Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Osijek
Poslovni broj: Pp-645/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Dunji Bertok, na temelju prijedloga sudske savjetnice Ive Jakopović, uz sudjelovanje zapisničarke Ksenije Laslo, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice EF, koju zastupa braniteljica Marija Lončarević Latković, odvjetnica u [adresa], zbog prekršaja opisanog i kažnjivog po čl.46.st.3. Zakona o psihološkoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 98/19), u povodu optužnog prijedloga Hrvatske psihološke komore, klasa: 714-03/21-01/01, urbroj: 251-375/01-03-21-6 od 20. prosinca 2021., nakon provedene glavne i javne rasprave u prisutnosti okrivljenice, braniteljice i predstavnice tužitelja te odluke javno objavljene 9. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju čl.183. Prekršajnog zakona
Okrivljenica EF, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći E i TF, rođene T, rođena **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, VSS, po zanimanju magistar psihologije, neudana, majka dvoje djece, zaposlena, dobrog imovnog stanja, neodlikovana, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, nije izdržavala kaznu zatvora, protiv koje se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak
k r i v a j e
što je od 5. srpnja 2021. u kontinuitetu u Osijeku Ivana Gundulića 5A, u sjedištu Osnovne škole Antuna Mihanovića, Osijek, zaposlena u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića, Osijek na radnom mjestu stručni suradnik – psiholog i obavljala psihološku djelatnost bez da joj je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti,
dakle, obavljala psihološku djelatnost bez da joj je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti,
čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv po čl.46.st.3. Zakona o psihološkoj djelatnosti,
pa joj se na temelju istog Zakona, a primjenom odredbi iz čl.33. i čl.37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
novčana kazna u iznosu 600,00 eura
(slovima: šesto eura)
II. Na temelju čl.33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku 20 (dvadeset) dana po pravomoćnosti presude.
III. Na temelju čl.183.st.2. Prekršajnog zakona okrivljenica se upozorava da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
IV. Na temelju čl.138.st.2.toč.3. i toč.1. uz primjenu čl.139.st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna naknaditi paušalni trošak postupka u iznosu od 20,00 eura (slovima: dvadeset eura) u roku od 20 (dvadeset) dana po pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog i dopunu optužnog prijedloga protiv okrivljenice, pod gore navedenim brojem, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog kao u izreci ove presude te je sud proveo glavnu raspravu.
2. Okrivljenica EF je očitujući se o optužbi izjavila da se ne smatra krivom za prekršaj.
3. Okrivljenica je na ročištu održanom 6. svibnja 2025. istaknula da se ne smatra krivom za počinjenje prekršaja jer ona je zaposlenica Osnovne škole Antuna Mihanovića od 2001. godine do danas. Istaknula je da je stručni suradnik psiholog prema svim važećim pravilnicima i zakonima te da je zajedno sa par kolega zatražila preko inspekcije prosvjetne službe u Osijeku mišljenje je li za njezino radno mjesto ujedno potrebno biti i član komore. Istaknula je da je osim obraćanja i osobno otišla u inspekciju prosvjetne službe u Osijeku na razgovor prilikom čega su joj službenici objasnili da je ona zaposlena prema svim tada važećim pravilnicima i zakonima te da prema njihovom mišljenju nije potrebno da je ujedno i član komore, odnosno da Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne traži kao uvjet za rad na radnom mjestu stručnog psihologa u osnovnoj školi članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori. Nadalje, istaknula je kako su njezinom kolegi odgovorili na upit putem e-maila kako članstvo u komorama nije uvjet za rad u odgojno obrazovanim ustanovama.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je ispitao u svojstvu svjedokinje ŠF te pročitao obavijest o provedenom stručnom nadzoru (list spisa 5-6), zapisnik o provedenom stručnom nadzoru nad radom psihologa (list spisa 7-10), obrazac za provedbu stručnog nadzora Hrvatske psihološke komore nad radom psihologa (list spisa 11-15), obavijest počinitelju prekršaja s povratnicom (list spisa 20-21), potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, klasa: 034-04/22-03/6, urbroj: 341-25-05/8-22-6110 od 18. siječnja 2022. (list spisa 24-25), potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za okrivljenicu od 5. svibnja 2025., dopis Ministarstva Službe prosvjetne jedinice u Osijeku Osnovnoj školi Antuna Mihanovića od 22. kolovoza 2019., izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru Službe prosvjetne inspekcije od 19. srpnja 2019., zapisnik o provedenom nadzoru od 4. srpnja 2019. godine i e-mail odgovor na upit upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja te dopis o zatraženom mišljenju Ministarstva znanosti i obrazovanja od 20. prosinca 2018.
5. Svjedokinja ŠF je na ročištu održanom 6. svibnja 2025. u svom iskazu navela da joj je poznato da je provodila nadzor u Osnovnoj školi DF u [adresa] nad radom okrivljenice kao psihologa škole. Istaknula je da je po nalogu Hrvatske psihološke komore gdje je izabrana sa liste provoditelja nadzora obavila nadzor nad okrivljenicom te se pri tome vodila uvjetima koje je trebala ispitati, a koje je na ranije provedenim edukacijama naučila. Istaknula je da su po provedenim edukacijama upućeni koje to parametre trebaju gledati kod provođenja nadzora, a i zajedno s obrascima koje su dobili od Hrvatske psihološke komore, odnosno putem kojih su obavljali nadzor. Navela je da članstvo u Komori nije bio jedan od uvjeta koje je provjeravala, odnosno to se od njih nije tražilo niti je bilo navedeno na obrascima Komore. Nadalje, istaknula je kako prilikom provođenja nadzora nije ustanovila je li ovdje prisutna okrivljenica član Komore jer se to pitanje nekako i podrazumijevalo pošto je Komora bila ta koja ju je uputila u nadzor, a to pitanje nije nikome postavljala prilikom provođenja nadzora jer se bazirala isključivo na stručni rad psihologa u konkretnom slučaju okrivljenice, a dio vezan uz članstvo u Komori je više pravni dio i to nije nešto što se navodi na zapisnik, odnosno obrasce.
6. Iz izvješća o provedenom inspekcijskom nadzoru Službe prosvjetne inspekcije od 19. srpnja 2019. (list spisa 55-57) razvidno je da je EF po provedenom inspekcijskom nadzoru od strane Službe prosvjetne inspekcije, Područne jedinice Osijek, utvrđeno kako ista ispunjava uvjete za obavljanje stručnog suradnika psihologa u školskoj ustanovi te da niti jedan propis kojim se uređuje obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj ne upućuje na dodatne uvjete pa tako niti na uvjete prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti.
7. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka i obranu okrivljenice, sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, odnosno da je od 5. srpnja 2021. u kontinuitetu u Osijeku Ivana Gundulića 5A, u sjedištu Osnovne škole Antuna Mihanovića, Osijek, zaposlena u Osnovnoj školi Antuna Mihanovića, Osijek na radnom mjestu stručni suradnik – psiholog i obavljala psihološku djelatnost bez da joj je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti.
8. Naime, okrivljenica u svom iskazu na ročištu održanom 6. svibnja 2025. nije sporila činjenicu da je od 2001. godine zaposlenica u Osnovnoj školi DF [adresa] na radnom mjestu stručnog suradnika psihologa, kao niti činjenicu da nije član Hrvatske psihološke komore, međutim sporila je činjenicu da je ista obavljala psihološku djelatnost protivno zakonu ističući da je zaposlena prema svim važećim pravilnicima i zakonima, kao i činjenicu da članstvo u Hrvatskoj psihološkoj komori nije uvjet za rad na radnom mjestu psihologa. Unatoč navodima okrivljenice iznesenim na ročištu i predloženim dokazima, odnosno izvješću od 19. srpnja 2019. te e-mail odgovoru na upit upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja (list spisa 61-62), sud je u ovom postupku utvrdio da je okrivljenica postupala protivno odredbi čl.46.st.3. Zakona o psihološkoj djelatnosti, odnosno utvrdio je njezinu prekršajnopravnu odgovornost za počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom.
9. Člankom 46.stavkom 3. Zakona o psihološkoj djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kn kazniti za prekršaj fizička osoba koja obavlja psihološku djelatnost, a nije joj priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti. Nadalje, člankom 7. istog Zakona propisano je da se pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Stoga, uvjeti za rad na radnom mjestu psihologa predstavljaju različit pojam od prava na obavljanje psihološke djelatnosti jer se navedeno pravo stječe priznavanjem istoga rješenjem Hrvatske psihološke komore na zahtjev psihologa sukladno članku 8. stavku 3. i 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti. S obzirom da je u ovom postupku utvrđeno kako okrivljenica nije imala priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, odnosno rješenje Hrvatske psihološke komore, a prilikom provođenja inspekcijskog nadzora 5. srpnja 2021. zatečena je u obavljanju psihološke djelatnosti sud je utvrdio sva bitna obilježja prekršaja te je odlučio kao u izreci ove presude.
10. Sud je ocijenio iskaz svjedokinje ŠF istinitim i vjerodostojnim jer je ista detaljno iskazala na okolnosti provedenog inspekcijskog nadzora, kao i da prilikom toga nije utvrđivala činjenicu članstva u Hrvatskoj psihološkoj komori jer se isto nije niti tražilo, odnosno istaknula je da se rukovodila uputama i smjernicama sa obrazaca. Unatoč tome što je iz izvješća o provedenom inspekcijskom nadzoru Službe prosvjetne inspekcije od 19. srpnja 2019. razvidno kako je EF utvrđeno ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova stručnog suradnika psihologa u školskoj ustanovi, a koje izvješće je sud ocijenio autentičnim i vjerodostojnim, sud je mišljenja da je u konkretnom slučaju prekršajnopravna odgovornost propisana prekršajnim odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i kako dva odvojena pojma ispunjavanje uvjeta za rad i obavljanje psihološke djelatnosti bez priznatog prava na obavljanje podrazumijevaju da osobi može biti utvrđena prekršajnopravna odgovornost bez zadiranja u propise kojima se uređuje obrazovni sustav. Stoga, sud je u konkretnom slučaju utvrdio prekršajnopravnu odgovornost okrivljenice i odlučio kao u izreci ove presude.
11. Sud je intervenirao u činjenični opis djela i izmijenio ga na način da je izostavio navod počevši od 1. listopada 2006. godine do 5. srpnja 2021. godine u pogledu vremena počinjenja djela s obzirom na to da je sud utvrdio kako je za navedeno razdoblje nastupila zastara prekršajnog progona. Naime, odredbom čl.13.st.1. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon četiri godine. Ovlašteni tužitelj optužnim prijedlogom tereti okrivljenicu i za vremenski period od 1. listopada 2006. godine do 5. srpnja 2021., stoga sud je izostavio navedeno razdoblje iz činjeničnog opisa djela.
12. Okrivljenicu je valjalo proglasiti krivom te joj je sud izrekao ublaženu novčanu kaznu sukladno čl.33. i čl. 37. Prekršajnog zakona, nalazeći da će se istom postići svrha specijalne i generalne prevencije prekršaja, stoga, ovaj sud smatra kako će se upravo izrečenom novčanom kaznom kao u izreci ove presude utjecati na počiniteljicu. Kao olakotnu okolnost za okrivljenicu sud je cijenio njezinu prekršajnu nekažnjavanost, dok nije utvrdio postojanje otegotnih okolnosti.
13. Okrivljenica se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
14. Visinu troškova prekršajnog postupka sud je odmjerio razmjerno duljini trajanja postupka i njegovoj složenosti te je okrivljenicu obvezao na plaćanje paušalnog troška postupka te je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.
U Osijeku 9. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ksenija Laslo
Dunja Bertok
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. Okrivljenici
2. Braniteljici
3. Tužitelju
4. Arhiv.