REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27, Split
P-3337/2023-26
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Julijani Ponoš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DD pok. D iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po pun. Antunu Franetoviću, odvjetniku u Splitu, radi činjenja, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 25. ožujka 2025. godine u nazočnosti tužiteljice, tuženika i pun. tuženika, dana 9. svibnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana uspostaviti ranije stanje na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište stambene zgrade u [adresa] sagrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i baš na način da postavi uklonjenu – prerezanu željeznu ogradu oko udubine dvorišta uz prozore podruma odnosno zavari dvije metalne cijevi na ista mjesta na toj ogradi sa kojih je te cijevi odnosno dio ograde prepilao, uz obvezu tužiteljice da tuženiku radi ove radnje preda dvije zadržane metalne cijevi; te ukloni stol sa klupama i improvizirani gril sa zajedničke okućnice odnosno čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina]; u protivnom se ovlašćuje tužiteljica da o trošku tuženika izvrši ove radnje, a tuženiku se zabranjuje da ubuduće vrši takve ili slične čine kojima se uznemirava tužiteljica u ostvarivanju svojih stvarnih prava na predmetnoj nekretnini; dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
Obrazloženje
Dana 21.lipnja 2023.godine pred ovim sudom zaprimljena je tužba u kojoj se navodi da je tužiteljica vlasnica posebnog dijela zgrade sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 5608 i baš koji dio predstavlja: zk tijelo II – 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-1), trosoban stan na polukatu, sa svim pripadnostima i služnostima. Zgradi da pripada i dvorište označeno kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 KO [katastarska općina]. Tuženik da je pak vlasnik posebnog dijela označenog kao – 5. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-5), u naravi stan u (PD) podrumu, označen brojem 1, u površini od 56,48 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, nužnika i hodnika, anagrafske oznake, [adresa]. sa svim pripadnostima i služnostima. Tuženik da je bez suglasnosti tužiteljice, a tužiteljica vjeruje i bez suglasnosti vlasnika ostalih dijelova, zaposjeo dio dvora postavljajući stol, pokidao biljke, razbio vrata od dvora, prerezao žičanu ogradu oko udubine gdje su mu prozori, te izvršio druge radnje kojima je izmijenio stanje zajedničkog dvorišta. Radi navedenog tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Dužan je tuženik u roku od 15 dana uspostaviti ranije stanje na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608, u naravi dvorište stambene zgrade u [adresa] sagrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i baš na način da postavi željezna vrata koja su bila ispod prozora stana na polukatu vlasništvo tužiteljice, postavi uklonjenu – prerezanu željeznu ogradu oko udubine dvorišta uz prozore podruma, te izvrši druge radnje radi uspostave ranijeg stanja na ovoj nekretnini, u protivnom ovlašćuje se tužiteljica da o prethodnom trošku tuženika izvrši ove radnje, a tuženiku se zabranjuje da ubuduće vrši bilo kakve čine kojima se uznemirava tužiteljica u ostvarivanju svojih stvarnih prava na predmetnoj nekretnini.
2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak, sve sa zateznom kamatom po stopi u skladu sa čl. 29. st. 2. ZOO-a."
U svom odgovoru na tužbu tuženik navodi da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane. Prije svega navodi kako tuženik koristi predmetno dvorište (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na način da nije isključio preostale suvlasnike u korištenju istog. Naime, postavljanjem stola (ne fiksiranog, dakle ako kome isti smeta istog lako može pomaknuti) u zajedničkom dvorištu tuženik da ni na koji način nije zasmetao preostale suvlasnike, štoviše istim da se svatko može služiti. Nadalje, tuženik da je privremeno uklonio dio žičane ograde kako bi istu zamijenio pomičnim vratima te izgradio dvije stepenice, a sve kako bi imao servisni pristup svojim prozorima (suteren). Citirane radove da je isti najavio suvlasnicima i nitko da se nije protivio uključujući i tužiteljicu, a koja se usprotivila tek nakon početak radova radi čega su isti ostali nedovršeni. Tuženik da nije pokidao biljke tužiteljice, niti zna o kojim se biljkama radi, isto tako da nije razbio vrata od dvora. Protivno navodima iz tužbe, tuženik da je za razliku od tužiteljice svjestan da je predmetno dvorište u suvlasništvu stanara (suvlasnika zgrade čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dvora čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) stoga isti da nije zaposjeo niti svojata dijelove dvorišta. Napominje kako nikakvi dokazi nisu dostavljeni s tužbom osim zk izvatka koji je dostavljen na okolnost suvlasništva predmetnog dvorišta što nije niti sporno. Zaključno se navodi kako se nitko od suvlasnika osim tužiteljice ne buni protiv postavljanja stola kao uklanjanja dijela ograde radi postavljanja pomičnih vrata i dviju stepenica, već isključivo tužiteljica stoga da je očito da je ovo posljedica animoziteta tužiteljice spram tuženika kao novog stanara. Iz predmetne tužbe da je razvidno da tužiteljica nema osnovanog razloga za pokretanje ove pravne stvari te da se ovdje radi o obijesnom parničenju.
Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice kao suvlasnice posebnog dijela zgrade izgrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], kojoj pripada i dvorište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina], u naravi trosobnog stana na polukatu sa svim pripatcima i služnostima, tužiteljica je suvlasnica predmetne zgrade zajedno sa okućnicom iste, kao što je to i tuženik koji je vlasnik posebnog dijela odnosno stana u podrumu zgrade, suvlasnik zgrade i zemljišta odnosno okućnice. Tužbi je priložen zk izvadak na dan 21.lipnja 2023.godine te je razvidno stanje upisa predmetne nekretnine, pored stranaka, postoje i drugi suvlasnici, a većina ih ima prebivalište izvan [adresa]. Predmetna zgrada ima anagrafsku oznaku – [adresa] i nalazi se u predjelu Splita – Spinut. Zahtjev tužiteljica postavlja kao suvlasnica nekretnine spram tuženika kao suvlasnika iste nekretnine. Sporno je ima li pravo tužiteljica na zatraženu zaštitu i je li tuženik poduzeo ono što mu tužiteljica stavlja na teret, na zajedničkoj nekretnini, zgradi sa okućnicom.
Dakle, temeljem odredbe čl. 38. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV), nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika. Odredbom čl.42. ZV-a propisano je da svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Donošenje ove odluke posao je redovite uprave, a isto tako i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome.
U tijeku postupka izveden je dokaz pregledom izvatka iz zemljišnih knjiga za čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 5608 k. o. [katastarska općina] na dan 21. lipnja 2023. godine sa izvodom iz katastarskog plana na dan 21. lipnja 2023. godine te očevidom na licu mjesta.
Stranke su popisale parnični trošak.
Zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan.
U ovom slučaju valjalo je utvrditi je li tuženik bio ovlašten poduzeti radnje na zajedničkoj nekretnini, u suposjedu svih suvlasnika, a koje navodi tužiteljica te je li na taj način povrijedio prava ostalih suvlasnika, dakle, i tužiteljice, koji imaju pravo na suposjed i uživanje svog prava. Sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta, sačinjene su i fotografije koje predstavljaju sastavni dio zapisnika o očevidu i koje zorno prikazuju zgradu sa svim sastavnicama kao i okućnicu iste, predmetno dvorište koje pripada ovoj zgradi. Dakle, sud je pristupio na lice mjesta, predio grada Spinut, do stambene zgrade anagrafske oznake [adresa], utvrđeno je da stambena zgrada ima glavni ulaz u portun sa sjevera, na višoj etaži, nekoliko stepenica od ulaza, sa lijeve strane da se nalazi stan tužiteljice. Utvrđeno je da sa ovog platoa stepeništa prema jugu postoji niz stepeništa koji se spušta do dvokrilnih drvenih vrata kojima se pristupa na prostor dvorišta sa juga zgrade. Prostor dvorišta da je neuređen u najvećem dijelu, na istočnom dijelu dvorišta i središnjem dijelu da postoji nekoliko stabala (limun, masline…). Upitana tužiteljica navela je da su na južnoj fasadi prozori sa južne strane njenog stana, a radi se o PVC prozorima zelene boje između kojih se na zidu nalazi pričvršćen jedinica klima uređaja, sa odvodom na betonirani plato ispred etaže odnosno stana ispod stana tužiteljice. Utvrđeno je da ispod stana tužiteljice, na etaži suterena postoje dva prozora smještajno prateći prozore stana tužiteljice. Tužiteljica je navela da su ovo prozori sa južne strane stana koji koristi tuženik, a da je tu prije bila praonica. Tuženik je naveo da su ovo zaista prozori njegovog stana. Gledajući prema ovim prozorima zapaženo je da sa zapadne strane prvog prozora postoji vanjska jedinica klima uređaja, a iznad nje postavljen nosač za antenu, tuženik je naveo da je ovo njegov klima uređaj i da je on postavio ovaj nosač. Ispod odnosno južno od prozora tuženika je betonirani plato širine cca 1,5 m, taj plato je točno ispod prozora tuženika i na nižoj razini od ulaznih vrata i platoa ispred južnih ulaznih vrata. Razvidna je stara željezna ograda i otvor u istoj sa zapadne strane, te da ne postoje stepenice za spuštanje na ovaj plato, u vrijeme očevida. Plato je slobodan od stvari, a odvod vanjske klima jedinice tuženika je također spušten na ovaj betonski plato. Čitav preostali dio dvorišta sa južne strane zgrade je omeđen starim betonskim zidovima, na samom jugoistočnom dijelu dvorišta nalazi se odvojeni prostor, ograđen, u istom se nalazi baraka pokrivena trnitom te stara željezna vrata u ogradi zaštićena katancem, tužiteljica navodi da pristup u ovaj ograđeni dio ima zaštićeni najmoprimac u zgradi LD i da on jedini koristi ovaj prostor i ima ključ ovog katanca. Tužiteljica je tijekom očevida predočila i stol, improvizirani gril te je navela da je to postavio tuženik i da je to predmet tužbe, utvrđeno je da je to postavljeno po sredini zapadnog dijela dvorišta. Tužiteljica je navela da su tuženik i njegova supruga razbili staklo na drvenim vratima sa juga zgrade i da su ta vrata s njihove strane rasklimana, navela je i to da je predmet spora i činjenica što je tuženik prerezao cijevi na željeznoj ogradi sa zapadne strane udubljenja ispred stana tuženika, da je željezna ograda prije tog zahvata tuženika bila jedinstvena i na slovo "L", a da je tuženik ispilao ove dvije cijevi u ogradi, što se i na samoj ogradi vidi, sa ciljem da može pristupati kroz taj otvor do plato. Tužiteljica je navela da je ona sačuvala ove dvije cijevi te ih je i donijela iz svog stana pa su te cijevi identificirane i fotografirane, a tuženik je naveo da je on zaista prepilao ove dvije cijevi, naveo je također da je postavio onaj stol na dvorištu sa pomoćnim stolićem i improviziranim grilom, a da ni on ni njegova supruga nisu razbili staklo na vratima, niti oštetili ta vrata. Tužiteljica je navela da ne zna što je u tužbi napisano, ali da je tuženik iščupao kupus koji je bio posađen sa zapadne strane zidića ovog odvojenog dijela (LD), te je utvrđeno da u vrijeme očevida nema nikakvog kupusa niti cvijeća. Utvrđeno je da ispred istočnog prozora stana tuženika postoji stara šahta za odvod oborina, pa se i to fotografira, kao što se utvrđuje i to da u ovoj željeznoj ogradi sa istočne strane postoji otvor odnosno slobodan prostor do druge ograde odnosno zida prema istoku širine cca 2 metra, a da ni tu nema skale za spuštanje do betonskog platoa ispred stana tuženika, pa da se sa ovog dijela može ili skočiti ili prisloniti pomične skale.
Dakle, sud drži da je predmet spora pravilno i u potpunosti identificiran i da je tuženik zaista priznao da je prepilao dvije cijevi u željeznoj ogradi, a koje je uzela i za sebe zadržala tužiteljica te ih čuva. Ova radnja tuženika je utvrđena i tuženik to ne sporio, a već je u odgovoru na tužbu naveo da je to napravio radi izgradnje dvije stepenice, metalnih vrata, sve radi pristupa u prostor, udubljenje, ispred fasade zgrade i svojih prostora. Ovaj sud drži da tuženik nije bio ovlašten to napraviti i da na to kao suposjed i suvlasnik nema pravo jer na taj način mijenja suposjed tog dijela okućnice odnosno nekretnine, na što nije ovlašten i da je tužiteljica ovlaštena postaviti zahtjev spram tuženika u ovom dijelu. Na ovaj način, tuženik u biti zadira u prava ostalih suvlasnika, na što nije ovlašten i ničim nije dokazao da je u pisanoj formi ishodio potrebnu suglasnost za ovaj posao i zahvat, a jasno je da se radi o poslu koji je sam uzeo u svoje ruke, bez potrebne suglasnosti ostalih suvlasnika, za naglasiti je – pisane suglasnosti potrebnog broja suvlasnika. Ove dvije prepilane cijevi tuženik treba zavariti i vratiti metalnu ogradu u ranije stanje, prije svog neovlaštenog i nedopuštenog samovlasnog zahvata, te ostaviti stanje lica mjesta u nepromijenjenom stanju, a tuženik u svako doba, kao i svaki drugi suvlasnik i suposjednik, može pristupiti u udubinu prislanjanjem pomičnih stepenica koje nakon toga treba ukloniti. Dakle, tužiteljica ove dvije cijevi treba predati tuženiku kako bi ih tuženik ponovno, ukoliko ova presuda postane pravomoćna, mogao zavariti i vratiti stanje ovog dijela u ono koje je bilo prije nego što je ove cijevi samovlasno i neovlašteno prepilao, točno na isto mjesto na kojemu su cijevi prije bilo i u istom položaju u metalnoj ogradi koja je u suvlasništvu svih suvlasnika nekretnine, a pitanje je ovrhe, ukoliko tuženik tako ne postupi, da to može o trošku tuženika napraviti sama tužiteljica, kako je i odlučeno.
Nadalje, utvrđeno je na licu mjesta, a što nije ni bilo sporno između stranaka, da je tuženik na travnatom dijelu okućnice, postavio svoj stol i klupe te pripremu za gril, sve je to sada zapušteno i zaraslo i razvidno je na fotografijama sačinjenim tijekom očevida (list 48, 49 i 50 spisa). Ni za postavljanje ovih stvari na zajedničkoj okućnici, tuženik nije imao pisanu i potrebnu suglasnost svih ostalih suvlasnika, a radi se, prema stavu ovog suda, o promjeni načina korištenja i posjedovanja zajedničke nekretnine, na što tuženik nema ovlaštenje, dakle, to uz neovlašteno postavljanje ovih stvari što samo po sebi nije dopušteno, pretpostavlja i sjedenje, pripravu hrane na grilu, žamor, protok gostiju dovedenih od strane tuženika i tuženika i članova njegove obitelji i na ovaj način se zaista samovlasno od strane tuženika mijenja način posjedovanja predmetne nekretnine, dvorišta odnosno okućnice, na štetu ostalih suvlasnika i same tužiteljice kao jedne od suvlasnika, time se vrijeđa i još bi se više u budućnosti na taj način vrijeđalo pravo tužiteljice na uživanje svog prava vlasništva predmetne nekretnine, pa i ostalih suvlasnika. Tuženik je prema stavu ovog suda dužan ukloniti ove stvari po njemu ostavljene i sva svoja prava za koja smatra da mu kao suvalsniku pripadaju, pokušati ishoditi na dopušten način, propisan ZV-om i u dogovoru sa suvlasnicima predmetne nekretnine, što tuženik još nije napravio, a na ovo što je napravio, pilanje ograde i stavljanje stvari za sjedenje i grilanje na okućnicu, ispred prozora stanova, svakako nije ovlašten.
Međutim, što se tiče starih dvorišnih vrata, a stanje istih je također utvrđeno tijekom očevida, te je utvrđeno da je staklo u drvenom okviru vrata naciklo odnosno razbijeno iako nije ispalo iz okvira, u tom dijelu zahtjev tužiteljice valja odbiti jer ni na kakav način, egzaktnim dokazima, nije utvrđeno da je to napravio tuženik niti njegova supruga, a ovo se staklo u svako doba može zamijeniti iz sredstava zajedničke pričuve zgrade. Tuženik negira da je to napravio on (niti njegova supruga), tužiteljica nije dokazala suprotno, pa je sud ovaj dio zahtjeva odbio. Nadalje, u tužbi tužiteljica navodi da je tuženik pokidao biljke sa okućnice, tijekom očevida navodi da je tu ranije bio kupus, koji na očevidu nije zatečen, tuženik to negira, a za navesti je da je stanje okućnice u tako zapuštenom stanju da je istu potrebno u cijelosti urediti po suvlasnicima zgrade i dogovorom između njih, nadalje, ničim nije dokazano što bi točno tuženik pokidao od bilja ili kupusa, tuženik to negira i sud drži da zaista nema dokaza o takvom postupanju tuženika, radi kojeg bi tuženiku trebalo naložiti da uspostavi ranije stanje tog bilja ili kupusa. Dakle, sud drži da ničim nije dokazano da je tuženik (ili njegova supruga) potrgao bilje ili kupus, koliko bi tog bilja ili kupusa točno bilo, a ni sama tužiteljica u svom zahtjevu ne postavlja precizan zahtjev u ovom pravcu, pa sud drži da to tuženik ne treba napraviti, a da je on bilje ili kupus potrgao (što ničim nije dokazano), opet ga ne bi trebalo obvezati da bilje ili kupus posadi, jer tužiteljica nije niti dokazala što je točno tu bilo i što bi trebalo ponovno zasaditi.
Prema odredbi čl.46 ZV-a, svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva, svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, pa tako je i tužiteljica aktivno legitimirana spram tuženika na postavljanje zahtjeva odnosno na podnošenje ove tužbe spram tuženika. Radi se i o zaštiti od uznemiravanja iz čl.167. ZV-a, radi svega navedenog zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan i valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude. Daljnje, predložene dokaze, prema stavu ovog suda nije trebalo izvoditi, jer ovaj sud drži utvrđenim činjenično stanje u potpunosti, a za meritorno presuđenje, izvođenje daljnjih dokaza, saslušanjem svjedoka je suvišno i ne bi dovelo do rezultata, a stranke su osobno, pored svojih punomoćnika, nazočile i očevidu na licu mjesta, pokazale sve bitno i odgovorile na sva postavljena pitanja suda, pa je izvođenje dokaza saslušanjem stranaka, nakon očevida, na ročištu za glavnu raspravu, suvišno. Dakle, sud drži utvrđenim u cijelosti činjenično stanje, pa je glavna rasprava zaključena i donesena ova odluka, odlučio kao u izreci ove presude.
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), obistinjeni trošak tužiteljici odnosi se na trošak potreban za vođenje postupka, a sud je obvezao tuženika da tužiteljici naknadi taj cjelokupan trošak potreban za vođenje postupka jer ista nije uspjela u razmjerno neznatnom dijelu radi čega nisu nastali posebni troškovi. Dakle, tužiteljici je obistinjen trošak sastava tužbe; zastupanja na ročištima održanim dana 25.travnja 2024.godine, 6.prosinca 2024.godine i 25.ožujka 2025.godine; za svaku radnju po 100 bodova uz vrijednost boda od 2,00 EUR i 25% PDV-a; što ukupno zbrojeno daje iznos od 1.000,00 EUR koliko tuženik treba tužiteljici isplatiti na ime naknade parničnog troška u ovom postupku, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate. Trošak pristojbi nije priznat tužiteljici jer taj trošak nije zatražen u određenom iznosu, zahtjev u ovom dijelu nije određen.
U Splitu, 9. svibnja 2025. godine
S U D A C
Julijana Ponoš
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
1. Tužiteljici
2. Pun. tuženika
