REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-861/2024-6

[adresa] G 5

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja 1. GO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ZO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr.sc. Sandra Marković, ĐO i dr.sc. RO, [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, 9. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/506, URBROJ: 443-02-05-14-24-5 od 7. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

i  r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24- 02/506, URBROJ: 443-02-05-14-24-5 od 7. svibnja 2024. do pravomoćnog okončanja ovoga spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/506, URBROJ: 443-02-05-14-24-5 od 7. svibnja 2024. naređeno je suvlasnicima GO i ZO, ovdje tužiteljima, uklanjanje prizemne građevine tl. vel. 6,7 m x (3,5 + 1,55) m, s jednostrešnim krovom + 2,7 x 4,10, s ravnim krovom koji je ujedno vanjska terasa + vanjsko stepenište 1,3 x 0,8 + 4,0 x 0,8, te prizemne građevine tl. vel. 1,8 x 2,0 m2, sa dvostrešnim krovom, sve izgrađeno u Savudriji, Alberi, Alberi 7b, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, u roku od 90 dana.

2. Tužitelji su protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi ne osporavaju da bi predmetne građevine izgradili bez građevinske dozvole, već u bitnom navode da je osporeno rješenje nezakonito zbog procesnih povreda, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te povreda ustavnih i konvencijskih prava. S tim u svezi u prvom redu navode da osporeno rješenje ne zadovoljava kriterije obrazložene odluke, kako su oni propisani Zakonom o općem upravnom postupku te formulirani u bogatoj judikaturi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nadalje navode da su za predmetne građevine podnijeli zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i da su građevine vidljive na orto foto karti DOF5/2011, te da je stoga u skladu s odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, postupak uklanjanja trebalo prekinuti. Nadalje se pozivaju na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske i ističu da je Ustavni sud u svojoj je praksi u odnosu na nezakonite građevine odstupio od slijepog formalizma kakav da se primjećuje u osporenog rješenju, te da je naglasio potrebu uspostave pravične ravnoteže između interesa Republike Hrvatske i zaštite prava vlasništva u svakom konkretnom predmetu. Nadalje navode da predmetne građevine predstavljaju imovinu u smislu članka 1. Prvog protokola Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pri čemu se pozivaju na odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetnima Depalle protiv Francuske, Ivanova i Cherkezov protiv Bugarske, te Hamer protiv Belgije, u kojem predmetu da je sporna je zgrada koja sagrađena bez urbanističke dozvole postojala 27 godina prije nego što su domaće vlasti zabilježile prekršaj, a da su je vlasti nastavile tolerirati još daljnjih 10 godina prije nešto što su naredile njezino rušenje. S tim u svezi ističu da njihova vlasnička prava na predmetnim građevinama podržava dug niz godina nesmetanog uživanja, činjenica da su poduzeli sve u skladu sa svojim zakonskim mogućnostima da takvu građevinu „legaliziraju“ i činjenica da trpe štetne posljedice upravo zbog neadekvatnog djelovanja nadležnih vlasti. Predlažu da Sud provede dokazni postupak uvidom u spis predmeta upravnog postupka i isprave koje dostavljaju uz tužbu (zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju i dr.), saslušanjem tužitelja i po potrebi drugim dokazima, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. Sud je održao ročište za raspravu 25. travnja 2025., na koje je pristupio tužitelj GO osobno uz opunomoćenicu, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

4.1. Tužitelji su na ročištu u bitnom izjavili da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknuli su da je su predmetnu građevinu izgradili njihovi roditelji 1986. i da je svo to vrijeme predmetna građevina tolerirana od nadležnih vlasti pa se pozivaju i na protek vremena i s tim u svezi praksu Europskog suda za ljudska prava. Dodali su da su u međuvremenu od podnošenja tužbe zaprimili i rješenje radi plaćanja poreza na nekretnine.

5. Među strankama je u ovome sporu sporno je li tužiteljima pravilno naloženo uklanjanje predmetne građevine.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u isprave koje se nalaze u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da se u spisu nalazi preslika podneska kojim tužitelj GO povlači zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje jednostavne stambene zgrade na predmetnoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji podnesak je kod nadležnog tijela zaprimljen 12. lipnja 2016., stoga su tužbeni navodi koji se odnose na ozakonjenje predmetne građevine neosnovani.

8.1. Međutim, i neovisno o tome, tužiteljima se ukazuje da prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi u primjeni odredbe članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama), okolnost da je za nezakonito izgrađenu zgradu podnesen zahtjev za ozakonjenje nema učinka na zakonitost rješenja o uklanjanju, nego odredba članka 42. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama omogućava samo da se pod određenim uvjetima, na zahtjev investitora, izvršenje uklanjanja prekine i potom eventualno obustavi.

9. Nadalje, prema odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: Zakon o općem upravnom postupku) obrazloženje rješenja mora sadržavati kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

10. U konkretnom slučaju Sud nije našao da osporeno rješenje ne bi bilo obrazloženo u skladu s citiranom odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku i u skladu s ustavnim i konvencijskim pravom na obrazloženu odluku.

11. Nadalje, Sud dijeli shvaćanje tužitelja da bi se u određenim okolnostima koje ovise o činjenicama slučaja i bespravno izgrađene građevine mogle smatrati vlasništvom u smislu članka 1. Prvog protokola Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17, dalje: Konvencija).

11.1. Međutim, s tim u svezi u prvom redu, Europski sud za ljudska prava je u više odluka, a između ostalog i u odlukama Depalle protiv Francuske (presuda, 29. ožujka 2010., br. 34044/02) i Hamer protiv Belgije (presuda 27. studenog 2013., br. 21861/03), na koje se pozivaju tužitelji, iznio pravno shvaćanje da u prostornom planiranju i očuvanju okoliša, gdje je opći interes zajednice najvažniji, države ugovornice uživaju slobodu prosudbe (engl: margin of appreciation) koja je veća nego kada su u pitanju isključivo privatna prava.

11.2. Štoviše, u predmetu Hamer protiv Belgije (presuda 27. studenog 2013., br. 21861/03), Europski sud za ljudska prava istaknuo je da se financijskim imperativima, pa čak ni temeljnim pravima, kao što je pravo vlasništva, ne bi smjelo dati prednost pred brigom za okoliš.

12. Europski sud za ljudska prava je kroz svoju praksu ustanovio test opravdanosti miješanja u pravo vlasništva, prema kojem je miješanje opravdano ukoliko je zakonito, ukoliko ima opravdani cilj i ukoliko se miješanjem postiže pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa i zaštite imovinskog prava pojedinca.

12.1. S tim u svezi u prvom redu, prema članku 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, dalje: Zakon o gradnji) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, dok je odredbom članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18 i 117/21, dalje: Zakon o državnom inspektoratu) propisano da će se građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole ukloniti, stoga je miješenje u pravo vlasništva uklanjanjem nezakonite gradnje zakonito.

12.2. Nadalje, prema shvaćanju Suda uklanjanje nezakonite gradnje ima legitiman cilj u osiguranju zdravog i održivog okoliša, usklađenom prostornom razvoju, razumnom i racionalnom korištenju zemljišta, zaštiti okoliša, zaštiti krajobraza i brojnim drugim ciljevima koje ne treba posebno isticati.

12.3. I naposljetku, uklanjanjem nezakonite gradnje ostvaruju se svi u prethodnom stavku nabrojeni ciljevi od šireg društvenog interesa, dok u predmetu ovoga spora tužitelji, osim povrede prava na mirno uživanje vlasništva, ističu još samo povredu njihovih očekivanja da će vlasti i dalje tolerirati njihove građevine, za koje su i sami svjesni da su nezakonite, a povredu nekog vrjednijeg interesa, kao što bi bio egzistencijalni ili neki drugi životno važni interes, tužitelji ne ističu, niti iz spisa predmeta ima naznaka da bi bilo koji takav interes tužitelja bio ugrožen, iz čega je Sud zaključio da uklanjanjem predmetnih građevina koje su nezakonito izgrađene nije na štetu tužitelja povrijeđena pravedna ravnoteža između općeg ili javnog interesa i zaštite imovinskog prava pojedinca.

13. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

14. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti Sud je koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

15. Tužitelji su postavili zahtjev za naknadu troškova spora za zastupanje po odvjetniku u ukupnom iznosu od 2.769,29 eura, međutim kako je odredbom članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, zahtjev im je odbijen kao neosnovan.

16. Nadalje, tužitelji su uz tužbu podnio prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe.

16.1. Člankom 42. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima propisano je da sud može odrediti da tužba ima odgodni učinak ako bi izvršenjem pojedinačne odluke tužitelju nastala šteta koja bi se mogla teško popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu.

16.2. Međutim, slijedom svega navedenog Sud smatra da tužitelji nisu dokazali da bi im izvršenjem predmetne odluke nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, jer nisu dokazali da bi im uklanjanjem bio ugrožen egzistencijalni ili neki drugi važan interes, a u slučaju da se rješenje građevinskog inspektora izvrši, a tužitelji nakon toga u žalbenom postupku uspiju u ovom upravnom sporu, moći će tražiti naknadu štete.

U Rijeci 9. svibnja 2025.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužiteljice, odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr.sc. Sandra Marković, ĐO i dr.sc. RO, [adresa]

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin