sporne činjenice postojanja braka, niti dokazi o istome. Nadalje, tuženica ističe kako se iz dokaza dostavljenih uz tužbu ne može utvrditi niti sama činjenica navodno sklopljenog braka, pogotovo jer tužitelji nisu dostavili stari izvadak iz matice vjenčanih izdan od bivšeg Mjesnog ureda Gora. Uzimajući u obzir sve navedeno, razvidno je kako Republika Hrvatska ne može biti tuženik u ovom parničnom postupku kao i da je predmetni tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti. Slijedom svega navedenoga, tuženica predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženici sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja odluke do isplate po stopi sukladno odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

3. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih i rodni list stranaka (str. 7-9 spisa), vjenčani list (str. 10 spisa), potvrdu (str. 11 spisa) te su saslušani tužitelji (str. 25 i 26 spisa).

4. Iz dopisa Matičnog ureda Petrinja, od dana 17. svibnja 2023. proizlazi kako se za VĐ i DĐ ne može izdati vjenčani list, jer su matice matičnog ureda Gora uništene tijekom Domovinskog rata.

5. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za VĐ i rodni list za DĐ utvrđeno je kako je u rubrici naknadni upisi evidentirano sklapanje braka između njih dana 8. svibnja 1971. u [adresa].

6. Tužiteljica VĐ je u svom iskazu navela kako se vjenčala **.**.1971. sa DĐ u [adresa] i kod matičara i u crkvi. Matični ured nalazi se u mjestu Gora. Oni su tada dobili vjenčani list te su svu dokumentaciju iz ovog matičnog ureda mogli dobiti do Domovinskog rata u kojem su sve matične knjige izgorjele. Drugdje nije pokušala tražiti vjenčani list, a u Matičnom uredu u Petrinji mogla je dobiti samo rodni list na kojem piše napomena sklapanja braka. Niti rodni list dugo vremena nisu mogli dobiti, do unazad kratko vrijeme dok matični ured nije prikupio sve potrebne podatke za izdavanje istih budući je i rođena u [adresa] koji potpada pod Matični ured Gora. Istog dana oni su se vjenčali u crkvi u Gorama.

7. Tužitelj DĐ je u svom iskazu naveo kako se u cijelosti pridružuje iskazu tužiteljice i ističe samo kako im je za vjenčanje bilo potrebno odobrenje suda budući je I. tužiteljica bila maloljetna.

8. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), Sud smatra tuženica Republika Hrvatska nije pasivno legitimirana u ovom sporu.

9. Glede prigovora nedostatka pravnog interesa tužitelja za vođenje ovog postupka, Sud isti smatra neosnovanim, jer tužitelji koji tvrde da su sklopili brak pred nadležnim tijelima imaju pravni interes da od istih dobiju valjanu dokumentaciju kao potvrdu sklopljenog braka radi reguliranja svojih statusnih prava.

10. Glede prigovora nedostatka pasivne legitimacije tuženika Republike Hrvatske, Sud isti prigovor smatra osnovanim. Naime, odredbom čl. 1. Zakona o državnim maticama (Narodne novine broj 96/93, 76/13, 98/19, 133/22; dalje: ZDM) propisano je da su državne matice evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zaključenja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom.

11. Odredbom čl. 4. st. 1. i 4. ZDM-a propisano je da poslove osobnih stanja građana obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: nadležni ured) koji je voditelj zbirki osobnih podataka sukladno s propisima o zaštiti osobnih podataka. Državne matice neposredno vode državni službenici-matičari.«. Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave je voditelj zbirke osobnih podataka državnih matica sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

12. Odredbom čl. 51. st. 1. i 2. ZDM-a propisano je da ako su državne matice uništene ili nestale, moraju se obnoviti bez odgode. Prije donošenja odluke o obnavljanju državnih matica potrebno je utvrditi koje su državne matice uništene ili nestale, za koja godišta i za koja matična područja. Obnavljanje uništenih ili nestalih državnih matica obavlja županijski, odnosno gradski ured.

13. Slijedom navedenih zakonskih propisa, Sud smatra da Republika Hrvatska nije nadležna za obavljanje poslova osobnih stanja građana kao što su vođenje matica vjenčanih jer je za te poslove nadležno upravno tijelo županije, pa samim time nije niti pasivno legitimirana u ovom postupku radi utvrđivanja postojanja braka između tužitelja.

14. Radi tužitelja se napominje, a glede sudske prakse koju su tužitelji dostavili u ovaj spis predmeta, kako se u tom predmetu ne radi o braku sklopljenom u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj već konzularnom uredu u stranoj državi, a u kojem slučaju se primjenjuje Zakon o vanjskim poslovima koji uređuje način obavljanja vanjskih poslova te osnove ustroja i načina rada Ministarstva vanjskih poslova i diplomatskih i drugih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu. Diplomatska i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu, u smislu ovoga Zakona, jesu: diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu. Tako je istim Zakonom propisano da konzularni ured obavlja poslove navedene u Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima iz 1963. godine, a osobito: … 5. obavlja upravne poslove, javnobilježničke poslove, poslove iz područja unutarnjih poslova, obrane, matičarstva i socijalne skrbi određene zakonom, te pruža pravnu pomoć državljanima Republike Hrvatske u ostvarivanju njihovih radnih, socijalnih i ostalih prava i interesa u državi primateljici na svom konzularnom području…

15. Slijedom svega navedenog, Sud je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbio.

16. O troškovima parničnog postupka Sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a kojim je propisano da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Tuženiku Republici Hrvatskoj priznati su troškovi propisani Tbr. 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) u kojem je navedeno da odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koji je poduzeo, u visini od 400 bodova u postupcima postojanja ili nepostojanja braka te naknada za sastav odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora u visini od 200,00 eura.

U Petrinji, 9. svibnja 2025.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužitelji po punomoćnicima iz ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, odvjetnicima iz Siska

2.Tuženik Republika Hrvatska po zz Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku