Poslovni broj: Psp-45/2022
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog suda Petroneli Jakobušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GT, [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Čipčić-Bragadin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika 1. CT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tuženika 2. JT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Nedjeljka Asanović Sarić, odvjetnica u Dubrovniku, radi smetanja posjeda, nakon provedene i zaključene glavne rasprave 03. travnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Hrvoja Čipčića-Bragadina, odvjetnika u Zagrebu i prisutnosti punomoćnice tuženika Nedjeljke Asanović-Sarić, odvjetnice u Dubrovniku i tuženika 1. i 2. osobno, dana 09. svibnja 2025. godine
r i j e š i o j e
Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:
"I Utvrđuje se da su tuženici CT, [adresa], G, OIB: [osobni identifikacijski broj] i JT, [adresa], G, OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužiteljicu PT, [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] u njenom zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu nekretnina nalazećih se na adresi [adresa] i to: a) jednosobnog stana u bivšoj željezničkoj stanici Komaji koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica], kuća i željeznička stanica, površine 140 m2, prije upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška]/B k. o. [katastarska općina] te u posjedovnom listu br. 414 k. o. [katastarska općina] a koji se sastoji od jedne sobe i kuhinje u ukupnoj stambenoj površini od 25,4 m2, podrumske prostorije br. 4, tavanskog prostora br. 17, odnosno cijelog tavanskog prostora iz stana, uz pravo korištenja čatrnje i gospodarske zgrade; b) dvosobnog stana u bivšoj željezničkoj stanici Komaji koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica], kuća i željeznička stanica, površine 140 m2, prije upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška]/B k. o. [katastarska općina] te u posjedovnom listu br. 414 k. o. [katastarska općina] a koji se sastoji od dvije sobe i kuhinje u ukupnoj stambenoj površini od 38,6 m2, podrumske prostorije br. 7, ostave br. 13, tavanske prostorije br. 18, uz pravo korištenja čatrnje i gospodarske zgrade; c) č. zem [katastarska čestica], Komaji, Željezničko truplo, površine 470 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te u posjedovnom listu br. 430 k. o. [katastarska općina]; na način da su točno nepoznatog dana tijekom zadnje godine dana prije a za što je tužiteljica saznala dana 21.08.2022. g., tužiteljici oduzeli posjed predmetnih nekretnina i zabranili joj daljnji pristup na iste, na način da su na silu, razvalivši vrata i bravu na vratima, ušli u posjed predmetnih nekretnina, te iz istih izbacili tužiteljičine stvari te isključili tužiteljicu iz njihovog posjedovanja nakon čega su na tim nekretninama izveli opsežne građevinske radove na način da su zamijenili kompletnu vanjsku stolariju na prozorima sa prednje strane kuće kao i sa strane kuće prema dvorištu, zamijenjena su ulazna vrata u kuću koja su zajednička za oba stana, zamijenili crijep na krovu cijele kuće, oluke, skinuli zaštitne rešetke sa dva prednja prozora koja su okrenuta ka prednjoj strani kuće, srušili metalnu ogradu duž cijele kuće sa prednje strane od ulaza u zajedničko dvorište pa sve do kraja dvorišta, na dvorište odložili građevinski otpad te oštetili stepenište, pa im se nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja predajom faktičnog, neposrednog i samostalnog posjeda navedenih nekretnina tužiteljici na način da napuste posjed navedenih nekretnina, zamijene sve brave na vratima te tužiteljici preda ključeve brava od svih vrata koja se nalaze na navedenim nekretninama ili da ju na drugi prikladan način uvedu u faktičan, samostalan i neposredan posjed navedenih nekretnine kao i da sa tih nekretnina uklone sav građevinski otpad te im se zabranjuje takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženicima 1. i 2. troškove postupka od 1.250,00 eura, sve u roku od 15 dana.
III Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka od 500,00 eura, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zadnja mirna, poštena, neposredna i samostalna posjednica sljedećih nekretnine koje se nalaze na adresi [adresa]
a) jednosobnog stana u bivšoj željezničkoj stanici [adresa] koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica], kuća i željeznička stanica, površine 140 m2, prije upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška]/B k. o. [katastarska općina] te u posjedovnom listu br. 414 k. o. [katastarska općina] a koji se sastoji od jedne sobe i kuhinje u ukupnoj stambenoj površini od 25,4 m2, podrumske prostorije br. 4, tavanskog prostora br. 17, odnosno cijelog tavanskog prostora iz stana, uz pravo korištenja čatrnje i gospodarske zgrade;
b) dvosobnog stana u bivšoj željezničkoj stanici [adresa] koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na č. zgr. [katastarska čestica], kuća i željeznička stanica, površine 140 m2, prije upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška]/B k. o. [katastarska općina] te u posjedovnom listu br. 414 k. o. [katastarska općina] a koji se sastoji od dvije sobe i kuhinje u ukupnoj stambenoj površini od 38,6 m2, podrumske prostorije br. 7, ostave br. 13, tavanske prostorije br. 18, uz pravo korištenja čatrnje i gospodarske zgrade;
c) č. zem [katastarska čestica], [adresa], Željezničko truplo, površine 470 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te u posjedovnom listu br. 430 k. o. [katastarska općina]. Posjed i izvanknjižno vlasništvo navedenih nekretnina tužiteljica je stekla nasljeđivanjem od svog pokojnog supruga VT a koji je iste naslijedio od svog oca LT koji je pak te nekretnine kupio u razdoblju od 1974. – 1976. g. od Željezničkog transportnog poduzeća Sarajevo ‐ Osnovne organizacije udruženog rada za održavanje pruga Dubrovnik i od tada se istima do čina ovog smetanja posjeda nesmetano koristila kao što su se istima koristili i njeni prednici. Točno nepoznatog dana tijekom zadnje godine dana, a za što je tužiteljica saznala dana 21.08.2022. g. kada je njena kćerka TT sa svojim suprugom DT došla na nekretninu, tuženici su samovlasno zasmetali i oduzeli posjed tužiteljici predmetnih nekretnina opisanih u prethodnoj točki ove tužbe na način da su na silu, razvalivši vrata i bravu na vratima, ušli u posjed predmetnih nekretnina, te iz predmetne nekretnine izbacili tužiteljičine stvari, tužiteljici oduzeo posjed navedenih nekretnina i isključio tužiteljicu iz posjedovanja tih nekretnine, pravdajući se činjenicom da su oni te nekretnine kupili i time stekli posjed istih nakon čega su na nekretnini izveli i opsežne građevinske radove. Tako su tuženici na navedenim nekretninama zamijenili kompletnu vanjsku stolariju na prozorima sa prednje strane kuće kao i sa strane kuće prema dvorištu, zamijenjena su ulazna vrata u kuću koja su zajednička za oba stana, zamijenili crijep na krovu cijele kuće, oluke, skinuli zaštitne rešetke sa dva prednja prozora koja su okrenuta ka prednjoj strani kuće, srušili metalnu ogradu duž cijele kuće sa prednje strane od ulaza u zajedničko dvorište pa sve do kraja dvorišta, na dvorište odložili građevinski otpad, te oštetili stepenište. Navodi da je evidentno da su tuženici opisanim radnjama samovlasno i protupravno smetali tužiteljicu u njihovom zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu predmetnih nekretnina na način da joj je oduzeo posjed istih.
2. U svom odgovoru na tužbu tuženici u bitnome osporavaju da je tužiteljica „zadnja mirna, poštena, neposredna i samostalna posjednica” nekretnina koje spominje u tužbi, osporavaju se da je bilo tko bio u faktičnom posjedu ovih nekretnina od početka Domovinskog rata. Tužitelji smatraju nepotrebnim se osvrtati na isprave kojima tužiteljica ukazuje na svoje izvanknjižno vlasništvo imajući u vidu predmet tužbenog zahtjeva, već tuženik ad. 1. ističe da je vlasništvo 1/2 dijela prava vlasništva čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] B K. O. [katastarska općina] stekao provedbom Ugovora o kupoprodaji od 09. prosinca 2020.godine ovjerenim kod javnog bilježnika Luce Bronzan iz Dubrovnika, Ov-7929/2020 u zemljišnoj knjizi koji je sklopljen nakon što se ovaj tuženik javio na natječaj vlasnika nekretnine Općine Konavle objavljenim u Narodnim novinama br. 130/2020 i bio jedni ponuditelj. Natječajnoj dokumentaciji pravnog prednika Općine Konavle prileži Procjembeni elaborat br. 44/20 KT, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenitelja nekretnina iz srpnja 2020.godine. O stanju dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], čiji posjed je tuženik ad. 1 nakon kupnje preuzeo i temeljito obnovio, svjedoče fotografije lica mjesta kao sastavni dio Procjembenog elaborata, kao i 6 fotografija koje se dostavljaju uz ovaj odgovor na tužbu, koje je tuženik ad. 1. sačinio u trenutku preuzimanja posjeda.Na fotografijama je vidljivo da na tom dijelu objekta nema ulaznih vrata, vidljiva su građevinska oštećenja, te u prostorijama unutar objekta natrpano glomazno smeće. U tom tijelu objekta struje nije bilo, drugim riječima dio čest. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], koje tužiteljica opisuje u tužbenom zahtjevu kao jednosoban i dvosoban stan nije bio podoban da bi uopće mogao biti u faktičnom posjedu tužiteljice ili bilo koje druge osobe. Jasno da time tužiteljica nije mogla biti u posjedu niti čest. zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Već ovim dokazom se potvrđuje istinitost navoda tuženika i neutemeljenost tužbenog zahtjeva tužiteljice. Temeljem navedenoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz obvezu naknade parničnog troška tuženicima, sa zateznim kamatama od donošenja odluke do isplate.
3. Tuženici su zahtijevali polaganje osiguranja parničnih troškova (aktorska kaucija) temeljem čl. 61. Zakona o međunarodnom privatnom pravu u iznosu od 500,00 eura na ime jednokratne nagrade i mogućih troškova svjedoka, koji zahtjev je rješenjem suda Psp-45/2020 od 07. ožujka 2023. godine pravomoćno odbijen kao neosnovan sukladno čl.16. st.1. Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (Narodne novine Međunarodni ugovori broj 6/98).
4. Nakon provedenog postupka i zaključene glavne rasprave sud je rješenjem od 06. kolovoza 2024. godine odbio tužbeni zahtjev. Na predmetno rješenje tužiteljica je izjavila pravodobnu žalbu, koja je rješenjem Županijskog suda u Šibeniku Gž-419/2024 od 20. studenog 2024. godine prihvaćena, ukinuto prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu u toč. I. i II. i vraćeno na ponovni postupak.
5. U ponovnom postupku sud je pregledao i pročitao isprave priložene u spisu:
-kopija katastarskog plana za katastarsku općinu [katastarska općina] od 18. kolovoza 1975. (l.s.5)
-ugovor o kupoprodaji između Željezničkog transportnog poduzeća Sarajevo kao prodavaoca i MT kao kupca od 22. lipnja 1974. sa dopunom ugovora o kupoprodaji od 30. kolovoza 1976. (l.s.6-9)
-rješenje Općinskog suda u Dubrovniku O-763/87 od 07. rujna 1988. (l.s.10- 11)
-ugovor broj 1671/74 od 12.travnja 1976. sa ovlašćenjem (l.s.13-15)
-rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku O-918/06 od 01. veljače 2007. (l.s.16-17)
-ugovor o kupoprodaji između Željezničkog transportnog poduzeća Sarajevo kao prodavaoca i MT kao kupca od 07. kolovoza 1975. sa dopunom ugovora o kupoprodaji (l.s.18-21)
-prijepis posjedovnog lista za katastarsku općinu [katastarska općina] od 13.rujna 2022. (l.s.22)
-popis posjeda (l.s.23-24)
-rješenje Općinskog suda u Prijepolju O-58/2001 od 03.travnja 2001. (l.s.25- 26)
-čitač elektronske lične karte (l.s.27)
-izvod iz katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Dubrovnik od 13. rujna 2022. (l.s.28)
-izvadak iz zemljišne knjige-povijesni prikaz za k. o. [katastarska općina], od 13. rujna 2022. (l.s.29-30)
-prijepis posjedovnog lista za katastarsku općinu [katastarska općina] od 13. rujna 2022. (l.s.31-33)
-odluka Općine Konavle, Klasa: 947-01/20-04-2, Ur broj 2117/02-02-20-1 od 08. prosinca 2020. (l.s.41)
-zapisnik o otvaranju i pregledu ponuda za kupnju nekretnine u [adresa] od 07.prosinca 2020. (l.s.42)
-natječaj Općine Konavle NN 130/2020 od 25. studenog 2020.(l.s.43)
-procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina KT iz srpnja 2020.(l.s.44-74)
-ugovor o kupoprodaji između Općine Konavle kao prodavateljice i CT kao kupca od 09. prosinca 2020. (l.s.75-76)
-privremeno porezno rješenje Porezne uprave, Područni ured Dubrovnik, Ispostava Dubrovnik pd 12. veljače 2021. (l.s.77-78)
-fotografije (l.s.79-84)
-rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Zemljišnoknjižni odjel Z-976/2021 od 06.veljače 2021. (l.s.93-94)
- CD snimak (l.s.138)
-fotografije (l.s.152-187)
6. Sud je pročitao zapisnike o uviđaj na licu mjesta, zapisnike o iskazima svjedoka ST, KT, TT, FT, DT, IT i ŽT, te iskaze tužiteljice GT i tuženika RT i CT.
7. U smislu čl. 299. st.1-3 ZPP-a sud nije uzeo u obzir po tužiteljici u ponovnom postupku dostavljenu Izjavu GTS datiranu na 31.ožujka 2025. jer je dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka a. U smislu čl.377. st.1. ZPP-a prvostupanjski sud je dužan provesti novu glavnu raspravu, a novi prethodni postupak samo ako je do povrede zbog koje je presuda ukinuta došlo u tijeku prethodnog postupka, što u konkretnom nije slučaj, kako je to razvidno iz upute drugostupanjskog suda.
8. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi:
- da je tužiteljičin prednik ĐT s Željezničkim transportnim poduzećem Sarajevo-Osnovne organizacije udruženog rada za održavanje pruga Dubrovnik ugovorom od 22. srpnja 1974. godine i Dodatkom ugovoru od 30. kolovoza 1976. godine, kupio jednosoban stan u bivšoj željezničkoj stražari [adresa] koji se sastoji od jedne sobe i kuhinje u površini 25,4 m2 , podrumske prostorije broj 4, tavanskog prostora br 17 odnosno cijelog tavanskog prostora iz stana koji je predmet prodaje, da koristi zajednički ulaz u zgradu i zajednički hodnik podrumski prostor koji se nalazi nasuprot podrumske prostorije br 4 , zajednički ulaz u zgradu i zajednički ulaz u tavanske prostorije i tavanske prostorije da ne ometa zajedničko korištenje ovim prostora stanarima stanova 22 i 23,uz zajedničko korištenje čatrnje i gospodarske zgrade na dosadašnji način te da isti nisu provedeni u zemljišnim knjigama (l.s.6-8)
- da je ugovorom broj 1671/74 od **.**.1976. ĐT s
Željezničkim transportnim poduzećem Sarajevo-ZOOUR građevinske djelatnosti kupio dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 470 m 2 + 22 m2 (l.s.13-15)
- da je kupoprodajnim ugovorom od **.**.1975. ĐT s Željezničkim transportnim poduzećem Sarajevo-Osnovne organizacije udruženog rada za održavanje pruga Dubrovnik kupio dvosobni stan kupio u bivšoj željezničkoj stražari [adresa] koji se sastoji od dvije sobe i kuhinje u površini 38,6 m2 , podrumske prostorije broj 7,ostava br 13, tavanskog prostora br 18, uz zajedničko korištenje čatrnje i gospodarske zgrade na dosadašnji način (l.s.18-21),
- da je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku O- 763/87 od 07. rujna 1988. godine utvrđeno da ostavinsku masu iza ĐT čine nekretnine vanknjižno vlasništvo dvosobnog stana u bivšoj željezničkoj stražari [adresa] koja se nalazi na kat. čest. zgr [katastarska čestica] zul 718 k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od dvije sobe i kuhinje u ukupnoj površini od 38,6 m2 m, podrumske prostorije br.7. ostave br. 13 tavanske prostorije br.18, te da kupac koristi čatrnju i gospodarsku zgradu na dosadašnji način, te da ga je temeljem zakona i ustupa naslijedio sin ŠT (l.s.10-11),
- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku O-918/06 od 01. veljače 2006.godine utvrđena ostavinska imovina iza pok. ŠT vanknjižno vlasništvo dvosobnog stana u bivšoj željezničkoj stražari [adresa] kioja se nalazi na kat. čest. zgr [katastarska čestica] zul 718 k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od dvije sobe i kuhinje u ukupnoj površini od 38,6 m2 m, podrumske prostorije br.7. ostave br. 13 tavanske prostorije br.18, te da kupac koristi čatrnju i gospodarsku zgradu na dosadašnji način, proglašena supruga
GT, ovdje tužiteljica (l.s.16-17),
- da je na katastarskoj čestici [katastarska čestica] (željezničko truplo) k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama sada kao vlasnik uknjižen 1/1 CT, ovdje tuženik 1.(l.s.29-30),
- da je JT posjednik na kat.čest za dio 142, 143 i cijelo 3240/9 k. o. [katastarska općina] prema posjedovnom listu DGU, Područni ured za katastar Dubrovnik od 13. rujna 2022. godine (l.s.22),
- da je prema popisu posjeda 18. kolovoza 1975? za kat.čest 3240/8 upisan LT za 470 m2 +22 m2=492, a CT za kat.čest 3240/9 površine 322 -22 =300 m2)(l.s.23),
- da je Općina Konavle posjednik na kat.čest za dio 142, 143 i cijelo 3240/8 k. o. [katastarska općina] prema posjedovnom listu DGU, Područni ured za katastar Dubrovnik od 13. rujna 2022. godine (l.s.31),
- da je temeljem javnog natječaja Općine Konavle od 25. studenog 2020 godine objavljenog u Narodnim novinama broj 130/2020 oglašena prodaja kat. čest. [katastarska čestica] m2, te ½ dijela prava vlasništva zgrade 142 i 143 zul 761 k. o. [katastarska općina] ukupne površine 94 m2 u naravi zgrada i dvorište za početnu cijenu od 191.288,33 kune, da je prema zapisniku o otvaranju i pregledu ponuda za kupnju nekretnina pristigla samo jedna ponuda i to CT koji ej ponudio 195.000,00 kuna, temeljem čega je Općina Konavle donijela odluku da se sa istim sklopi kupoprodajni ugovor za kupoprodajnu cijenu od 195.000,00 kuna, te da je konačno između [adresa] i CT sklopljen ugovor o kupoprodaji nekretnina 09. prosinca 2020. godine ovjeren pred Javnim bilježnikom Lucom Bronzan iz Dubrovnika pod OV-7929/2020 od 14. prosinca 2020. godin (l.s.41-43),
- da je stalni sudski procjenitelj ĆT po narudžbi vlasnika Općine Konavle u srpnju 2020. godine izradio procjembeni elaborat 44/20 i to kat- čest- dio zgrade i zemljište 142. i 143. i 3240/ 8 k. o. [katastarska općina] radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine , da je građevina u dosta derutnom stanju i da imovinskopravni odnosi nisu predmet tog elaborata, da je nekretnina pregledana 05. srpnja 2020. godine i da cijena iznosi 191.288,33 kuna ili 25.302,10 eura, da su površine preuzete iz katastra. Uz elaborat su priložene i 6 fotografija unutrašnjosti prostora, zk izvadak za kat. čest. zgr [katastarska čestica] od 10. srpnja 2020. godine upisano suvlasništvo ½ Općina Konavle a 1/1 JT, te kat-čest 3240/ 8 k. o. [katastarska općina] vlasništvo
Općine Konavle 1/1 (l.s.44-79),
- da je ČT temeljem kupoprodajnog ugovora od 12. veljače 2021. godine obračunat porez na promet nekretnina (l.s.77-78),
- da je ugovorom o kupoprodaji ovjerenim pred Javnim bilježnikom Lucom Bronzan iz Dubrovnika OV-7929/2020 od **.**.2020. CT kupio kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] kao i ½ kat.čest 142. 143 k. o. [katastarska općina] za cijenu od 195.000,00 kuna,a čiju vrijednost je procijenio vještak ĆT procjembenim elaboratom iz srpnja 2020. godine, te temeljem kojeg se i rješenjem ovog suda Z-976/2021 od 06. veljaće 2021. godine i uknjižio kao vlasnik (l.s.91-94),
- da je na uviđaju na licu mjesta vještak geodet identificirao nekretnine i sačinio fotografije, da je obilaskom utvrđeno da se čest. zgr. [katastarska čestica] sastoji od od predsoblja sa hodnikom, kuhinje i dnevnog boravka, kupaonice i ostave, da se stepenicama pristupa na prvi kat koji se sastoji od hodnika, tri sobe i kupaonice u roh bau izvedbi, da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi travnata površina dvorište sa gustijernom na istočnom dijelu i da je JT naveo da nakon što su kupili taj dio objekta da su nalili ploče i stavili novi krov.(l.s.116-117),
- da je na video snimci iz 1992. godine koja je reproducirana na ročištu glavne rasprave 03. travnja 2024. godine vidljivo da ŠT obilazi prostor u pratnji muške osobe HT (po kazivanju RT), da zatvara vrata, da je na snimci pored njega vidljiva ženska osoba i da se radi o UT majci tuženika RT (što u ponovnom pregledu snimke potvrđuje JT iako je prvotno naveo da ne poznaje o kojoj se ženskoj osobi radi) (l.s.129).
9. Svjedok ZT načelnik [adresa] u bitnome iskazuje da je Općina Konavle bila vlasnik predmetnog prostora kako je to bilo navedeno u zemljišnim knjigama, te da su objavili javni poziv i prodali predmetni prostor C i RT. Iskazuje da on nikada nije osobno bio u predmetnom prostoru, možda jest prošao pored prilikom pješačenja. On je bio u uvjerenju da je to u vlasništvu Općine Konavle, a koliko je njemu poznato pročelnik Općine Konavle je bio u tom prostoru u kojeg je slobodno ušao, vrata nisu bila zaključana, a pročelnik je išao sa vještakom ĆT prilikom procjene vrijednosti nekretnine prije objave natječaja. Nitko se nikada njemu, niti Općini Konavle nije obraćao, niti što tražio u vezi predmetne nekretnine, te prva saznanja da postoji neki problem je saznao kada je dobio poziv od suda kao svjedok u ovom postupku.Iskazuje da je Općina Konavle došla u vlasništvo i posjed svih nekretnina vezanih za željezničku prugu koja je prolazila kroz [adresa] a radi se o cijelom prostoru [adresa]. Ne može se točno sjetiti, ali misli da su nekretnine dobili od Republike Hrvatske o čemu postoje pisani ugovori. On je načelnik Općine Konavle posljednjih 7 godina, te je Općina Konavle stekli vlasništvo prije nego što je on postao načelnik. Napominje da Općina Konavle ubire prihod od Općine Herceg Novi jer trasom željezničke pruge prolazi vodovod za Herceg Novi. Na upit pun. tužitelja da li je Općina Konavle prodavala još koje nekretnine u blizini predmetne nekretnine putem javnog natječaja odgovara da je prije njegovog mandata na Grudi prodala gospodinu J koji u tom prostoru ima svoje radionice, a što je bilo prije više od 20 godina. Prodaju putem javnog natječaja je inicirao gospodin RT. Iskazuje da Općina Konavle sve svoje nekretnine drži u posjedu odnosno poznate su Općini Konavle sve te nekretnine. Vrata predmetnog prostora su bila otvorena te nitko iz Općine Konavle ne bi provalio u taj prostor.Na upit pun. tuženika te kada se svjedoku predočuje procjembeni elaborat na l.s.44- 74 navodi da je to taj elaborat kojeg spominje u svom iskazu.
10. Svjedok ĆT u bitnome iskazuje da je on radio procjenu vrijednosti nekretnini po narudžbi Općine Konavle, a što je bilo u srpnju 2020. godine, a svrha procjene je bila kupoprodaja nekretnine. Na teren je išao sa predstavnikom [adresa] NT. Kada je on došao na predmetnu nekretninu tada je već bio prisutan NT te je prostor bio otvoren, obišao je nekretninu, fotografirao, te je on u svom elaboratu i napisao da tu nije bilo uvjeta za življenje, a što je vidljivo iz fotografija. Prilikom procjene bila je prisutna i neka žena koja se pojavila ispred kuće ali ne zna o kome se radilo, ali ona nije ulazila u prostor niti je sudjelovala u procjeni.Na upit pun. tužitelja odgovara da on sa Općinom [adresa] uobičajeno surađuje na način da on Općini [adresa] pošalje svoju ponudu na njihov prethodni upit, te po prihvaćanju ponude Općina njemu pošalje narudžbenicu, te je tako bilo prilikom ove procjene. Nadalje odgovara da u drugi dio bivše željezničke stanice nije ulazio, a vidio je da se radi o stambenom prostoru, a to nije bio predmet procjene. Na upit o kakvim se oštećenjima radilo a što je vidljivo na fotografiji na l.s.69 pojašnjava da na fotografiji broj 1,2,3 i 4 na plafonu vidljiva vlaga i na kantunu zida, vidljivo je smeće koje se nalazilo u prostorijama. Zbog nepristupačnosti i nagomilanog smeća nije mogao pristupiti mjerenju, te je mjerenje izvršio na način da je uzeo podatke iz katastra, uzeo koeficijent i izračunao neto korisnu površinu, a što je ulazni podatak za procjenu.Na upit pun. tuženika svjedoku da se očituje o fotografijama na l.s.79-84 svjedok odgovara da se najvjerojatnije radi o fotografijama istog prostora. Ne sjeća se da je uočio rupu u plafonu koju sada vidi na fotografiji na l.s. 82. a da je vidio vjerojatno bi je fotografirao. Nakon očevida zbog procjene vrijednosti nekretnine on nikada više nije išao na predmetnu nekretninu.
11. Svjedokinja TT iskazuje da je ona rođena u [adresa] i da je tamo živjela, da sad živi u [adresa], dok u Hrvatskoj nikada nije živjela. Iskazuje da su u predmetnoj nekretnini živjeli njezini baka i djed LT i OT kao i njezin otac ŠT, stric BT i tetka ET koji su tu odrasli i školovali se. Njezin otac VT je osmogodišnnu školu završio u školi u Gradu, a Srednju školu u Herceg Novom. Njezin otac je rođen 1944. te je igrom slučaja rođen u [adresa], Crna Gora odakle je rodom bio djed LT, a živio je sa roditeljima u [adresa]. Njezin djed LT je radio u željezničkom transportnom poduzeću te je zbog toga pod posebnim uvjetima otkupio predmetni prostor 1974.-1975. Prije toga nije joj poznato po kojoj osnovi su živjeli svakako oni su u toj nekretnini živjeli prije nego što su je kupili. Djed LT je preminuo 1986. a baka 1988. ili 1989. Njezin otac, stric i tetka su živjeli sa roditeljima dok nisu pošli na studije u Srbiju, te se oni nisu više vraćali živjeti kod bake i djeda nego su formirali svoje obitelji i ostali živjeti u [adresa]. Svako ljeto su dolazili u [adresa] na ljetovanje i na zimski dopust, te su sa svojim obiteljima i nakon smrti bake i djeda dolazili u taj prostor. Zadnji put prije rata je na nekretnini bila 1990. sa obitelji. Njezina majka i brat su dolazili u predmetnu nekretninu 2006. te njezin brat kada je bio na putovanju svratio na nekretninu ali se ne može sjetiti kada. Ona je sa svojim suprugom dolazila do nekretnine više puta ali nije ulazila zato što je bila sa prijateljima. Jednom prilikom je srela gospodina RT, ali nije htjela ulaziti u prostor. Nadalje odgovara da je ona imala ključ, ali nije niti pokušavala ući u prostor odnosno samo su stajali u autu i napravili jedan krug i pokazala prijateljima gdje je kuća i ispričala u vezi kuće. Nadalje odgovara da kada bi na dolazila sa obitelji i na ljetovanja u drugom dijelu kuće je živjela obitelj RT te su obitelji bile u odličnim odnosima, i njezini baka i djed pa tako i ostali. Sve do 2022. Nekretnina je bila u istom stanju kao i prije rata. Njezina majka PT i brat su nakon rata ušli u nekretninu, te su rekli da je nekretnine bila u stanju kao prije rata, a oni su imali ključ, te da su popili kavu sa pok. UT majkom od RT. 2022. je bila na ljetovanju u Dubrovniku sa svojim suprugom i došla je obići nekretninu u [adresa], imala ja namjeru ući u predmetni prostor, ali na kraju nije ušla, te je snimala sa mobilnim telefonom te joj je suprug rekao „ tebi je kuću netko renovirao“, te je uočila da je zamijenjena vanjska stolarija, krov, da je uništena ograda sa njihove strane dvorišta, te je vidila ostatke stare stolarije koja je bila specifične plave boje. Cijelo dvorište je bilo puno šuta. Snimanje je završila te je vidjela da se pojavljuje iz dijela nekretnine obitelji RT ženska osoba a pretpostavila je da se radi o supruzi RT te je pozdravila i rekla da pozove RT da bi voljela s njih porazgovarat da vidi što se dogodilo sa kućom, a sve znajući da je njezin otac VT povjerio ključ njihovog dijela kuća majci RT pok. UT a što je vidljivo na snimci. Ona je tom prilikom rekla RT da je došla obić kuću na što joj je ĆT odgovorio da to više nije njihova kuća, na što je ona bila šokirana te joj je ĆT rekao da je kuća prodana, temu je postavila upit kako je moguće kako je netko prodao nešto što nije njegovo a da to nije bila njezina majka koja je nasljednica iza njezinog oca odnosno bake i djeda, na što joj P nije dao nikakav odgovor te je šutao, dok ga nije pitala tko je kupio, na što je rekao da je nekretninu kupio njegov sin. Potom ga je pitala „od koga je njegov sin kupio nekretninu“, te joj je odgovorio od Općine. Tom prilikom je ona spomenula RT da je ključ od prostora ostavljen na čuvanje njegovoj majci, ali ĆT na to nije ništa odgovorio nego je i on bio šokiran što je vidi. Ona nije htjela dalje praviti scene, bila je šokirana i počela je plakati, bila je iznevjerena jer je njezina obitelj bila u dobrim odnosima sa obitelji RT. Tom prilikom uzela je broje telefona od RT i dala broj od njezinog brata i dala broj majci i bratu kako bi se čuli sa ĆT i kako bi ĆT objasnio i njima što se događalo sa nekretninom. Rastali su se u miru te joj je ĆT rekao da poduzme sve što smatra da treba. Na upit suda što joj je poznato o snimci koje je danas pregledana na raspravi odgovara da je snimka nastala 1992. kada je vojska JNA prošla prema Dubrovniku, te je njezin otac koji je tada živio u [adresa] došao u [adresa] nakon što su ga susjedi iz [adresa] obavijestili da su vrata obijena, te je na snimci vidljivo da on sa susjedom obilazi prostor i kakvo je bilo zatečeno stanje njezin otac nije htio sam ulaziti u prostor, a tom prilikom snimao je njezin tetak suprug od tetke. Na snimci je vidljivo kako je bilo zatečeno stanje i kako su sve pospremili. Na upit suda odgovara da je ona vidjela ugovor iz 1974. I 1975. Te joj je poznato da su angažirali odvjetnika da izvrši uknjižbu ali joj nije poznato što je bilo s tim i zašto nekretnina nije uknjižena. Koliko je njoj poznato angažirali su odvjetnika Vlaha Muja radi rješavanja i uknjižbe 2006. Dobili su rješenje o nasljeđivanju od javnog bilježnika za imovinu u Republici Hrvatskoj iza njezinog oca VT te je njezina obitelj obratila odvjetniku Muju s kojim je ona kasnije komunicirala putem e-maila. Tada im je od strane odvjetnika rečeno da se oni kao strani državljani više ne mogu uknjižiti, te im je rekao da se planira napraviti park na tom području te da se pričeka sa eventualnim ulaganjem u nekretninu a radilo se o razdoblju nakon 2006. I to u više navrata. Nakon toga više nije imala kontakata sa odvjetnikom Mujom. Odvjetnika Čipčić-Bragadina su angažirali za ovaj postupak. Na upit pun. tužitelja odgovara da je njezin otac na nekretnini bio 1992. Kad je napravljena snimka a nakon toga nije više dolazio zbog ratnih zbivanja a preminuo je 2001.Kada se svjedokinji predočava snimka ona navodi da je koliko je njoj poznato a pri je ispričao njezin otac tom prilikom je njihov prostor otključala UT majka od RT koja je imala ključ.Na upit pun. tužitelja odgovara da je 2022. Kada je došla na nekretninu sa njom bio suprug DT, tada je uočila u dvorištu ispred nekretnine da se nalazi građevinski materijal pijesak, cigla, crijep, te je izgledalo kao da su radovi u tijeku.Na upit pun. tuženika odgovara da je u više navrata obilazila nekretninu ali nije ulazila u nju jer bi bila sa prijateljima a što je bilo 2010. Ili 2011. A majka i brat su obilazili nekretninu u viša navrata 2006. Kada su išli zbog ostavine u javnog bilježnika, a njezin brat je dolazio kada je bio na ljetovanju u Herceg Novom i misli da se tad susreo sa JT. Nadalje odgovara da od rata u tom prostoru nitko od njezine obitelji nije boravio niti prespavao čak nije niti njezin otac 1992. Kada je pospremio stan jer nije bilo uvjeta za prespavati nego su prespavali kod nekoga u selu. Na daljnji upit da li u komunikaciji sa odvjetnikom Mujom je znala kakvo je zk stanje predmetne nekretnine odnosno je li pitala za zk stanje odgovara da se ne može sjetiti da su razgovarali o novo pronađenom dijelu imovine iza oca a radilo se o jednom dijelu stana koji nije bio evidentiran u ostavinskom rješenju iza djeda. Za ovaj postupak su angažirali ovdje prisutnog odvjetnika koji je provjerio svu dokumentaciju te im je rekao da se u zk knjigama uknjižio sin od RT temeljem kupoprodajnog ugovora iz 2020. Te je tek kasnije odvjetnik utvrdio tko je prodavatelj i da se radi o Općini Konavle. Ona se sada ne može sjetiti koje je godine preminula majka od RT ali joj je JT u razgovoru rekao kada je njegova majka preminula.
12. Svjedok FT iskazuje da su roditelji njegovog pok. oca LT i OT živjeli u predmetnoj nekretnini u [adresa]. U toj nekretnini su živjeli otkad je LT dobio posao na željeznici, ali ne zna koje je godine to bilo, a to je bilo prije nego što je kupio nekretninu. Prvo je njegov djed kupio jedan stan, a kasnije drugi stan koji je bio veći. Njegov otac je završio osnovnu školu u Grudi, a kasnije otišao u Herceg Novi u srednju školu. Njegov djed je po povoljnijim uvjetima kupio nekretninu s obzirom da je bio željezničar. Djed je živio u toj kući sve do smrti 1986.ili 1987,a baka je nastavila živjeti još dvije tri godine poslije njegove smrti. Ne sjeća se gdje je preminula njegova baka je li to bilo u [adresa] ili negdje drugo. Misli da je baka preminula negdje 1988, ili 1989. svakako prije rata 1991. Njegova obitelj je svako ljeto dolazila na ljeto u [adresa] kod bake i djeda i misli da je zadnji put bio na ljetovanju 1990. Nakon smrti bake u kuću je nastavio dolaziti pok. otac VT sa jednim rođakom iz [adresa]. Poznato mu je da je njegov otac sa rođakom došao poslije rata, ne zna točno godinu kada su raspremili kuću. Nadalje navodi da je njegova obitelj imala izvanredne obiteljske odnose sa obitelji JT i sa majkom UT i sa JT, te je tada njegov otac predao pok. UT ključ od njihovog prostora da pripazi na prostor. U željezničkoj stanici je živjela obitelj JT čiji je ulaz bio na desno dok je njihov bio lijevo. Ne sjeća se je li njegov otac nakon toga puta više dolazio u predmetnu nekretninu. Nadalje odgovara da je on u predmetnu nekretninu došao iza 2000. godine kada je došao sam i bio je prisutan i JT, a misli i njegova majka UT. Prvo se javio obitelji JT te je nakon kave i ručka obišao prostor koji prostor mu je otključao netko od obitelji JT jer on nije imao svoj ključ sa sobom, a nije ga nosio sa sobom jer je znao da obitelj JT ima ključ od prostora, te je drugi put došao negdje 2006. ili 2007. Zajedno sa svojom majkom te su opet obišli prostor, te im je tad prostor otključao JT. Prostor je bio zapušten i bilo je vidljivo da nitko ne živi u tom prostoru. Nakon ta dva posjeta on više nije dolazio na tu nekretninu. Nakon 2000. godine kada se vodio ostavinski postupak on je imao svu dokumentaciju koju je onda predao odvjetniku Muju. On se zbog odmaka u vremenu ne može sjetiti svih pojedinosti te njemu nije bilo poznato kakvo je zk stanje vezano za predmetnu nekretninu. Poznato mu je da ugovori o kupoprodaji datiraju od 1974. Ili 1975 ali ne zna zašto nisu proknjiženi u zk knjigama. Kasnije zna po kazivanju svoje sestre TT da je JT preuredio prostor kojeg je kupio od Općine Konavle. Nakon toga on više nije razgovarao u vezi toga sa JT.
13. Svjedok AT u bitnom iskazuje da je njezin djed radio na željezničkoj stanici i kao radnik željeznice imao je pogodnosti kod kupovine nekretnine. Njoj je poznato da je djed kupio dio kuće koji se sastojao od dva stana a radilo se o lijevom dijelu kuće. Radilo se o jednom stambenom prostoru, ali se taj prostor u papirima vodio kao dva stana. Sastojalo se od kuhinje i dnevnog boravka, dvije spavaće sobe te se cijeli prostor koristio za stanovanje. U prostoru su živjeli baka i djed sve do svoje smrti, 1986. je preminuo djed a 1988. baka. Nakon njihove smrti taj prostor je nastavio koristiti njezin otac VT, stric V i tetka ET koji su dolazili sa svojim obiteljima tijekom ljetnih praznika i boravili u tom prostoru. Poznato joj je da je njezin otac 1992. Sa tetkom otišao da obiđe kuću u [adresa] jer mu je netko javio da je prošla vojska JNA i da je kuća u neredu te da je potrebno da je obiđe. Oni su i pošli i sve zabilježili sa kamerom. Oni su prostor pospremili, te zaključali prostor i dao je ključ na čuvanje prvim susjedima UT koja je bila majka od RT. Njezina majka i brat su 2006. bili u nekretnini te su tada ušli u prostor i razgovarali sa JT u vezi te nekretnine, te pretpostavlja da je JT pitao što se planira sa nekretninom. Ona ne zna tko je točno pitao za planove jer ona nije bila prisutna nego zna po kazivanju majke i brata te da je rečeno RT da će ostati u kontaktu te da će vidjeli što će sa nekretninom kad prilike to budu dopustile odnosno kad bude uknjižba u zk knjigama provedena. Poznato joj je da tada njezina obitelj nije mogla biti vlasnik jer nisu bili državljani RH. do nekretnine su dolazili i njezina sestra TT i zet DT koji prvi put kad su bili su samo obišli nekretnini i nisu ulazili i sestra joj je rekla da je nekretnina u istom stanju a što je bilo misli negdje 2011. Drugi put je bila u kolovozu 2022. kada je ljetovala u Herceg Novom i pošla da obiđe kuću te im je tom prilikom slala jedan video zapisa preko mobitela, te je na snimci bio vidljivo da je ulaz drugačiji, da su promijenjeni vrata i prozori te je bilo vidljivo da je vršeno preuređenje prostora te je bilo vidljivo da su radovi izvršeni te je izgledalo kao da su radovi nedavno izvršeni, te su bili vidljivi ostatci stare stolarije u dvorištu.Na upit pun. tuženika odgovara da je snimku iz 1992. njoj pokazao njezin otac VT i dobro se sjeća te snimke, te se na snimci vidio da se on razgovara i pozdravlja sa susjedom UT te kako njezin otac pokazuje kako se vrata zaključavaju te joj je poznato da je tada UT uručen ključ od njihovog prostora kako bi UT mogla ući ako se nešto dogodi. Svjedokinja želi napomenuti da ona iako je imala samo 9 godina je bila dobro upoznata sa kućom koju su imali u Hrvatskoj i svim vezanim događajima i uspomenama za tu kuću.
14. Svjedok DT u bitnome iskazuje da je u izvanbračnoj zajednici sa TT već 20 godina, te mu je poznato po kazivanju TT da su u kući u [adresa] živjeli baka i djed i da su TT obitelj ljetovali tu. Njemu nije poznato kada su preminuli Biljanini baka i djed. Njemu nije poznato jeli od Biljanine obitelji živio u nekretnini nakon smrti bake i djeda. Poznato mu je da su i nakon Domovinskog rata u kuću dolazili PT i FT ali ne zna točno kada su oni dolazili. Zna da su obilazili kuću ali ne zna da li su tamo ostajali spavati. Poznato mu je da je obitelj AT imala ključ od te nekretnine. On je na predmetnu nekretninu došao 2010. ili 2011. sa TT. Došli su s autom a bili su sa prijateljima i stajali su, a u kuću nisu ulazili, misli da je TT imala ključ od kuće. Tada nisu uopće izlazili iz auta. Drugi put je bio 2022. sa TT, te su tom prilikom zatekli renoviranu kuću na kojem su bila zamijenjena vrata i prozori, te je supruga RT pozvala RT koji je izašao iz kuće i pričao sa TT te ga je TT pitala tko je renovirao kuću te im je rečeno da je Općina Konavle prodala njegovom sinu kuću. Tom prilikom su bili samo ispred kuće o nisu ulazili. Njemu ništa nije bilo poznato u vezi zk stanja predmetne nekretnine, nit mu je poznato zašto obitelj AT nije uknjižena u zk knjigama niti je on to pitao. Nadalje odgovara da mu je poznato po kazivanju TT a i sam je vidio snimku na kojoj se vidi Biljanin otac VT u obilasku kuće u [adresa]. Na upit pun. tužitelja kada su bili 2022. Što su zatekli na terenu odgovara da je bio vidljiv građevinski materijal u dvorištu odnosno stara vrata i prozori.
15. Svjedokinja ŽT u bitnome iskazuje da je ona u stanu u zgradi željezničke stanice živjela od 1971. do 1982. sa bratom, ocem i majkom. 1982. godine se udaje i seli u [adresa]. U stanu u istočnom dijelu zgrade se živjeli LT i OT. Misli da je LT umro negdje 1983., a OT 1988. ili 1989. Oboje su umrli kod svoje djece u Crnoj Gori. Naime, kad su se LT i OT razboljeli pošli su kod svoje djece. Ona ne zna koliko dugo su oni bili kod svoje djece prije nego su umrli. Sjeća se da su njihova djeca dolazila u predmetni stan do 1988. Njihova djeca su se zvala VT, V i ET. Dolazili bi za vrijeme školskih praznika i tijekom ljeta. Nakon 1988. godine navodi da se ne sjeća da je itko dolazio u predmetnu nekretninu. Iskazuje da obitelj RT nije nikada imala ključeve od stana OT niti itko od susjeda i sumještana nije imao ključeve niti zadatak da pazi na stan OT. Nadalje odgovara da zna po kazivanju svoje pokojne majke UT da je 1992. da je pričala da je dolazio netko od obitelji OT u posjetu. Ona i s njom njezina majka i otac su ostali za vrijeme Domovinskog rata pod okupacijom i bili smješteni u Hotelu Croatia. Za vrijeme rata je dio zgrade u kojem se nalazio stan njezinog brata RT je bio zapaljen dok je stan od obitelji OT bio devastiran i otvorena vrata. Nadalje odgovara da ona ne zna tko je od obitelji OT dolazio za vrijeme okupacije jedino zna po kazivanju majke da je ta osoba snimala video kamerom, unutrašnjost stana. Na upit suda jeli njezinoj majci UT osoba iz obitelji OT predala ključ da pripazi na stan odgovara da nije. Na upit suda jeli tko od obitelji OT nakon oslobođenja dolazio u stan odgovara da koliko je njoj poznat da nije. Niti joj je itko pričao o tome. Nadalje odgovara da je njoj poznato da su nakon Domovinskog rata svi općinski stanovi i stanovi od željeznice prešli u vlasništvo Općine Konavle, te da je Općina prodavala taj stan kojeg je kupio njezin brat. Njezin brat je u posjed ušao 2021. vrata stana su cijelo vrijeme bila otvorena. Na glavni ulaz vrata je stavio njezin brat JT kada se vratio u [adresa] iza Domovinskog rata. Kada se uđe kroz taj ulaz na desnu stranu je stan od njezinog brata a na lijevu stranu je stan OT. Na stanu OT su postojala vrata ali koja su bila otključana. U stan njezinog brata se može ući sa druge strane kroz nadograđeni dio i taj se ulaz uglavnom i koristio. Prilikom predaje stana je bio predstavnik [adresa] L.Na upit pun. tužitelja odgovara da je na predmetnoj nekretnini bila prije nekih 15-ak dana u posjeti bratu. Za vrijeme Domovinskog rata je dolazila često a znala bi i ostajati po 5-6 dana jer se brinula o ocu koji je bio dijabetičar jer je majka radila. Majka joj je umrla 2016. Predmetnu nekretninu njezin brat je kupio od Općine Konavle 2021. Od željezničkog poduzeća njezin brat nije kupovao nekretnine nego je njezin otac pok. C kupio mali stan od željezničkog poduzeća 1971. koji stan je kasnije nadogradio njezin brat. Predmetnu nekretninu je kupio njezin brat JT od Općine Konavle. Poznavala je ĐT te koliko je njoj poznato ĐT nije kupio stan od Željezničkog poduzeća nego je imao stanarsko pravo na tom stanu koji je koristio. Ona nije bila osobno prisutna kada je Općina Konavle predala prostor predmetnog stana njezinom bratu a to zna po kazivanju brata RT i nećaka C. Na daljnji upit jeli joj poznata ovdje prisutna tužiteljica GT odgovara da je ne poznaje ali joj je ime poznato i misli da je bila žena jednog od sinova LT i OT. Njezin brat nije vodio nikakve sudske postupke vezano za stanove u željezničkoj zgradi. O snimanju za vrijeme Domovinskog rata je čula od majke a koja je to čula od ljudi u selu što se pričalo. Ona ne zna da je tamo bila prisutna njezina majka. Ona tu snimku nije vidjela.Na upit pun. tuženika u kakvom je stanju bio predmetni stan prije nego što je kupljen od obitelji RT odgovara da je na tom stanu počeo propadati krov a također i sve unutar stana je počelo propadati, prozori su bili širom otvoreni, te sve razbijeno. U taj stan su ulazile izbjeglice kada je bio izbjeglički val 2009. a radilo se o izbjeglicama iz Sirije i Izraela. U taj stan nitko poslije rata nije dolazio nit ga održavao ni obnavljao pa ja zato bio i tako lošem stanju.
16. Svjedokinja IT, supruga tuženika RT, u bitnome iskazuje da je prvi put došla u stan na [adresa]., a udala se 1991. Netom prije početaka rata 01. listopada 1991., izbjegla je prvo u Cavtat a potom u Grad Dubrovnik. U [adresa] se vratila u listopadu 1992. Za vrijeme rata izbjegli su u Cavtat bili svekar i svekrva u kojemu su ostali za vrijeme okupacije. Dio stana je tijekom rata je bio zapaljen i devastiran te su svekar i svekrva stanovali jedno vrijeme kod susjeda u selu. Krajem 1992.njezina obitelji svekar i svekrva su se vratili stanovati u stan. U željezničkoj stanici su postojala dva stana, s glavnoj ulaza na desnu stranu je bio njihov stan a na lijevu stranu je bio prazan stan. Po kazivanju svekrve i supruga RT bilo joj je poznato da je tu živjela obitelj GT te da su stariji ljudi koji su tu živjeli umrli i nakon toga nitko više tu nije živio. Svakako kad se ona doselila 1991. tu nitko nije živio. Pretpostavlja da je u vrijeme kad se ona udala taj stan bio zaključan i vrata su bila zaključana a nakon rata su ta vrata bila otvorena, vrata su postojala ali su bila nasilno otvorena odnosno oštećena. Sva vrata u toj željezničkoj stanici su bila otvorena i oštećena i u njihovom stanu. Ona od 1992. do danas u kontinuitetu živi u stanu u željezničkoj stanici. Sjeća se da joj je svekrva spominjala da je netko od obitelji GT bio za vrijeme okupacije i da je snimao video kamerom a o snimanju joj je kazivao suprug o snimci sa prijašnje rasprave. Pretpostavlja da je njezina svekrva bila prisutna tijekom tog snimanja jer je ona po danu boravila u stanu a noći bi išli u susjeda. Njoj nije pozanto da je netko nakon 1992 od obitelji GT dolazio na nekretninu, jedino je prošle godine vidjela osobu koja se sad nalazi ispred sudnice i koju je danas srela na hodniku a sa njom je bio još jedan gospodin te ih je vidjela da ispred kuće snimaju mobitelom. Ona im se obratila i pozdravila ih, ona se predstavila i rekla joj da ona nju ne poznaje i da je zamolila da joj pozove RT, te je ona pozvala RT koji je nastavio razgovarati sa njom a ona je pošla u kuću. Kada se vratio rekao je da je to unuka od ĐT za koga je čula da je živio u tom stanu. Tom prilikom je RT pitala u vezi renovacije stana i da je govorila da je to stan od njezinog djeda i bake. Na upit suda jeli joj što poznato o predaji ključeve svekrvi UT od strane osobe koja je bila na nekretnini i snimala 1992. odgovara da nije. Stan je kupljen od Općina Konavle koja je vlasnik stana. Sin C se javio na natječaj o prodaji stana koji je objavila Općina Konavle a što je bilo prije nekih 3-4 godine. Općina je predala prostor stana nakon što je sklopljen ugovor i plaćena cijena stana. Vrata predmetnog stana su bila otključana. Netko iz Općine je prije nego što je sklopljen ugovor bio na uviđaju radi procjene vrijednosti nekretnine. Nakon toga nitko iz općine [adresa] nije dolazio na tu nekretninu. Prije nego što se krenulo sa renoviranjem suprug je ušao u taj stan a vrata su bila otključana. Ta vrata su cijelo vrijeme bila otključana.Na upit pun. tužitelja odgovara da je njezin sin pošao u Općinu Konavle i pitao može li kupiti stan ako je stan od Općine Konavle jer je stan propadao a željeli su se riješit problema sa miševima, zmijama, te je krov počeo propadati. Počeli su se pojavljivati neki ljudi oko kuće koji su gledali nekretninu te ih je bilo strah da netko treći ne provali u taj stan i da imaju još većih problema. Njezin suprug ni sin nisu pokušali kontaktirati obitelj ĐT vezano za taj stan i činjenicu što je bio devastiran jer nisu imali nikakav kontakt sa njima. Odnosi sa obitelji ĐT su bili loši a to zna kad se udala jer joj je pričala svekrva da je bilo problema kod suđenja rublja, prolaska do stana, da su djeci obitelji RT podmetale nekakve zmije. GB poznaje i ona je sestra njezinog supruga i u dobrim su odnosima, te ih je ranije ona posjećivala tjedno a danas dolazi malo ranije. Ona je tijekom ratnih godina dolazila na predmetnu nekretninu i koliko se sjeća tamo je držala jednu kravu. Njezina kuća u [adresa] je bila u cijelosti izgorila u ratu. Ona zna da je njezin svekar stan kupio od željezničkog poduzeća a to zna po kazivanju svog supruga a vidjela je i ugovor. Njoj ništa nije poznato o kupnji spornog stana u kojem je stanovala obitelj ĐT.Na upit pun. tuženika odgovara da je stan bio devastiran zbog ratnih zbivanja i protoka godina. Misli da je čak jedanput bilo provaljeno u taj stan. Kao vlasnik njihovog stana je upisan njezin suprug JT a upisao se nakon smrti svoga oca. Njoj nije poznato kako se kao vlasnik upisao njezin svekar. Svekar je preminuo 2003. i on je već tada bio upisan kao vlasnik. Sjeća se da je uz ugovor o kupoprodaji bila potvrda o plaćenom porezu.
17. Tužiteljica GT u bitnome iskazuje da je udajom za Radenka Bajića 1973. došla u obitelj GT. VT je tada živio u [adresa] i radio u prosvjeti. U to vrijeme svekar i svekrva su živjeli u [adresa] u stanu u željezničkoj stanici i to sami a djeca su se već bila odselila na fakultete i nastavila živjeti u [adresa]. Svekar je preminuo u Dubrovačkoj bolnici 1986. a svekrva 1987. te su do smrti živjeli u predmetom stanu s tim da je svekrva preminula u Prjepolju. Oni bi dolazili po mjesec, mjesec i pol dana za vrijeme ljeta i praznika kao i za druge praznike, "prvi maj", "29. novembra", što bi bilo svake godine. Također su u posjete dolazili i V i sestra ET sa obiteljima. Nakon smrti svekrve 1987. njezin suprug VT se brinuo za stan kao i za roditelje za života jer su V i ET tu imovinu prepisali na VT nakon smrti roditelja. Do 1990. u ljeti su dolazili u predmetni stan. Do 1992. godine nitko od susjeda nije imao ključeve njihovog stana nego je njezin suprug kada je bio 1992. dao ključeve UT. Nakon što se vratio rekao joj je da je ključ od stana ostavio UT da pazi na njihovu imovinu i na stan jer je još uvijek bilo ratno stanje te su se bojali da ne bi netko provalio u stan. UT je uzela ključ i pristala na to da pripazi na stan. Nakon 1992. do 2004. nitko od obitelji GT nije dolazio u predmetni stan niti su kontaktirali ikoga od obitelji UT u tom periodu, niti je njih tko od obitelji UT kontaktirao. 2004. godine je njezin sin FT došao u [adresa] na nekretninu i razgovarao sa JT te je sa JT ušao i obišao stan, te je u to vrijeme stan bio isti kakav je bio i ostavljen i kako je izgledao na snimci 1992. što joj je rekao njezin sin. Misli da tom prilikom njezin sin nije imao ključ od stana jer je tada bio na bračnom putovanju u Herceg novom, nego da mu je JT otključao stan. 2006. dolaze ponovo ona i sin FT radi reguliranja ostavine odnosno imovine u Hrvatskoj, te su ona i sin posjetili stan. Oni su imali svoj ključ ali im je stan otključala UT, ne može se sjetiti kako je to točno izgledalo, stan su obišli i sve je bilo u redu i stan nije bio devastiran. Sa JT i sa UT nisu ništa razgovarali u vezi stana. Bili su kod odvjetnika Vlaha Muja i razgovarali što bi bilo najbolje napraviti sa imovinom, prodati, renovirati. Tada im je odvjetnik Mujo sugerirao da se pričeka sa aktivnostima jer će nekretnina dobiti na cijeni zbog planirane izgradnje parka, sportskog centra. Na upit suda odgovara da ona ne zna zašto ugovor o kupoprodaji nisu mogli provesti u zemljišnim knjigama. Njoj je poznato da njezin svekar a kasnije niti suprug nisu bili uknjiženi u zemljišnim knjigama ali joj nisu poznati razlozi zbog čega se to moglo provesti. Poznato joj je da je odvjetnik Mujo uputio mail njezinoj kćeri TT da su oni strani državljani i da se ne mogu uknjižiti kao vlasnici imovine u Republici Hrvatskoj. 2011. kćer TT je dolazila da obiđe nekretninu te je tom prilikom samo došla do nekretnine i nije izlazila iz auta jer je bila sa prijateljima, te misli da je TT imala ključ i da je imala namjeru obići nekretninu ali da to na kraju nije napravila jer je njezine prijatelje bilo strah izaći iz auta. Nekretninu je vidjela samo izvana te da je nekretnina u istom stanju kao kada je ona zadnji put bila 1990. 2022. godine je TT bila na ljetovanju sa suprugom u Dubrovniku i pošla obići nekretninu Njezin suprug DT je rekao a koji je prvi išao da je kuću netko renovirao. Primijetila je da se u dvorištu nalaze ostatci stare stolarije, ležajeva, ljestvi, cimenta, šuta, i građevinski materijal je bio okolo, te da je porušena metalna ograda. U nekretninu nije ulazila nego je snimala mobitelom i poslala obitelji, Nju je primijetila supruga od RT kojoj se TT predstavila da je kćer od ŠT i tražila je RT da porazgovara sa njim. Nakon 15-20 minuta čekanja izašao je JT i pitala ga što se događa i tko je to u njihovoj kući na što je on odgovorio da to više nije njihova kuća. Kad je kuću kupio njezin djed a njezin otac ostavio ključ njegovoj majci UT da pripazi na kuću, na što je JT odgovorio da je kuća prodana, i da je prodala općina [adresa] i da je stan kupio njegov sin. TT je bila u čudu kako su mogli kupit nešto što je u njihovom vlasništvu na što je JT rekao da su oni to kupili a da oni mogu pokrenuti postupke što su oni i napravili i pokrenuli ovaj postupak smetanja posjeda., zasada nisu pokrenuli nikakav drugi postupak. Na daljnji upit suda odgovara da se oni nisu interesirali kod Općine Konavle u vezi prodaje. Nadalje odgovara da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik u predmetnom stanu upisan ĐT ali nije sigurna. Ona nikada nije pogledala zk izvadak, a nije nikad ni čula da bi kao vlasnik bila upisana Općina [adresa].Na upit pun. tužitelja kaki su bili odnosi između obitelji JT i ĐT odgovara da su uvijek bili u dobrim odnosima i nije bilo problema, zajedno su sjedali i razgovarali i pili kave. Ima fotografiju sa ispraćaja pok. svekra na kojoj se vidi i pok. C te smatra da ne bi niti bio na sprovodu da su bili u lošim odnosima niti bi njezi suprug VT dao ključ pok. UT da nisu bili u dobrim odnosima. Njezin pok. svekar je bio zaposlenik na željeznici Sarajevo-Zelenika od 1941. te je 7 godina radio na željeznici stanici Uskoplje, te 1947. dobio premještaj u [adresa], te su 40 godina živjeli u tom stanu i plaćali najamninu željezničkom poduzeću sve dok stan nisu otkupili, koji je otkupljen 1974.i 1975. U stanu do je stanovala obitelj JT, CB i dvoje djece. Njoj nije poznato jesu li oni kupili stan ili su plaćali najamninu. Obitelj ĐT nitko nije kontaktirao od strane obitelji JT prije nego što su kupili stan od općine [adresa] te je to jako iznenadilo i razočaralo jer je imala povjerenje u njih i očekivala da će ih se pozvati ako su se tamo skupljali štakori, zmije i bilo takvo devastirano, svakako JT je imao broj telefona od njezinog sina FT.Na upit pun. tuženika odgovara da zna da je snimka na kojoj se vidi njezin suprug da obilazi nekretninu u [adresa] napravljena 1992. jer na VHS kazeti piše i datum snimke. Ona se ne sjeća točnog datuma ali na snimci je vidljivo da se radi o ranom proljeću. Njoj nije poznato kada su [adresa] oslobođene. Na upit odakle joj je poznato da je njezin suprug VT dao ključeve UT odgovara da joj je to rekao suprug a i na snimci se jasno vidi da joj objašnjava kako se otključavaju i zaključavaju vrata. Sada je čula da je gospođa UT preminula 2016.
18. Tuženik CT u bitnome iskazuje da njegovo sjećanje do kada su ga kupili 2021.Po kazivanju roditelj zna da je tu stanovala obitelj ĐT do 1980. ih godina. Sad zadnje je čuo od svoje majke da je dolazila kćer od gospođe ovdje prisutne Zorice 2022., a on se ne sjeća ranijih posjeta, ne sjeća se ni da ih je bilo niti je bilo priče o tome da je netko od obitelji ĐT posjećivao nekretninu. Vrata od stana u koje su stanovali obitelj ĐT nisu bila zaključana niti je on vidio ključ ikada. On je u taj stan ulazio, vrata su postojala ali nisu bila zaključana. U stan je ulazio kad bi lopta prilikom igre uletila u stan kroz razbijeni prozor. Nitko od njegove obitelji nije ulazio u stan nego su mu roditelji govorili da ne ulazi u stan jer je plafon propadao i bilo je opasno ulaziti u taj prostor. Do ovog postupka nikad nije čuo da bi postojala snimka iz 1992. On ne zna jeli njegova baka UT imala ključ od predmetnog stana. Negdje 2020. došao je na ideju da za sebe i svoju obitelj riješi problem stanovanja, te je razgovarao sa ocem koji mu je rekao da pogleda zk stanje tog stana, te je vidio da je kao vlasnik uknjižena Općina [adresa] i pitao ih za kupnju tog prostora od Općine Konavle. Općina Konavle je poslala sudskog vještaka na procjenu vrijednosti nekretnine te je proveden natječaj na koji se javio i nakon čega je sklopljen ugovor. Prostor stana im je predao NT kao predstavnik općine [adresa] te je inače sve u vezi kupoprodaje komunicirao sa NT. Ono što je čuo od oca je da je obitelj ĐT imala stanarsko pravo dok su radili na željeznici a ugovor o kupoprodaji stana ĐT i željeznica je prvi put vidio i čuo u ovom postupku. Po kazivanju oca zna da je njegov djed CB otkupio taj stan od željezničkog poduzeća. Njegov djed je radio na željeznici.Na upit pun. tužitelja odgovara da on ne zna jeli njegov djed prije nego što je kupio stan imao stanarsko pravo. Pretpostavlja da su ĐT i njegov djed CB živjeli u isto vrijeme u zgradi željezničke stanice. On nije pitao Općinu [adresa] jeli na premetnem stanu postoji stanarsko pravo ali pretpostavlja da je postojalo da bi ga o tome općina obavijestila.Na upit suda odgovara da je on pogledao zk izvadak i zna da je za ½ kao vlasnik bio upisan njegov otac a na drugoj polovici Općina Konavle, te nije bilo nikakvih drugih upisa. Na upit pun. Tužitelja da li smatra da je činjenica da mu je otac rekao da je ĐT imao stanarsko pravo na predmetnom sta mu nije bila bitna činjenica prilikom kupoprodaje stana od Općine Konavle odgovara da ne jer da je postojalo stanarsko pravo da bi o tome trebala Općina Konavle obavijestiti njega kao kupca.
19. Tuženik JT iskazuje da se obitelj JT doselila u stan u [adresa]. kada je njegov otac kupio taj stan. U drugom dijelu su već živjeli LT i OT, te su u tom stanu živjeli do svoje smrti LT a OT je otišla u Srbiju nakon smrti supruga. Susjedski odnosi nisu bili dobri i nisu godinama razgovarali njegov otac i LT. On je u to vrijeme bio dijete ali se sjeća da su se svađali oko svega i svačega. Nakon smrti LT su se odnosi popravili, a LT je bio težak čovjek, te su znali razgovarati kad bi T došli u posjetu, a nisu se posjećivali. OT je u Srbiju pošla poslije smrti LT a tamo je i umrla. Nakon njezine smrti dolazila je gospođa PT i VT sa obitelji, dok V i ET nisu, dolazili su dok je on bio dijete. Misli da su na ljetovanju zadnji put bili 1988. a da su nakon toga ljetovali u Herceg Novom i da bi samo navratili. Ključeve stana je imala obitelj OT. 1991.počinje rat i 01.listopada 1991. oni odlaze i smješteni su u hotelu Croatia, te on i supruga 15.listopada odlaze u Dubrovnik, a roditelji ostaju u hotelu Croatiji. Tijekom okupacije njegovi roditelji odlaze u [adresa] jer su imali životinje. Njihov stan je u ratu izgorio, a stan OT je bio provaljen. Nakon oslobođenja [adresa] dolazi na nekretninu 22. listopada 1992. te je njegov stan bio zapaljen, a susjedni stan devastiran. Njegovi roditelji su preko dana boravili u stanu, a spavali su kod susjeda u selu. Pretpostavlja da bi oni bili spavali u stanu do ali se nije moglo od vojske koja je dolazila i uništavala imovinu. Iskazuje da je o postojanju snimke iz 1992. prvi put čuo na ročištu i nikad mu o toj snimci i posjetu VT iz 1992.majka nikad nije govorila. Jedino što on zna po kazivanju svog susjeda HT da su 1992. bili VT i GTS, muž od ET,te da su tu boravili 2-3 dana i on ne zna što su oni tu radili niti ga je to interesiralo. Njegova majka nikad nije spominjala nikakav ključ da joj je VT dao da pripazi na stan. 2000. i neke godine dolazio je FT i nije ulazio u stan te sljedeći put su dolazili FT i PT što mu je majka rekla da su bili, popili kavi i da su obišli stan, koji nije bio zaključan nego je on daskama zatvorio razvaljena vrata koja se nisu mogla zatvoriti. Ta su se vrata mogla gurnuti i ući u stan. Jednom prilikom su u taj prostor ušli migranti, D, njih četvorica te je zbog tog događaja bio na sudu kao svjedok, što je bilo kad je bio migrantski val u Hrvatskoj. Dolazile su neke zainteresirane osobe za kupnju nekretnine 2018. godine ali kad bi vidjeli u kakvom je stanju nekretnina odustali bi od daljnje kupnje. Nekretninu je prodavala Općina Konavle, a na kojoj su kao suvlasnici upisani on i Općina Konavle i nema upisan nikakav teret. Nakon posjete PT i FT on nije vidio nikoga od obitelji OT da je dolazio nego je čuo na ovom ročištu da je dolazila TT 2011. ali je on nije vidio tada nego 2022. kada ga je ona i pitala otkada je asfaltiran put do željezničke stanice koji je asfaltiran 2011. Smatra da je TT morala vidjeti asfaltirani put ako je bila 2011. Tada je razgovarao sa TT i rekao joj da je nekretninu kupio njezin sin od Općine, na što je ona rekla da će ih tužit te je tako i napravila. On u predmetni stan nije ulazio nikada nakon smrti LT i OT jer nije imao potrebe za tim, ima dovoljno svog prostora. Posjed nekretnine nakon kupnje predao mu je NT u ime Općine Konavle. Prije toga na nekretninu je dolazio NT sa sudskim vještakom. Jedan put prije je dolazio NT sa vještakom radi procjene jer je Općina htjela to prodat, a on je tražio od Općine da se popravi krov jer je bio u derutnom stanju i padale su kupe okolo kuće. On je popravak krova od Općine tražio 2005. Općina je tada ponudila njemu da kupi taj stan ali on tada nije bio zainteresiran. Općina mu je nudila da će platiti materijal za popravak krova a da on plati majstora na što on nije pristao. Na upit suda odgovara da kada se njegova obitelj JT doselila u željezničku stanicu da im je obitelj OT rekla da su oni podstanari i da plaćaju najamninu željezničkom poduzeću Sarajevo. Prvu godinu dana su bili u dobrim odnosima, a nakon toga više nisu te on ne zna jeli obitelj OT kupovala taj stan a ugovor je prvi put vidio u ovom postupku. Željeznica je u [adresa] ukinuta 1968. te je prije toga njegov otac bio željezničar na relaciji Zvekovica-Vojski Do, a ĐT na relaciji [adresa].Na upit pun. tuženika odgovara da se njegov otac uknjižio kao vlasnik stana u [adresa]. Majka mu je umrla 2016. Nitko od obitelji nije nikad telefonski kontaktirao njega vezano za stan niti se on ikada u životu čuo s njima. Točno je da mu je FT ostavio broj telefona ali nakon što je FT otišao on je telefonski broj bacio. FT je ostavio broj telefona napisan na papiru ispred kuće gdje su sjedali. Telefonski broj je bacio jer nije smatrao da mu treba.Na upit pun. tužitelja odgovara da on ne zna jeli njegov otac bio na sprovodu LT, vjerojatno je bio na ispraćaju ispred kuće. On u to vrijeme kad je LT umro je bio u vojsci a što je bilo misli 1985. Njegov otac nije imao stanarsko pravo na stanu kojeg je kupio od željeznice nego su se oni uselili u stan nakon što je otac kupio taj stan. Stan je kupio 1983. te ga je otac platio u ratama. Tek nakon rata je on uočio da stan nije uknjižen na njegovog oca i to kada je procjenjivana ratna šteta na objektima u [adresa]. Nakon toga je njegov otac pokrenuo postupak za uknjižbu, te se i uknjižio. U to vrijeme 1993. kao vlasnik njihovog stana je upisana bila Republika Hrvatska te su morali pokrenuti sudski postupak za uknjižbu u kojem su tužili Republiku Hrvatsku kako bi se mogli uknjižiti kao vlasnici. Za vrijeme okupacije su njegovi roditelji bili jedno vrijeme sami u željezničkoj stanici, spavali su kod susjeda. On i supruga su kroz to vrijeme bili u Gradu Dubrovniku kod njezinih roditelja, a on i supruga su se vratili 22. listopada 2022. s tim da je on tada bio u Hrvatskoj vojsci i išao na položaje.Na daljnji upit odgovara da su radovi na renoviranju stana započeti 2022. te radove izvodi on i sin.
20. Odredbom čl. 21. st. 4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 u daljnjem tekstu ZV) propisano je da se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.
21. Prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
22. Sud je odlučivao na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, te našao da tužbeni zahtjev nije osnovan.
23. Među strankama nije sporno da je tuženik 1 u posjedu predmetnih nekretnina koje je stekao kupoprodajom istih od Općine Konavle i upisom u zemljišnu knjigu, na kojima su tuženik 1 i 2. proveli građevinske radove kako su opisani u tužbi.
24. Postupajući po uputi iz drugostupanjske odluke u ponovanom postupku valjalo je utvrditi je li tužba radi smetanja posjeda podnesena u roku iz čl. 21. st.3. ZV-a koji propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje istekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od počinjenog smetanja.
25. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je bila zadnja mirna, poštena, neposredna i samostalna posjednica predmetnih nekretnina koje je stekla nasljeđivanjem iza pokojnog supruga ŠT koji ih je naslijedio iza svog oca LT, a koji je te nekretnine kupio u razdoblju 1974-1975 od željezničkog transportnog poduzeća Sarajevo-Osnovna organizacija udruženog rada za održavanje pruga Dubrovnik, te da se istima nesmetano koristila sve do čina smetanja, kao što su se istima koristili i njeni prednici. Nadalje tvrdi da je točno nepoznatog dana tijekom zadnje godine dana, a što je saznala 21. kolovoza 2022. godine kada je njezina kćer TT sa suprugom DT došla na nekretninu, da su tuženici samovlasno zasmetali i oduzeli posjed tužiteljici nekretnina na način da su na silu razvalivši vrata i bravu na vratima, ušli u posjed, izbacili tužiteljičine stvari, oduzeli posjed, zamijenili kompletnu vanjsku stolariju na prozorima i isključio tužiteljicu iz posjedovanja tih nekretnine, pravdajući se činjenicom da su oni te nekretnine kupili i time stekli posjed istih nakon čega su na nekretnini izveli i opsežne građevinske radove, zamijenili kompletnu vanjsku stolariju na prozorima sa prednje strane kuće kao i sa strane kuće prema dvorištu, zamijenjena su ulazna vrata u kuću koja su zajednička za oba stana, zamijenili crijep na krovu cijele kuće, oluke, skinuli zaštitne rešetke sa dva prednja prozora koja su okrenuta ka prednjoj strani kuće, srušili metalnu ogradu duž cijele kuće sa prednje strane od ulaza u zajedničko dvorište pa sve do kraj dvorišta, na dvorište odložili građevinski otpad te oštetili stepenište.
26. Tuženici u bitnome tvrde da je nekretnina bila napuštena od Domovinskog rata, devastirana, da nije bilo ulaznih vratiju, da se krov urušavao, da su nekretninu kupili od Općine Konavle na javnom natječaju br. 131/20 na kojem su bili jedini ponuditelj nakon čega su sklopili ugovor o kupoprodaji od 09. prosinca 2020. godine, ušli u posjed, te izvršili radove kako ih se opisuje u tužbi.
27. Slijedom utvrđenog sud nalazi da su tuženici preuzeli posjed nekretnine 09. prosinca 2020. godine od Općine Konavle kada su potpisali ugovor o kupoprodaji od kada teče objektivni rok od godine dana iz čl.21. st.3. ZV-a.
28. Tužiteljica tvrdi da je njezina kćer TT sa suprugom DT boravila u kolovozu 2022. godine i kada je uočila da su izvedeni građevinski radovi na nekretnini, što proizlazi iz suglasnog kazivanja i svjedoka TT i njezinog supruga JB i svjedoka IT i tuženika RT.
29. Stoga sud nalazi da je ova tužba podnesena 21. rujna 2022. godine podnesena u roku 30 dana od saznanja za smetanje posjeda i počinitelja. Međutim, s obzirom da je utvrđeno da su tuženici posjed nekretnine preuzeli 09. prosinca 2020. godine, to je tužiteljici protekao objektivni rok od godine dana za podnošenje tužbe radi smetnja posjeda njegovim oduzimanjem. Pri tome nije odlučujuće što je adaptacija prostora vršena 2022. godine kako navodi i sam tuženik JT jer su tuženici već nakon 09. prosinca 2020. godine preuzeli posjed nekretnina.
30. Međutim, sve da je tužba i podnesena u zakonskom roku iz čl.21. st.3. ZV-a ovaj sud nalazi da tužiteljica nije dokazala da je bila posljednja mirna posjednica ovih nekretnina, zbog čega ne ostvaruje pravo na posjedovnu zaštitu u ovom postupku.
31. Naime, tužiteljica tijekom cijelog postupka tvrdi da je bila posljednja mirna posjednica putem prednika i osobno jer je u posjedu ključeva predmetnog prostora, kao i da je ključeve imala i PB kojoj je njezin pok. suprug ŠT predao ključeve da pripazi na njihovu imovinu i stan, a tako u bitnome iskazuju i njezina kćer TT, sin FT, kćer AT i zet DT. Iz video snimke datirane 1992. godine razvidno je da ŠT ulazi u prostor koji je uređen i održavan, da pokraj njega stoji PB (da se radi o UT potvrđuje sin JT iako je prvotno bio rekao da ne prepoznaje osobu na snimci). Međutim, za ovaj sud nije logično da bi tužiteljica odnosno njezini prednici imali ključeve a da kad su dolazili u par navrata 2006.(tužiteljica i sin FT), 2010-2011 (kćer TT i zet DT) i da su ušli u prostor na način da im je istog otključao netko od obitelji JT, ili da uopće nisu ulazili u prostor iako su imali ključeve prostora. Također, a sud je nelogično da je obitelj ŠT imala ključ od prostora, jer s tim ključem po njihovom kazivanju nikad nakon 1992. godine nisu ni pokušavali ući u nekretninu.
32. Nadalje, tvrdnja tužiteljice da je ključ imala PB, majka tuženika RT i baka tuženika CT, kojoj je ključ povjerio ŠT nije dokazana. Naime, tužiteljica tijekom postupka tvrdi da je iz snimke 1992. godine vidljiva predaja ključeva UT, dok pregledom predmetne snimke isto nije utvrđeno, kako to proizlazi iz utvrđenja sa zapisnika 23. listopada 2023. godine. Neuvjerljiva je i tvrdnja da je UT povjereno čuvanje stana, a da se tužiteljica ili njezini prednici nisu obraćali obitelji UT vezano za stanje sa tim stanom nakon 1992. godine, nego tek u tri navrata tijekom 2000 ih godina kad su došli u posjetu (2000-ih, 2006. i 2011.) iz čega se zaključuje da su prednici tužiteljice napustili faktični posjed stana sigurno od 1992. godine kada je zadnje na nekretnini bio i obišao je ŠT sa zetom VB, o kojem događaju postoji i videosnimka koja je pregledana u ovom postupku.
33. U prilog gornjim zaključcima o gubitku faktičke vlasti na nekretnini proizlazi iz suglasnog iskazivanja svjedoka ST načelnika [adresa] i procjenitelja KT kada navode da je pročelnik [adresa] LB bio u tom prostoru u kojeg je slobodno ušao, da vrata nisu bila zaključana, da je išao sa vještakom JT KT prilikom procjene vrijednosti nekretnine prije objave natječaja, da je obišao nekretninu i fotografirao i da je u elaboratu naveo da tu nije bilo uvjeta za življenje, kao i iskaza tuženika RT i CT da im je nekretnine nakon prodaje predao NT u ime Općine Konavle, čije iskaze u tom dijelu sud nalazi istinitim jer su suglasni i podudarni sa utvrđenjima iz isprava (posjedovni list).Također, pregledom fotografija iz procjembenog elaborata iz 2020. godine vidljivo je da je nekretnina- bez stolarije na ulazu,da je stan u izrazito derutnom stanju, sa razbacanim ciglama, rupom u plafonu i ostacima otpadnutih cigli i crijepova, kao i da prostor nije održavan što sve govori u prilog činjenici da PB,a niti obitelj PB očito nisu izvršavali posjedovne čini za obitelj ŠT odnosno da tužiteljica (prednici) nije izvršavala svoju faktičnu vlast putem "pomoćnika u posjedovanju" kako to tvrdi u ovom postupku.
34. Konačno, osnovan je prigovor tuženika da u radnjama tuženika kod ulaska u posjed nije bilo samovlasti u smislu čl. 22. st.3. ZV-a jer su imali ovlaštenje ranijeg upisanog zk vlasnika Općine Konavle prema ugovoru o kupoprodaji prostora od 09. prosinca 2022. godine, kao novi vlasnici preuzeti kupljene nekretnine-stan koji je očito tada bio napušten, kako je razvidno iz fotografija elaborata o procjeni vrijednosti nekretnine iz srpnja 2020. godine KT, a i kazivanja svjedoka ST i KT.
35. Ponovno se ukazuje da je u ovom postupku odlučeno o konkretnom smetanju posjeda nekretnine, dok tužiteljica prava za koja eventualno smatra da ih ima, može ostvarivati u drugim postupcima s obzirom da je u parnici zbog smetanja posjeda isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda (čl. 441. ZPP-a u vezi s čl. 22. st. 2. ZV- a).
36. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23 dalje: OT-a) pa tuženici ostvaruje pravo na trošak za vođenje parnice ove parnice i to za dvije jednokratne nagrade za zastupanje tuženika po odvjetniku od po 250 bodova (Tbr. 7. toč. 2. OT-a), 500 bodova, uz vrijednost 1 boda od 2,00 EUR-a, 1.000,00 eura, sve uvećano za 25 % PDV-a,ukupno 1.250,00 eura (toč. II izreke).
37. Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za naknadom troškova za sastav žalbe uvećano za 100 % (ZTbr.41/1 OT-a) uvećano za 25 % PDV-a , ukupno 500,00 eura sukladno čl. 154.st.1. ZPP-a jer je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu (toč. III izreke).
U Dubrovniku dana 09. svibnja 2025. godine
Sutkinja
Petronela Jakobušić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu odluke ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa odluke ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DN-a:
- punomoćniku tužitelja,
- punomoćniku tuženika 1-2.