Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg B.J.Šokčevića 17

OIB: 77561654785

Poslovni broj: P-638/2019-27

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Ivani Božić Pišćak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Drnasin, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Marko Drnasin i Željko Drnasin iz Vinkovaca, protiv tuženika Addiko bank d.d., OIB: 14036333877, iz Zagreba, Slavonska avenija 6, zastupan po punomoćniku Hrvoju Matić, odvjetniku iz Zagreba, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 26. ožujka 2025. godine u prisutnosti tužiteljice osobno uz punomoćnika Marka Drnasin, odvjetnika iz Vinkovaca i punomoćnika tuženika u zamjeni Sanjina Piljić, odvjetnika iz Vukovara, potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom 9. svibnja 2025. godine, radi ništetnosti ugovora i isplate, dana 9. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se ništetnom odredaba članka 3. i članka 4. Ugovora o kreditu broj 5140030250-27000057059/2007. u dijelu u kojem se navodi da je kamatna stopa promjenljiva sa Odlukom o kamatnim stopama kreditora, bez navođenja ikakvih objektivnih parametara za promjenu iste, koji Ugovor je zaključen između tužitelja ĐĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita u visini novčanog iznosa od 18.000,00 CHF u protuvrijednosti u kunama po srednjem tečaju HNB na dan korištenja i tužene ADDIKO BANK d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, te stoga isti članak ne proizvodi nikakav pravni učinak za ugovorne strane.

II. Utvrđuje se ništetnom Odredba članka 3. i 4. istog Ugovora o kreditu broj 5140030250-27000057059/2007. sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine kojima se regulira otplata kredita u jednakim mjesečnim anuitetima u CHF u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB za valutu ugovora (CHF), odnosno primjena valutne klauzule(otplata mjesečnih anuiteta vezanu uz tečaj CHF na dan plaćanja anuiteta) tijekom trajanja otplate po predmetnom Ugovoru o kreditu sa

sporazumom o osiguranju novčane tražbine br. 5140030250-27000057059/2007.

III. Nalaže se tuženiku Addiko Bank d.d., Slavonske avenije 6, Zagreb, OIB:14036333877 da tužitelju ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplati iznos od 674,85 eur (slovima: šestosedamdesetčetiri eura i osamdesetpet centi) na ime razlike anuiteta nastalih uslijed promjena kamatnih stopa tijekom trajanja otplate po kreditu:

-mjesec listopad 2007., iznos od 3,82 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2007., pa do isplate,

-mjesec studeni 2007., iznos od 3,82 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2007., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2007., iznos od 3,85 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2007., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2008., iznos od 3,86 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2008., pa do isplate,

-mjesec veljača 2008., iznos od 3,92 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 29.02.2008., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2008., iznos od 3,98 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2008., pa do isplate,

-mjesec travanj 2008., iznos od 4,03 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2008., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2008., iznos od 3,92 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2008., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2008., iznos od 3,90 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2008., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2008., iznos od 3,93 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2008., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2008., iznos od 3,85 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2008., pa do isplate,

-mjesec rujan 2008., iznos od 3,88 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2008., pa do isplate,

-mjesec listopad 2008., iznos od 3,92 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2008., pa do isplate,

-mjesec studeni 2008., iznos od 4,25 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2008., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2008., iznos od 4,01 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2008., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2009., iznos od 7,42 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2009., pa do isplate,

-mjesec veljača 2009., iznos od 7,51 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2009., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2009., iznos od 7,55 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2009., pa do isplate,

-mjesec travanj 2009., iznos od 7,44 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2009., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2009., iznos od 7,43 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2009., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2009., iznos od 11,10 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2009., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2009., iznos od 10,92 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2009., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2009., iznos od 10,97 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2009., pa do isplate,

-mjesec rujan 2009., iznos od 11,09 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2009., pa do isplate,

-mjesec listopad 2009., iznos od 11,02 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.010.2009., pa do isplate,

-mjesec studeni 2009., iznos od 10,96 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2009., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2009., iznos od 11,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2009., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2010., iznos od 11,25 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2010., pa do isplate,

-mjesec veljača 2010., iznos od 11,37 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2010., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2010., iznos od 11,38 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2010., pa do isplate,

-mjesec travanj 2010., iznos od 11,63 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2010., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2010., iznos od 11,56 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2010., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2010., iznos od 11,69 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2010., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2010., iznos od 12,42 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2010., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2010., iznos od 12,13 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2010., pa do isplate,

-mjesec rujan 2010., iznos od 12,87 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2010., pa do isplate,

-mjesec listopad 2010., iznos od 12,57 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2010., pa do isplate,

-mjesec studeni 2010., iznos od 12,23 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2010., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2010., iznos od 13,05 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2010., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2011., iznos od 12,21 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2011., pa do isplate,

-mjesec veljača 2011., iznos od 11,91 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2011., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2011., iznos od 11,95 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2011., pa do isplate,

-mjesec travanj 2011., iznos od 11,73 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2011., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2011., iznos od 11,82 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2011., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2011., iznos od 12,54 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2011., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2011., iznos od 12,65 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2011., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2011., iznos od 13,53 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2011., pa do isplate,

-mjesec rujan 2011., iznos od 13,17 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2011., pa do isplate,

-mjesec listopad 2011., iznos od 12,70 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2011., pa do isplate,

-mjesec studeni 2011., iznos od 8,46 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2011., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2011., iznos od 8,43 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2011., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2012., iznos od 8,54 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2012., pa do isplate,

-mjesec veljača 2012., iznos od 8,67 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 29.02.2012., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2012., iznos od 8,67 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2012., pa do isplate,

-mjesec travanj 2012., iznos od 8,60 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2012., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2012., iznos od 8,62 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2012., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2012., iznos od 8,67 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2012., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2012., iznos od 8,63 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2012., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2012., iznos od 8,62 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2012., pa do isplate,

-mjesec rujan 2012., iznos od 8,58 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2012., pa do isplate,

-mjesec listopad 2012., iznos od 8,49 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.19.2012., pa do isplate,

-mjesec studeni 2012., iznos od 8,60 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2012., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2012., iznos od 8,63 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2012., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2013., iznos od 8,62 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2013., pa do isplate,

-mjesec veljača 2013., iznos od 8,47 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2013., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2013., iznos od 8,57 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2013., pa do isplate,

-mjesec travanj 2013., iznos od 8,60 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2013., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2013., iznos od 8,55 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2013., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2013., iznos od 8,41 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2013., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2013., iznos od 8,33 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2013., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2013., iznos od 8,40 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2013., pa do isplate,

-mjesec rujan 2013., iznos od 8,47 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2013., pa do isplate,

-mjesec listopad 2013., iznos od 8,59 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2013., pa do isplate,

-mjesec studeni 2013., iznos od 8,51 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2013., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2013., iznos od 8,55 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2013., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2014., iznos od 8,58 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2014., pa do isplate,

-mjesec veljača 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2014., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2014., pa do isplate,

-mjesec travanj 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2014., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2014., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2014., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2014., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2014., pa do isplate,ž

-mjesec rujan 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2014., pa do isplate,

-mjesec listopad 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.10.2014., pa do isplate,

-mjesec studeni 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2014., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2014., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2014., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2015., pa do isplate,

-mjesec veljača 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2015., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2015., pa do isplate,

-mjesec travanj 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2015., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2015., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2015., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2015., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2015., pa do isplate,

-mjesec rujan 2015., iznos od 0,11 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2015., pa do isplate,

računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31.srpnja 2008. god. po stopi od 15%, a od 01.kolovoza 2008. god. do 31.srpnja 2015. godine u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za pet postotnih poena, a od 01.kolovoza 2015. god. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a počev od 6. listopada 2020. koja do 31. prosinca 2022. koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku Addiko Bank d.d., Slavonske avenije 6, Zagreb,

OIB:14036333877 da tužitelju ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] isplati iznos od 2.368,43 eur (slovima: dvijetisućetristošesdesetosam eura i četrdesettri centi) na ime razlike anuiteta nastalih uslijed promjene tečaja tijekom trajanja otplate po kreditu:

-mjesec ožujak 2008., iznos od 0,88 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2008., pa do isplate,

-mjesec travanj 2008., iznos od 2,23 eur, sa pripadajućim zakonskim azateznim kamatama od 30.04.2008., pa do isplate,

-mjesec studeni 2008., iznos od 7,67 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2008., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2008., iznos od 1,50 eur eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2008., pa do isplate

-mjesec siječanj 2009., iznos od 8,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2009., pa do isplate,

-mjesec veljača 2009., iznos od 9,67 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2009., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2009., iznos od 10,26 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2009., pa do isplate,

-mjesec travanj 2009., iznos od 8,64 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2009., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2009., iznos od 8,48 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2009., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2009., iznos od 6,93 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2009., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2009., iznos od 5,20 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2009., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2009., iznos od 5,73 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2009., pa do isplate,

-mjesec rujan 2009., iznos od 6,87 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2009., pa do isplate,

-mjesec listopad 2009., iznos od 6,22 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.010.2009., pa do isplate,

-mjesec studeni 2009., iznos od 5,64 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2009., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2009., iznos od 7,04 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2009., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2010., iznos od 8,42 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2010., pa do isplate,

-mjesec veljača 2010., iznos od 9,49 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2010., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2010., iznos od 9,59 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2010., pa do isplate,

-mjesec travanj 2010., iznos od 11,92 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2010., pa do isplate,

mjesec svibanj 2010., iznos od 11,29 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2010., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2010., iznos od 12,52 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2010., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2010., iznos od 19,43 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2010., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2010., iznos od 16,74, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2010., pa do isplate,

-mjesec rujan 2010., iznos od 23,75 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2010., pa do isplate,

-mjesec listopad 2010., iznos od 20,86 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2010., pa do isplate,

-mjesec studeni 2010., iznos od 17,70 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2010., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2010., iznos od 25,41 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2010., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2011., iznos od 29,81 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2011., pa do isplate,

-mjesec veljača 2011., iznos od 26,62 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2011., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2011., iznos od 27,09 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2011., pa do isplate,

-mjesec travanj 2011., iznos od 24,80 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2011., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2011., iznos od 25,70 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2011., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2011., iznos od 33,79 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2011., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2011., iznos od 34,39 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2011., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2011., iznos od 43,66 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2011., pa do isplate,

-mjesec rujan 2011., iznos od 39,87 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2011., pa do isplate,

-mjesec listopad 2011., iznos od 35,00 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2011., pa do isplate,

-mjesec studeni 2011., iznos od 34,87 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2011., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2011., iznos od 34,34 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2011., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2012., iznos od 35,99 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2012., pa do isplate,

-mjesec veljača 2012., iznos od 38,06 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 29.02.2012., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2012., iznos od 38,12 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2012., pa do isplate,

-mjesec travanj 2012., iznos od 37,05 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2012., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2012., iznos od 37,39 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2012., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2012., iznos od 38,12 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2012., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2012., iznos od 37,56 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2012., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2012., iznos od 37,40 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2012., pa do isplate,

-mjesec rujan 2012., iznos od 36,67 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2012., pa do isplate,

-mjesec listopad 2012., iznos od 35,28 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.19.2012., pa do isplate,

-mjesec studeni 2012., iznos od 36,97 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2012., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2012., iznos od 37,56 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2012., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2013., iznos od 37,33 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2013., pa do isplate,

-mjesec veljača 2013., iznos od 34,93 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2013., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2013., iznos od 36,59 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2013., pa do isplate,

-mjesec travanj 2013., iznos od 36,97 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2013., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2013., iznos od 36,23 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2013., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2013., iznos od 34,02 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2013., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2013., iznos od 32,76 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2013., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2013., iznos od 33,86 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.08.2013., pa do isplate,

-mjesec rujan 2013., iznos od 34,93 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2013., pa do isplate,

-mjesec listopad 2013., iznos od 36,84 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.10.2013., pa do isplate,

-mjesec studeni 2013., iznos od 35,66 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2013., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2013., iznos od 36,18 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2013., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2014., iznos od 36,62 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2014., pa do isplate,

-mjesec veljača 2014., iznos od 37,44 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2014., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2014., iznos od 38,30 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2014., pa do isplate,

-mjesec travanj 2014., iznos od 37,86 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2014., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2014., iznos od 37,00 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2014., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2014., iznos od 36,43 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2014., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2014., iznos od 36,78 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2014., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2014., iznos od 36,86 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2014., pa do isplate,

-mjesec rujan 2014., iznos od 38,72 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2014., pa do isplate,

-mjesec listopad 2014., iznos od 38,87 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.10.2014., pa do isplate,

-mjesec studeni 2014., iznos od 39,42 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.11.2014., pa do isplate,

-mjesec prosinac 2014., iznos od 40,14 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.12.2014., pa do isplate,

-mjesec siječanj 2015., iznos od 39,90 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2015., pa do isplate,

-mjesec veljača 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 28.02.2015., pa do isplate,

-mjesec ožujak 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.03.2015., pa do isplate,

-mjesec travanj 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.04.2015., pa do isplate,

-mjesec svibanj 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.05.2015., pa do isplate,

-mjesec lipanj 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.06.2015., pa do isplate,

-mjesec srpanj 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.07.2015., pa do isplate,

-mjesec kolovoz 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 31.01.2015., pa do isplate,

-mjesec rujan 2015., iznos od 40,35 eur, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30.09.2015., pa do isplate,

V. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

'' Nalaže se tuženiku Addiko bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB:14036333877 da tužitelju ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s naslova ništetne odredbe o prijevremenoj djelomičnoj otplati kredita izvrši isplatu novčanog iznosa od koji će se naknadno utvrditi po pribavljanju odgovarajuće poslovne dokumentacije od strane tuženika po nalogu suda, sve sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos počev po iznosu izračuna sudskog financijsko-knjigovodstvenog vještaka u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje dulje od godine dana uvećane za tri postotna poena.''

VI. Nalaže se tuženiku Addiko bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB:14036333877 da naknadi tužitelju ĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.154,15 eura (slovima: dvijetisućestopedesetičetiri eura i petnaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. svibnja 2025. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

VII. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka, preko dosuđenog iznosa od 2.154,15 eura, kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica je po punomoćniku podnijela tužbu ovome sudu protiv tuženika, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, dana 07. lipnja 2019.godine. U tužbi navodi da je kao korisnik kredita zaključila 15.02.2007.godine sa tuženom Bankom kao kreditorom Ugovor o namjenskom kreditu broj 5140030250-27000057059/2007.,sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na pokretninama i zasnivanjem založnog prova na nekretninama (uz valutnu klauzulu u CHF) kojim je tužitelju stavljen na raspolaganje iznos od 18.000,00 CHF koji će se isplatiti u protuvrijednosti u kunama po srednjem deviznom tečaju tužene poslovne banke kao kreditora (tada pod nazivom Slavonska banka d.d.) na dan korištenja kredita, na rok vraćanja od 12 godina.

1.1. Predmetnim ugovorom (čl. 3 i 4) ugovorena je kamatna stopa koja je promjenjiva, a utvrđuje se jednostrano, Odlukom o kamatnim stopama kreditora ili drugog akta banke, bez ikakvog navođenja daljnjih odrednica ili bližih pojašnjenja o načinu promjene kamatne stope Prilikom sklapanja Ugovora, tužitelju nije uručena nikakva daljnja dokumentacija- Opći uvjeti banke ili Odluke o načinu obračuna- izračuna kamatne stope, niti mu je objašnjen mehanizam primjene kamatne stope, odnosno parametri od kojih ovisi kretanje visine kamatne stope tijekom trajanja otplate kredita.

1.2. Tijekom razdoblja otplate kredita tužena Banka je značajno povećala predmetnu ugovorenu promjenjivu kamatnu stopu bez da je omogućila tužitelju da pregovara o visini iste, a niti su tužite/ju razjašnjeni objektivni parametri uslijed promjene kojih bi eventualno došlo do opravdane promjene- povećanja kamatne stope. Naprotiv, tužitelju je slana samo jednostrana obavijest tužene Banke, da je došlo do povišenja kamatne stope i koliko mu zbog toga iznosi nova veća visina anuiteta otplate kredita. Zbog naprijed navedenog, tužite/j smatra da je odrednica o promjenjivoj kamatnoj stopi i načinu primjene iste sadržana u Ugovoru o kreditu neodređena odnosno neodrediva, te takova ništena i nema pravni učinak na obvezno- pravni odnos stranaka.

1.3. Udruga Potrošač je podnijela tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača što je rezultiralo donošenjem presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P- 1401/12 od dana 04.7.2013. godine, koja je nakon dugotrajne pravne borbe potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj: Pž-7129/13 od 13.6.2014. g. (kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1404/12 u pogledu promjenjive kamatne stope), a koja je potvrđena odlukom Vrhovnog suda RH broj: Revt-249/14 od 09.4.2015.g., te presudom Visokog trgovačkog suda RH broj: Pž-6632/2017 od 14.6.2018. g. (kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P- 1404/12 u pogledu ugovorene valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak), a koja je potvrđena presudom Vrhovnog suda RH broj: Rev-2221/18, tako da je sada pravomoćno utvrđeno da je tuženik u razdoblju od 01.10.2004.g. do 31.12.2008.g. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe tako što je, na način suprotan zakonu, ugovorio valutu uz koju je vezana glavnica švicarski franak, te redovnu kamatnu stopu koja je promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika.

1.4. Tužitelj se u ovoj tužbi, stoga, poziva na pravna utvrđenja iz gore navedenih presuda, sve temeljem mogućnosti koju pružaju odredba čl. 502.c ZPP-a u pogledu proširenja subjektivnih granica pravomoćnosti presude, te relevantne odredbe Zakona o zaštiti potrošača o tom pitanju.

1.5. Tužitelj ne raspolaže odgovarajućom dokumentacijom o promjenjivim kamatama odnosno njihovim stopama (jednostrane odluke banke), tečajnim listama banke, kao ni drugim dokumentima (otplatni plan, knjigovodstvena kartica, specifikacija uplata) i podacima bez kojih nije moguće utvrditi visinu iznosa koji mu tuženik mora vratiti. Budući da tužitelj ne može postaviti određeni tužbeni zahtjev prije nego što dođe do potrebnih podataka i prije nego što se provede odgovarajuće vještačenje, nakon čega će tužitelj odrediti visinu novčane tražbine čiju isplatu zahtijeva ovom tužbom podnosi stupnjevitu tužbu, međutim na ročištu održanom kod ovog suda dana 30. listopada 2019.g. povlači prijedlog glede stupnjevite tužbe.

1.6. Tužitelj je tijekom razdoblja otplate kredita zbog jednostranog povećanja ugovorene kamatne stope i porasta tečaja švicarskog franka u odnosu na hrvatsku kunu preplatio iznos kredita kako je to predviđeno prilikom sklapanja predmetnog ugovora o kreditu. Stoga tužitelj predlaže provesti financijsko-knjigovodstveno vještačenje kako bi se utvrdila visina pretplaćenog iznosa otplate kredita temeljem ništetnih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli. Tužitelj zadržava pravo nakon provedenog vještačenja specificirati i postaviti konačni tužbeni zahtjev, sve sukladno čl. 186 b st 4. i 5 ZPP-a.

1.7. Članak 8.predmetnog ugovora određuje da ukoliko korisnik kredita zakasni s uplatom mjesečnih anuiteta Kreditor će obračunati zakonski zateznu kamatu. Tijekom trajanja otplate po predmetnom kreditu tečaj CHF rastao je u odnosu na HRK, što je imalo za posljedicu povećanje anuiteta nominalno iskazano u HRK, više od početnog anuiteta, odnosno povećanja od cca 35%.

1.8. Zbog naprijed navedenog tužitelj smatra, da je navedena odredba u valutnoj klauzuli ugovorena u predmetnom ugovoru o kreditu nepoštena, neodrediva, izaziva neravnotežu prava i obveze na štetu potrošača, te kao takva ništena i nema pravni učinak na obvezno pravni odnos ugovornih stranaka. Naprijed navedene ugovorne odredbe (odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi i odredbama o tzv. "valutnoj klauzuli") su ništetne budući je takav način ugovaranja istih suprotan pozitivnoj praksi kako domaćih sudova tako i sudu Europske unije.

1.9. Temeljem svega naprijed navedenog tužitelj je tužbom zahtijevao da se utvrdi ništetnim čl. 3. i 4. Ugovora o kreditu, a kojom odredbom je banka ovlaštena vršiti promjenu kamatne stope bez posebnog zaključivanja aneksa istog ugovora, odredbe ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena otplata kredita uz korištenje valutne klauzule vezane za CHF, te je kondemnatornim dijelom tužbenog zahtjeva, nakon provedenog vještačenja, zahtijevao isplatu novčanog iznosa od ukupno 3.043,28 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

1.10. Nakon provođenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u ovoj pravnoj stvari tužitelj je specificirao i kondemnatorni dio svog tužbenog zahtjeva podneskom od 20. siječnja 2025.g., pa je tako potraživao da mu tuženik s osnove ništetne odredbe o načinu promjene kamatne stope isplati novčani iznos od 674,85 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose, te da mu temeljem ništetne odredbe o ugovaranju valutne klauzule isplati iznos od 2.368,43 eura i to također zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivio tužbi i tužbenog zahtjevu, ne spori da je njegov pravni prednik sklopio s tužiteljem Ugovor o namjenskom kreditu uz depozit broj [broj depozita]/2007, 15. veljače 2007. Tžitelj je predmetni ugovor izmijenio, u dijelu valute obveze i kamatne stope, sklapanjem aneksa uz ugovor o kreditu. Tuženik je bio obvezan ponuditi tuženiku sklapanje predmetnog Aneksa sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine br. 102/15).

2.1. U odnosu na ništetnost odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi koja više ne postoji tuženik ističe kako tužitelj pogrešno smatra kako bi se na odredbu o promjenjivoj kamatnoj ugovora o kreditu trebale primijeniti presude u donesene u kolektivnom sporu. Naime, odredba čI. 4. ugovora o kreditu nije istovjetna odredbi koja je utvrđena ništetnom u kolektivnom sporu. Jednako tako, tužitelj je sklapanjem Aneksa u cijelosti izmijenio odredbe članka 4. ugovora o kreditu, člancima 3. Aneksa ugovora o kreditu. Aneks se primjenjuje na pravni odnos stranaka retroaktivno, a što proizlazi i iz otplatnog plana koji je tužitelj primio uz aneks gdje je obračunata konverzija ugovora o kreditu na temelju izmijenjenih odredbi. Tako je visina otplate anuiteta (glavnica i kamata) određena istovrsno kao i u ugovorima o kreditu s valutnom klauzulom u EUR valuti i to od 20. veljače 2007. kao dana početka otplate ugovora o kreditu.

2.2. Tuženik posebno ističe da predmetnim Aneksom nije došlo do konvalidacije eventualno ništetne odredbe tj. ista nije pravno osnažena, što uostalom i nije moguće po odredbama ZOO-a. Međutim, ovdje je došlo do zamjene postojeće odredbe novom. Tu nema govora o konvalidaciji ništetne odredbe, budući da više nije riječ o istoj odredbi. Dakle, odredbe Aneksa u dijelu promjenjive kamatne stope i valutne klauzule u EUR treba promatrati kao nove odredbe kojima su ugovorne strane slobodno i u skladu s načelom slobode ugovaranja uredile svoje odnose s retroaktivnim učinkom i koje nisu ništetne. Pored toga, odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev- 2868/19, od 12. veljače 2019. nije utvrđeno pravo tužitelja na isplatu i kod konvertiranih kredita. Takav stav nigdje u tom rješenju nije iznesen, niti je takav stav izražen u bilo kojoj drugoj odluci tog suda. U predmetnoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske samo je paušalno naveden mogući interes za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi ugovora o kreditu koje su prestale vrijediti, ali se sud ni na koji način nije bavio problematikom tzv. konvertiranih kredita niti osnovanošću imovinsko pravnih zahtjeva temeljem takvih ugovora.

2.3. Prvenstveno, tuženik je imao pravo promijeniti valutu obveze ugovora o kreditu te su način i metoda konverzije bili unaprijed propisani (članak 5. ugovora o kreditu). Tužitelj, za vrijeme trajanja ugovora o kreditu, nikada nije zatražio promjenu valute obveze. Stoga je potpuno neshvatljivo zašto tužitelj sada tvrdi kako je odredba o CHF valuti obveze nepoštena odredba. Dakle, predmetna odredba vrlo jasno ukazuje na to da je tuženik postupao u dobroj vjeri, objasnio sve rizike valutne klauzule tužitelju i dao mu mogućnost da tužitelj promijeni početno ugovorenu valutu u bilo koje doba trajanja Ugovora.

2.4. Sklapanjem Aneksa ugovorne strane su suglasno izmijenile obvezu vraćanja kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR za cijelo vrijeme trajanja ugovornog odnosa. Tako su odredbe čl. 2. i 3. u cijelosti zamijenjene odredbom čl. 2. Aneksa ugovora o kreditu i to retroaktivno. Budući da se presuda u kolektivnom sporu primjenjuje isključivo na ugovore o kreditu u kojima je valuta vezana uz glavnicu u CHF, a koji su sklopljeni s tuženikom u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. ista nije primjenjiva u ovom postupku. Stoga, tužitelj potpuno pogrešno tvrdi kako je pravna osnova njegovog tužbenog zahtjeva odluka u kolektivnom sporu, a za koju bi sud kao trebao biti vezan prilikom donošenja odluke. Završno, tuženik ističe prigovor zastare.

3. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u ugovor o kreditu (list 8- 13 spisa), aneks (list 14-15 spisa), ugovor (list 16 spisa), potvrdu i obavijesti (list 17- 18 spisa), izračun (list 27-28 spisa), obavijest (list 29-31 spisa), dokumentaciju (list 35- 56 spisa), kamatne stope (list 67-75 spisa), nalaz i mišljenje vještaka od 29.ožujka 2025. (list 79-88 spisa), pročitan je iskaz vještaka sa zapisnika od 26.studenog 2024. godine (list 193 spisa), dopuna nalaza i mišljenja vještaka od 10.prosinca 2024. (list 205-209 spisa), pročitan je iskaz svjedoka sa zapisnika od 4.veljače 2025. (list 304 spisa), očitovanje vještaka od 10.prosinca 2024. (list 307 spisa), te je pročitan iskaz tužiteljice sa zapisnika od 26. ožujka 2025.g. (list 308-309 spisa).

4. Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio slijedeće:

5. Između stranaka je nesporna činjenica da je tužitelj kao korisnik kredita s prednikom tuženika dana 15. veljače 2007. godine sklopio Ugovor o kreditu broj: 5140030250-27000057059/2007, uz depozit, a prema kojem je tuženik kao kreditor tužitelju kao korisniku kredita odobrio i stavio na raspolaganje kredit u iznosu od 18.000,00 CHF u protuvrijednosti od HRK prema srednjem tečaju HNB-a na dan korištenja kredita, Ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Želimira Mirić iz [adresa] dana 15.02.2007. godine, pod brojem OV-1921/2007. Navedenim Ugovorom ugovoren je rok otplate kredita od 12 godina, a kredit je ugovoren po kamatnoj stopi od 4,65% godišnje dekurzivno. Efektivna kamatna stopa EKS odnosno realna godišnja stopa RKGS iznosi 5,27%. Nesporno je da su od strane korisnika kredita u cijelosti podmirene obveze proistekle iz navedenog ugovora o kreditu, te da se radi o stambenom kreditu za adaptaciju kuće. Nesporno je i da su stranke zaključile 21. siječnja 2016.g. Dodatak ugovoru o kreditu te da je izvršena konverzija u valutnu klauzulu EUR.

5.1. Uvidom u otplatni plan po predmetnom ugovoru o kreditu nesporno je utvrđeno da se tijekom otplate kredita u nekoliko navrata mijenjala visina ugovorene kamate, te da se istodobno mijenjala i visina tečaja CHF u odnosu na kunu, tako da se visina mjesečnog anuiteta povećavala.

6. Nesporno je također da je donesena pravomoćna odluka u postupku koji se vodio radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-1401/12 od 4. srpnja 2013. te da je presudom Visokog trgovačkog suda RH poslovni broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. utvrđeno da je tuženik u postupku pod brojem P-1401/12 u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništetne ugovorne odredbe na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditu promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika i drugim internim aktima banke. Nije sporno da je u pogledu ništetnosti u ugovaranju valutne klauzule ista presuda Trgovačkog suda u Zagrebu potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. a da je istu presudu potvrdio i Vrhovni sud RH u predmetu poslovni broj Rev-2212/18 od 3. rujna 2019.

6.1. Nesporno je među parničnim strankama da je u postupku koji se vodio radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-1401/12, od 4. srpnja 2013., donesena pravomoćna presuda, a kojom presudom je utvrđeno da je ovdje tuženik u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništetne ugovorne odredbe na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditu promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika i drugim internim aktima banke, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora ista banka kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku banke o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, te da je istom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu, od 4. srpnja 2013., utvrđeno da je ovdje tuženik u razdoblju od 1. lipnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima na način da je koristio u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju na način da je ugovorena valutna klauzula uz koju je vezana glavnica CHF, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja istih ugovora tužena banka kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirala o svim bitnim parametrima potrebnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana. Nesporno je da je naprijed navedena prvostupanjska presuda u odnosu na tuženika u pogledu ništetnosti ugovaranja valutne klauzule i načina promjene kamatne stope potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-6632/17, od 14. lipnja 2018. U pogledu dosega ovako pravomoćne presude donesene povodom kolektivne tužbe za zaštitu interesa potrošača nesporno je da se u tom postupku utvrđivalo i ocjenjivalo da li su tužene banke, pa tako i ovdje konkretno tuženik, potrošačima objasnili razloge i iznijeli točne i razumljive kriterije na temelju kojih prosječni potrošač može predvidjeti ekonomske posljedice koje za njega proizlaze iz spornih odredaba, odnosno u postupku koji se vodio povodom kolektivne tužbe nije utvrđivano da li je pojedini potrošač dobio sve relevantne informacije za donošenje informirane odluke hoće li ugovor s takvim odredbama sklopiti ili ne.

6.2. Sukladno članku 502.c ZPP-a i članku 118. Zakona o zaštiti potrošača ovaj sud vezan je za utvrđenja iz navedenog postupka zaštite kolektivnih interesa potrošača, tj. vezan je za utvrđenje da je ništetna odredba ugovora o promjenjivoj stopi redovne kamate i odredba o valutnoj klauzuli. Odredbe Zakona o zaštiti potrošača o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima implementirane su temeljem Direktive vijeća 93/13 EEZ od 5. 4. 1993., kao temeljnom aktu donesenom sa svrhom usklađivanja zakona i drugih propisa država koji se odnose na nepoštene odredbe u ugovorima koji se sklapaju između prodavatelja robe i pružatelja usluge i potrošača. U odnosu na pravne odnose i sporove koji su nastali prije ulaska RH u Europsku uniju u kojem se razdoblju neposredno nije primjenjivalo pravo Europske unije, postojala je obveza suda da tumači nacionalno pravo u duhu prava Europske unije i sveopće njene pravne stečevine ( što uključuje i praksu suda EU), a na što se RH obvezala sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je u primjeni od 2005.

7. Između stranaka je sporno pitanje zastare, pitanje ništetnosti odredbi ugovora u dijelu koji se odnosi na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, da li posljedično ništetnosti navedenih ugovornih odredbi, tužitelj ima pravo na isplatu razlike između isplaćenih ugovornih kamata i iznosa kamata prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi, kao i razlike u visini anuiteta do koje je došlo zbog promjena tečaja CHF u odnosu na HRK, uzimajući u obzir da je izvršena konverzija kredita u EURO, da li je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu donesena u postupku zaštite kolektivnih interesa potrošača primjenjiva i na ovaj konkretni slučaj tj. na zaključeni ugovor o kreditu između tužitelja i tuženika, pitanje neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana, da li je nastupila zastara utuženog potraživanja.

8. Na okolnost dostupnosti informacija i načina pregovaranja i pojašnjenja značenja ugovornih odredbi prilikom zaključenja ugovora izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedokinje JĆ. Tužiteljica saslušana kao stranka iskazala je da je Ugovor o kreditu sklopila 2006. godine. Kredit je bio za adaptaciju kuće, stambeni, za osobne potrebe, njena obitelj živi u njoj. Kredit u valuti CHF je sklopila kod tužene banke, budući je to bila njena banka u to doba, a ovaj kredit joj je ponuđen u banci kao najpovoljniji, sa najpovoljnijom kamatom. Bankar s kojim je sklopila ugovor nije joj objasnio rizike vezane za sam ugovor. Prilikom sklapanja ugovora razumjela je značaj valutne klauzule, kao i promjenjive kamatne stope, ali nitko joj u banci nije pojasnio ove termine. S obzirom na svoje znanje o ovim terminima tužiteljica je mislila da će doći do manjih oscilacija u anuitetima, nije bila svjesna da bi rate kredita mogle toliko rasti. Ugovor o kreditu je pročitala, napominje da se radilo o unaprijed pripremljenom obrascu ugovora, te nije imala mogućnost pregovaranja o pojedinim odredbama ugovora. Što se tiče konverzije, ona je sklopila aneks ugovoru o kreditu a budući je smatrala da će joj naredne rate kredita biti manje, priznat joj je iznos od oko 1800 kuna pretplate koji je koristila za umanjenje narednih rata kredita. S obzirom na navedeno smatra da nije obeštećena sklapanjem aneksa ugovora o kreditu. Nadalje navodi, da je u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu bila zaposlena u Uredu državne uprave Vinkovci. Navodi, da nema obrt niti je član trg. društva. Nadalje navodi, da je početna rata kredita bila oko 800 kuna, a kasnije je narasla preko 1600,00 kuna, anuitete je plaćala redovno, osobno, anuiteti su se skidali s plaće, a kredit je otplaćen.

8.1. Iz iskaza svjedokinje JĆ proizlazi da je ona bivši djelatnik tuženika, gdje je bila zaposlena od 1995. do 2012-2013. godine, radila je na blagajni i na obradama kredita. S obzirom na protek vremena konkretne tužiteljice se ne sjeća, a ne sjeća se ni općenito cjelokupnog postupka oko sklapanja ugovora o kreditu u valuti CHF, niti dali je strankama bilo šta objašnjavala vezano za valutne klauzule, promjenjive kamatne stope kao niti rizike koji bi ovi ugovori mogli nositi. Vezano za anekse ugovora o kreditima u valuti CHF, odnosno za konverzije ugovora, u istim postupcima odnosno u sklapanju ovih aneksa nije sudjelovala.

8.2. Uvidom u zaključeni Ugovor o kreditu nesporno je utvrđeno da je isti ugovor tužitelj zaključio kao fizička osoba i da mu je isti kredit odobren kao namjenski kredit i to na način da je u čl. 2. istog Ugovora određeno da isti kredit služi za adaptaciju kuće.

8.3. S obzirom na navedeno, stav je suda da tužitelju pripada pravo na pravnu zaštitu temeljem Zakona o zaštiti potrošača i to iz razloga jer njegovo svojstvo potrošača proizlazi iz samih odredbi zaključenog Ugovora o kreditu, iz kojeg je vidljivo da namjena istog kredita nije bila za nikakve poslovne, obrtničke ili druge namjene.

8.4. Tako sustav zaštite koji provodi direktiva o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima počiva na ideji da se potrošač nalazi u slabijem položaju u odnosu na prodavatelja ili pružatelja usluga što se tiče pregovaračke snage i razine informacije ( presuda Europskog suda C194/14 KĆ i ČĆ od 17.7.2014.) prvi put unutar testa nepoštenosti pretpostavlja postojanje ugovornih odredbi o kojima se nije pojedinačno pregovaralo.

8.5. Sukladno čl. 84. Zakona o zaštiti potrošača nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive, stoga proizlazi kako su nepoštene one odredbe ugovora koje su nejasne, koje nisu lako razumljive i koje nisu uočljive. Nadalje, sukladno čl. 295. Zakona o obveznim odnosima, opći uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koji jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u formalnom (tipskom) ugovoru bilo da se na njih ugovor poziva, opći uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovarateljima u istom ugovoru i u pravilu obvezuju kao i ove. O odredbama Općih uvjeta poslovanja koji su sadržani u samom ugovoru stoga se niti ne može pojedinačno pregovarati. Čl. 59. Zakona o zaštiti potrošača, kao što je ranije navedeno, propisano je što mora sadržavati ugovor o potrošačkom zajmu. Prema članku 26. st. 3. Zakona o obveznim odnosima, ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, između osoba od kojih barem jedna nije trgovac, vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a između trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata određene sukladno stavku 1. ovoga članka. Prema članku 272. Zakona o obveznim odnosima činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavila trećoj osobi da je odredi, a ako ta treća osoba neće ili ne može odrediti činidbu, ugovor je ništetan.

8.6. Sud smatra kako ugovorna odredba kojom se promjena kamatne stope čini ovisnom o odluci tuženika, nije razumljiva, obzirom kako predmetni ugovor ne sadrži referentnu stopu koja se primjenjuje na početnu kamatnu stopu, kao niti precizan način utvrđivanja promjene kamatne stope, već je ista određena samo općenito, paušalno i neprecizno. Očito je, da je promjena kamatne stope isključivo vezana uz jednostranu odluku tuženika bez sudjelovanja druge strane, odnosno bez pregovora o toj promjeni sa tužiteljem, kao i bez određivanja koliko će tih promjena do kraja otplate kredita odnosno trajanja ugovora biti, kada će te promjene prestati i iz kojeg razloga. Iz takvog ponašanja tuženika kao i iz odgovora na tužbu, proizlazi da je tuženik prilikom mijenjanja kamatnih stopa i prilikom promjene tečaja, na taj način postupao zbog promjene tržišnih uvjeta, ali jednostrano i bez pregovora s drugom stranom, što je utvrđeno i na temelju iskaza tužitelja.

8.7. Tuženik nije dokazao da je tužitelja upoznao s valutnim rizikom i rizikom promjene kamatne stope, budući da u ugovoru nije navedeno koji su to rizici i učinci koji mogu proizaći iz promjene kamatne stope i promjene tečajnih odnosa nastalih za vrijeme postojanja ugovora. Navedena odredba ugovora, koja promjenu ugovorene kamate čini ovisnom isključivo o odluci jednog ugovaratelja, bez da istovremeno precizno odredi uvjete promjenjivosti i referentnu stopa za koju se veže promjena, uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, jer u takvoj situaciji vjerovnik jednostrano određuje obvezu dužnika koji promjenu ne može predvidjeti, dok se pravilnost promjene ne može ni provjeriti, jer nema nikakvih egzaktnih kriterija.

8.8. Tuženik je, prema stajalištu ovog suda, tužitelju trebao objasniti razloge promjene kamatne stope, pojedinačno o tome razgovarati i na taj način omogućiti tužitelju kao klijentu - potrošaču, da pristane na takve odredbe i iskoristiti neke od navedenih solucija, odnosno omogućiti tužitelju da može prigovoriti povećanju stope redovne kamate ili zatražiti okončanje ugovorenog odnosa. Tuženik je primjenom navedene ugovorne odredbe, izbjegao utjecaj druge ugovorne strane, tužitelja na cijenu, što je suprotno čl. 247. Zakona o obveznim odnosima.

8.9. Osim toga, tuženik je bio dužan tužitelja kao potrošača u cijelosti informirati o riziku koji sa sobom povlači valutna klauzula kojom se glavnica kredita veže za valutu CHF i o svim potrebnim parametrima, bitnim za donošenje valjane odluke, utemeljene na potpunoj obavijesti, a što tuženik očito učinio nije, a što uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, jer dolazi do situacije da tužitelj ne može predvidjeti visinu svoje obveze. Tuženik nije dokazao da je tužitelja upoznao sa rizikom ugovaranja kredita sa valutnom klauzulom, tj. da je tuženik kao kreditor objasnio taj rizik i da je tužitelj bio upoznat i svjestan činjenice da povećanje tečaja valute utječe na povećanje glavnice duga, pripadajućih kamata, pa tako i na povećanje mjesečnih anuiteta. Takva jednostrana ugovorna odredba je nerazumljiva i protivna načelu savjesnosti i poštenja iz članka 4. Zakona o obveznim odnosima jer je neizvjestan i iznos glavnice kredita kojeg tužitelj ima obvezu vratiti banci, kao i cijena (kamata također predstavlja cijenu).

9. Nadalje st. 4. čl. 81 ZZP određeno je da ako trgovac tvrdi da se o pojedinačnoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, da je dužan to dokazati. Kako iz stanja spisa proistječe da tuženik provedenim dokazima nije osporio navode tužitelja da se o spornim ugovornim odredbama Ugovora o kreditu nije pojedinačno pregovaralo, stoga je nedvojbeno da se radi o unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru o kreditu u kojem tužitelj kao korisnik kredita nije mogao utjecati na sadržaj navedenih odredbi, stoga su po shvaćanju ovoga suda sporne ugovorne odredbe zaista prouzročile značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, te su ništetne, u smislu odredbe čl. 87. st. 1. ZZP/03.

9.1. Neutemeljeni su navodi tuženika da je sklapanjem konverzije za potrošače pa tako i za tužitelja otpao pravni interes za postavljanje bilo deklaratornog bilo kondemnatornog zahtjeva vezano za obeštećenje po osnovi ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu koji je konvertiran. Naime, sklapanjem Dodatka Ugovora nisu otklonjene posljedice eventualne ništetnosti spornih ugovornih odredaba koje se odnose na ugovorenu valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, a to stoga jer je predmetni Dodatak Ugovora samo izjednačio položaj tužitelja kao korisnika kredita u valuti CHF s položajem u kojem bi bio da je ugovorio kredit u valuti euro, pri čemu niti odredbama ZID ZPK na temelju kojih je zaključen Dodatak Ugovora nije regulirana pravna sudbina onih odredaba kojima se u ugovorima o kreditima koji su izraženi u valuti CHF ugovarala promjenjiva kamatna stopa, niti je propisano na koji način bi se trebala riješiti eventualna ništetnost takvih odredaba koja bi nastupila zbog toga što bi banke bez prethodnog dogovaranja sa korisnicima kredita same i nepošteno mijenjale prvobitno ugovorene kamatne stope. Dodatkom Ugovora (konverzijom) nije riješeno pitanje preplaćenih ugovornih kamata i tečaja prije konverzije. ( stav je Županijskog suda Rijeci u odluci posl.br. Gž-3948/2020 od 08.11.2023.).

9.2. Provedenim vještačenjem utvrđeno je da unatoč provedenoj konverziji nije postignuta ravnoteža u pravima i obvezama ugovornih stranaka. Kako zaštita potrošača u odnosu na stupanj zaštite omogućava potrošaču ostvarivanje restitucije i uspostavu pravednog stanja u ugovornom odnosu koji sadrži nepoštenu odredbu , to tužitelj i u slučaju provođenja konverzije ima pravo na utvrđenje same nepoštenosti početno ugovorenih odredbi tako i na restitucijski zahtjev onda kada provedena konverzija nije dovela do ravnoteže u pravima i obvezama stranaka, a što je u konkretnom postupku slučaj. Da je to doista tako proistječe iz presude suda Europske unije C-118/17 od 14. 3. 2019., u predmetu EĆ protiv Erste Bank Hungary Zrt) koja daje odgovor na pitanja o kreditima s ništetnim ugovornim odredbama, a primjenjujući Direktivu 93/13/EZ o ništetnim uvjetima u potrošačkim ugovorima u kojoj je utvrđeno da se čl. 6. st. 1. Direktive mora tumačiti na način da se ugovorna odredba koja je proglašena nepoštenom mora smatrati, načelno, kao da nikada nije postojala, tako da ne može imati učinak na potrošača s posljedicom ponovne uspostave pravne i činjenične situacije u kojoj se potrošač nalazio, da navedena odredba ne postoji. Činjenica da su određene ugovorne odredbe bila proglašene nepoštenima i ništetnima i zamijenjene novim odredbama kako bi se održao predmetni ugovor, ne može proizvesti učinak smanjenja zajamčene zaštite potrošača. Isto tako je u odluci Vrhovnog suda Rev 18/2018 od 26. 5. 2020. izneseno stajalište da Sporazum o konverziji kojim su odredbe osnovnog ugovora izmijenjene u pogledu valutne klauzule, kamatne stope i iznos preostale neplaćene glavnice, ne znači da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne, jer ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan niti kad uzrok ništetnosti naknadno nestane osim u izuzetnim slučajevima kad je zabrana manjeg značaja i u cijelosti je ugovor ispunjen. Slijedom navedenog sud je utvrdio da su ništetne odredbe Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je tužitelj obvezan platiti kamatu po godišnjoj kamatnoj stopi koja je promjenjiva sukladno Odluci o kamatnim stopama tuženika, a preko ugovorene kamatne stope od 4,65 %, kao i da su ništetne odredbe Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je ugovorena valutna klauzula CHF, te je donio odluku kao u točki 1. i 2. izreke.

9.3. Za donošenje odluke o zahtjevu za plaćanje novčane svote na ime restitucije relevantno je je li tužiteljičino pravo na restituciju prestalo stupanjem na snagu ZIDZPK/15 i sklapanjem Aneksa ugovora i treba li svotu dobivenu u konverziji odbiti od tužiteljičine preplate.

9.4. Ovdje valja navesti da ništetni ugovor ne postaje valjan kada uzrok ništetnosti naknadno nestane (članak 326. stavak 1. ZOO), da je obnova bez učinka ako je prijašnja obveza ništetna (članak 148. stavak 1. ZOO) te da je ništetna nagodba o pravnom poslu i kada su ugovaratelji znali za ništetnost i htjeli je nagodbom otkloniti (članak 157. stavak 2. ZOO).

9.5. Ništetne odredbe ugovora o kreditu, dakle nisu mogle biti konvalidirane, obnovljene, a niti se o njima moglo nagoditi. Cilj ZIDZPK/15 je bio da se položaj korisnika kredita s valutnom klauzulom vezanom za tečaj CHF, kao potrošača, izjednači sa položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u valuti EUR.

9.6. Međutim, niti jednom odredbom ZIDZPK/15, ali ni Aneksom ugovora koji je sklopljen na osnovi ZIDZPK/15 i u skladu s člankom 19.c ZIDZPK/15 nije regulirano pitanje rješavanja preplata u primjeni ništetnih ugovornih odredbi kredita, tj. nije riješeno pitanje posljedica ništetnosti nepoštenih ugovornih odredbi, onih o promjenjivoj kamatnoj stopi ni o valutnoj klauzuli. Ovdje valja navesti da pitanje rješavanja posljedica nepoštenih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli nije ni moglo biti rješavano dodatkom ugovora ni ZIDZPK/15 jer u tom trenutku nije bilo ni utvrđeno da su i te odredbe ništetne. Dakle, zakonodavac nije imao u vidu tu okolnost kod donošenja zakona a niti su potrošači mogli uzeti u obzir i tu činjenicu kod sklapanja Dodatka ugovora.

9.7. Ako sud nađe da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli ništetna tužiteljica i dalje ima pravo na restituciju, ono nije prestalo sklapanjem Aneksa ugovoru jer to nije ugovoreno, niti iz ZIDZPK/15 proizlazi da bi joj to pravo prestalo. Pravo na restituciju proizlazi iz odredbi članaka 323. stavak 1, 324. i 1111. ZOO. Ovdje valja navesti da je Europski sud u predmetima C-154/15, C-307/15 i C-308/15 definirao pravila koja vrijede o djelotvornoj zaštiti od nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredbi pa je tako utvrdio da u slučaju utvrđenja odredbe nepoštenom učinci djeluju od sklapanja ugovora. Smatra se da nepoštena odredba nije bila ugovorena tako da ne može imati učinak na potrošača a sudsko utvrđenje ništetnosti mora imati za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije za potrošače kao da nije bilo navedene odredbe, da potrošač stječe subjektivno pravo na restituciju i da ima pravo na punu restituciju svih neosnovano plaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora.

9.8. Iako Aneks ne sadrži odredbe koje bi regulirale pravo na restituciju valja skrenuti pozornost da se dvojbene ili nerazumljive odredbe tumače u skladu koji je povoljniji za potrošača (članka 86. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj: 96/03, 46/07 i 79/07 – dalje: ZZP/03), članka 101. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača - "Narodne novine", broj:79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13 i 41/14 – dalje: ZZP/07 i članka 54. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača - "Narodne novine", broj: 41/14, 110/15, 14/19 i 19/22 – dalje: ZZP/14. Dakle, kada bi odredbe Aneksa ugovora i bile dvojbene, a one to nisu, trebale bi se tumačiti na način koji je povoljniji za potrošača, dakle, na način da potrošač ima pravo na restituciju.

9.9. Tužiteljevo pravo na restituciju moglo je prestati odricanjem, ali nije ni na taj način prestalo.

9.10. Shvaćanje po kojemu ugovorna odredba koji su sklopili potrošač, s jedne strane, i prodavatelj robe ili pružatelj usluge, s druge strane, koja se može utvrditi nepoštenom u sudskom postupku može valjano obnoviti i potrošač se nakon sklapanja sporazuma, kojim se zamjenjuje ništetna ugovorna odredba novom odredbom, može odreći zaštite (prava na restituciju) koju mu pruža Direktiva 93/13, pod uvjetom da je dao slobodan i informiran pristanak na to odricanje i da je znao čega se takvim pristankom odriče, te da je bio upoznat sa iznosom koji bi mu pripao temeljem nepoštenih ugovornih odredbi.

9.11. Za primijetiti je i to da je Europski sud za ljudska prava u predmetu Đ protiv Republike Hrvatske između ostalog naveo " da banka potpisivanjem aneksa (dodatka ugovora o kreditu) nije udovoljila tužbenom zahtjevu", a tužitelj je u tom postupku tražio određenu novčanu svotu zbog preplate temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, pa se može opravdano zaključiti da Europski sud za ljudska prava smatra da sklapanjem ugovora o konverziji nije udovoljeno zahtjevu temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu.

9.12. Sklapanjem aneksa ugovora kojim je izvršena konverzija kredita prema odredba ZID ZKP/15 tužiteljica nije izgubila pravo potraživati preplaćene iznose temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora o kreditu, pa s obzirom na izvršenu konverziju ima pravo na eventualnu razliku preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi ugovora i svote koju je dobila u konverziji.

10. U pogledu utvrđenja visine preplaćenog dijela zbog primjene valutne klauzule i promjenjive kamatne stope provedeno je vještačenje po vještaku Tomislavu Borković iz [adresa], koji u svom nalazu navodi da je uvidom u predmetni spis (str. 8-13) utvrdio da su tužena tada pod nazivom Slavonska banka d.d. Osijek kao Kreditor i tužitelj dana 15.02.2007. zaključili Ugovor o namjenskom kreditu uz depozit broj [broj depozita] – 27000057059/2007 kojim se tužitelju stavlja na raspolaganje iznos od 18.000,00 CHF protuvrijednosti u HRK po srednjem tečaju HNB na dan korištenja kredita. Ugovor je zaključen s rokom otplate od 12 godina. Otplata kredita ugovorena je u jednakim mjesečnim anuitetima kunske protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB za CHF važećem na dan dospijeća, odnosno plaćanja. Anuiteti dospijevaju na naplatu uzastopno, svakog prvog dana u kalendarskom mjesecu počevši od dana dospijeća prvog anuiteta. Prvi anuitet dospijeva na naplatu 01.04.2007. godine. Predmetnim Ugovorom o kreditu ugovorena je redovna kamatna stopa u visini 4,65 % godišnje, promjenjiva, sve kako je navedeno istim ugovorom o kreditu. Uvidom u poslovnu dokumentaciju kreditora utvrdio je da je isplata ugovorenog iznosa od 18.000,00 CHF izvršena dana 19.02.2007. godine po tečaju za 1 CHF = 4,531293 kn, odnosno 81.563,20 kn, dok utvrđeni mjesečni iznos početnog anuiteta prema prvom otplatnom planu iznosi 163,55 CHF s dospijećima svakog prvog dana u mjesecu počevši od 01.04.2007. Stanje nedospjele glavnice u CHF na dan 30.09.2015. godine utvrđeno je u iznosu od 6.491,43 CHF, odnosno 45.315,19 kn (po važećem tečaju za 1 CHF = 6,980772 kn). Neotplaćena glavnica u CHF na dan 30.09.2015. godine u iznosu od 6.491,43 CHF po tečaju za 1 CHF = 4,531293 kn važećem na dan isplate kredita 19.02.2007. utvrđena je u iznosu od 29.414,57 kn. Stanje preračunate nedospjele glavnice kredita konvertiranog u EUR na dan 30.09.2015. godine utvrđena je u iznosu od 4.196,55 EUR, protuvrijednosti 32.028,40 kn. Razlika neotplaćene glavnice u CHF i neotplaćene glavnice u EUR na dan 30.09.2015. iskazana u HRK utvrđena je u iznosu od 13.286,79 kn (45.315,19 - 32.028,40). Prema simuliranom otplatnom planu uz valutnu klauzulu u EUR tužitelj je do dana 30.09.2015. trebao platiti 11.435,19 EUR, dok je iznos izvršenih uplata utvrđen u iznosu od 13.274,26 EUR iz čega proizlazi da je korisnik kredita više platio za 1.839,07 EUR, protuvrijednosti 14.035,93 kn (po važećem srednjem tečaju HNB za 1 EUR = 7,632078 kn). Navedeni iznos utvrđene tražbine korisnika kredita koristi se za namirenje budućih obroka/anuiteta na način da se 50 % anuiteta preračunatog u HRK na dan dospijeća namiruje iz te tražbine sve dok se iznos preplate od 14.035,93 kn u potpunosti ne iskoristi.

10.1. Ukupan iznos razlike anuiteta nastalih uslijed promjena kamatnih stopa tijekom trajanja otplate po predmetnom ugovoru o kreditu broj 57059/2007 uzimajući u obzir početno ugovorenu kamatnu stopu i njene naknadne promjene utvrđen je u iznosu od 5.084,62 kn, razlika anuiteta uzimajući u obzir početno ugovoreni tečaj u vrijeme isplate-odobrenja, kao i sve naknadne izmjene tečaja CHF na dan kada je vršena uplata, odnosno dospijeća svakog anuiteta, utvrđena je u ukupnom iznosu od 17.626,49 kn, ukupan iznos manje plaćenih anuiteta uzimajući u obzir tečaj na dan dospijeća svakog pojedinačnog anuiteta u odnosu na tečaj u vrijeme isplate -odobrenja ugovora o kreditu na dan 19.02.2007. za 1 CHF = 4,531293 kn utvrđen je u iznosu od – 218,43 kn, ukupan iznos više plaćenih anuiteta uzimajući u obzir tečaj na dan dospijeća svakog pojedinačnog anuiteta u odnosu na tečaj u vrijeme isplate - odobrenja ugovora o kreditu na dan 19.02.2007. za 1 CHF = 4,531293 kn utvrđen je u iznosu od 17.844,92 kn.

10.2. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da iznos koji tužitelj potražuje tužbom nije uzet u obzir prilikom konverzije kredita. Sve uplate tužitelja uzete su u obzir prilikom konverzije tražbine denominirane u kunama s valutnom klauzulom u CHF u tražbinu denominiranu u kunama s valutnom klauzulom u EUR na način da su tim uplatama zatvarani simulirani anuiteti prema simuliranom otplatnom planu uz valutnu klauzulu u eur. Konverzijom je utvrđeno koliko je prema simuliranom otplatnom planu uz valutnu klauzulu u EUR korisnik kredita trebao platiti, koliko je platio, odnosno da li je platio više ili manje. Ukupan iznos preplate utvrđen konverzijom predmetnog kredita iz valutne klauzule u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR na dan zaključenja Aneksa ugovoru o kreditu broj 57059/2007, odnosno 21.01.2016. godine utvrđen je u iznosu od 14.035,93 kn, koji iznos se koristi na način da se 50 % vrijednosti mjesečnog anuiteta buduće otplate kredita u EUR utvrđenog prema otplatnom planu koji je sastavni Aneksa ugovoru o kreditu broj 57059/2007 namiruje iz navedene tražbine korisnika kredita (preplate), sve dok se isti iznos utvrđene preplate u potpunosti ne iskoristi.

11. Vještak nadalje, u dopuni nalaza i mišljenja od 10.12.2024.g., a temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH objavljenog 20.05.2022. (NN 57/22) koji je stupio na snagu 15.07.2022. tj. prvog dana od dana objave odluke Vijeća EU 2022/1211 od 12.07.2022. o usvajanju eura u RH 01.01.2023. godine iskazuje utvrđene razlike anuiteta u EUR po službenom fiksnom tečaju konverzije za 1 EUR = 7,53450 kn. Ukupan iznos razlike anuiteta nastalih uslijed promjena kamatnih stopa tijekom trajanja otplate po predmetnom ugovoru o kreditu broj 57059/2007 uzimajući u obzir početno ugovorenu kamatnu stopu i njene naknadne promjene utvrđen je u iznosu od 674,85 eura pojedinačno prikazanih utvrđenih razlika za svaki mjesec utuženog razdoblja. Razlika anuiteta uzimajući u obzir početno ugovoreni tečaj u vrijeme isplate-odobrenja, kao i sve naknadne izmjene tečaja CHF na dan kada je vršena uplata, odnosno dospijeća svakog anuiteta iskazanih u Tablici 1. dopune nalaza pojedinačno za svaki mjesec utuženog razdoblja, utvrđena je u ukupnom iznosu od 2.339,44 eura. Ukupan iznos manje plaćenih anuiteta uzimajući u obzir tečaj na dan dospijeća svakog pojedinačnog anuiteta u odnosu na tečaj u vrijeme isplate - odobrenja ugovora o kreditu na dan 19.02.2007. za 1 CHF = 4,531293 kn utvrđen je u iznosu od – 28,99 eura. Ukupan iznos VIŠE plaćenih anuiteta uzimajući u obzir tečaj na dan dospijeća svakog pojedinačnog anuiteta u odnosu na tečaj u vrijeme isplate - odobrenja ugovora o kreditu na dan 19.02.2007. za 1 CHF = 4,531293 kn utvrđen je u iznosu od 2.368,43 eura.

12. Tužitelj je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti, te svoj tužbeni zahtjev u pismenom podnesku od 20. siječnja 2025.g. uskladio sa nalazom vještaka. Tuženik je imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, ali su iste uglavnom bile pravne naravi.

13. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Borković, cijeneći isti stručnim i objektivnim, zasnovanim na vjerodostojnoj dokumentaciji i sačinjenim prema opće prihvaćenoj metodologiji izračuna u identičnim predmetima. Iz nalaza vještaka utvrđeno je da iznos koji je tužitelj platio na temelju ništetne ugovorne odredbe o primjeni valutne klauzule iznosi 2.368,43 eura, a na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi iznosi 674,85 eura, a koji iznos tužitelj i potražuje po konačno uređenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 20. siječnja 2025.g.

14. Kako iz nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka proizlazi da je tijekom trajanja otplate kredita tužitelj zbog ništetnosti odredbi o valutnoj klauzuli platio viši iznos od ukupno 2.368,43 eura, a na temelju ništetne ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi 674,85 eura to je sud obvezao tuženika na isplatu preplaćenoga iznosa, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama a koje teku počev od plaćanja svakog pojedinog mjesečnog iznosa i to temeljem odredbe čl. 1115. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, budući se tuženik ima smatrati nepoštenim stjecateljem, a kako je to odlučeno u izreci ove presude.

15. Tužbeni zahtjev sud je djelomično odbio, u dijelu u kojem je tužitelj s naslova ništetne odredbe o prijevremenoj djelomičnoj otplati kredita tražio isplatu neodređenog novčanog iznosa od koji će se naknadno utvrditi po pribavljanju odgovarajuće poslovne dokumentacije od strane tuženika po nalogu suda, sve sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos počev po iznosu izračuna sudskog financijsko- knjigovodstvenog vještaka u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje dulje od godine dana uvećane za tri postotna poena. Naime, tužitelj u podnesku od 04. studenog 2019. g naglašava kako je tužbeni zahtjev podnio radi isplate s osnove ništetnih odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, a tijekom postupka nije utvrđeno da bi tužitelj prijevremeno otplatio kredit, što i sam tuženik navodi na ročištu održanom kod ovog suda dana 05. prosinca 2019.g.

16. Prema odredbi čl. 1111. st. 1. ZOO-a kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, a prema odredbi čl. 1115. ZOO-a kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Dakle, prema naprijed citiranim odredbama kad se radi o stjecanju bez valjane pravne osnove, a to u ovom slučaju jeste s obzirom da su kamatne stope određene po ugovornoj odredbi koja je suprotna zakonu i zbog nepoštene valutne klauzule vezane uz švicarski franak, dakle ništetne, tada je stjecatelj, u ovom slučaju tuženica, dužna stečeno s pripadajućim kamatama vratiti, temeljem čl. 215. ZOO, od dana stjecanja, a kako se u konkretnom slučaju primjenjuje opći zastarni rok iz čl. 225. ZOO (5 godina).

17. Prigovor zastare sud je ocijeni o neosnovanim. Čl. 245. st. 1. ZOO-a propisuje da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru, a st. 3. istoga članka da kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način. Imajući u vidu gore navedene odredbe ZOO-a o zastari, podnošenjem kolektivne tužbe dana 4. travnja 2012. Trgovačkom sudu u Zagrebu u navedenom sporu za zaštitu kolektivnih prava prekinut je tijek zastare, dok je pravomoćnim okončanjem spora pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donošenjem presude Pž-6632/2017- 10 od 14. lipnja 2018. god. zastara počela teći ispočetka, a vrijeme prije prekida neće se uračunati u tijek zastare.

17.1. Dakle, prigovor zastare tuženika je neosnovan i to iz razloga jer je prema pravnom shvaćanju Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, iznesenom u njegovoj odluci poslovni broj: Rev 2245/17, od 20. ožujka 2018., određeno da podnesena tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava iz čl. 131. Zakona o zaštiti potrošača predstavlja radnju vjerovnika kojom se prekida zastara sukladno odredbi čl. 241. Zakona o obveznim odnosima i zbog čega zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći iz početka tek od pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe. Kako je presuda Trgovačkog suda u Zagrebu kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., to znači da zastara nastupa 15. lipnja 2023.g. Obzirom je tužba podnijeta 07. lipnja 2019.g. to znači da potraživanje tužitelja radi isplate s osnova ugovorene valutne klauzule nije obuhvaćeno zastarom.

17.2. Kako je u ovom predmetu tužba tužitelja podnesena 07. lipnja 2019.g., a u konkretnom slučaju zastrani rok iznosi 5 godina sukladno odredbi čl. 225. ZOO-a, koji počinje teći u odnosu na dio zahtjeva za isplatu s osnova promjenjive kamate stope od dana pravomoćnosti presude Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-1401/2012 od 4. srpnja 2013., tj. donošenjem presude Visokog trgovačkog suda br. PŽ-7129/13 od 13. lipnja 2014., a u odnosu na valutnu klauzulu, pravomoćnošću navedene presude Trgovačkog suda u Zagrebu donošenjem presude Visokog trgovačkog suda RH od 14. lipnja 2018. pod br PŽ.6632/17.

21. Imajući u vidu sve naprijed izloženo ovaj sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1 i članku 155. Zakona o parničnom postupku te je sukladno označenoj VPS, i važećoj Odvjetničkoj tarifi, tužitelju je za poduzete radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat trošak u ukupnom iznosu od 2.154,15 eura. Odobreni trošak odnosi se na radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za: sastav tužbe = 100 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), zastupanje na pet ročišta kod suda svako po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), sastav podneska od 04. studenog 2019.g. u iznosu od 25 bodova (Tbr.8 toč. 4 OT), sastav obrazloženog podneska od 20. siječnja 2025.g. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1 OT), koje radnje ukupno nose 725 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura, iznosi 1.450,00 eura što uz 25% PDV-a u iznosu od 362,50 eura, te uz odobren trošak plaćenog vještačenja u iznosu od 266,00 eura, sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 75,65 eura, čini sveukupno dosuđeni parnični trošak u iznosu od 2.154,15 eura.

22.1. Kako je tužitelj potraživao naknadu troška sastava 4 podneska, sud je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadu troška 2 podneska za sastav kojih potražuje po 100 bodova za svaki, budući je uvidom u spis utvrđeno da podnesci od 16.12.2019.g., 07.04.2021.g., 02.12.2024.g. i 19.12.2024.g., niti su obrazloženi, niti su bili potrebni za vođenje parnice, dok mu je za podnesak od 04. studenog 2019.g priznato 25 bodova sukladno Tbr.8 toč. 4 Odvjetniče tarife, jer se ne radi o obrazloženom podnesku. Jednako tako, sud je odbio tužitelja sa zahtjevom za naknadu troška sudskih pristojbi na presudu, budući je tužitelj sukladno čl. 11 st 1 toč. 20 Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23) kao potrošač oslobođen plaćanja sudskih pristojbi u postupcima pokrenutim na temelju pravomoćne sudske presude za zaštitu kolektivnih interesa, kao i za odštetni zahtjev budući isti nije dokazao da je imao ovaj trošak, te za pristup ročištu za objavu presude, budući istom nije pristupio.

22.2. Na dosuđeni iznos parničnog troška, sud je tužitelju priznao zateznu kamatu od dana donošenja ove presude po osnovi odredbe članka 30. stavak 2 Ovršnog zakona.

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u dispozitivu presude.

Vinkovci, 9. svibnja 2025.

Sudac

Ivana Božić Pišćak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Dostaviti:

1. tužitelj po punomoćniku Marku Drnasin, odvjetniku iz Vinkovaca

2. tuženik po punomoćnicima iz Hrvoje Matić, odvjetnik u Zagrebu

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte