Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: P-147/2022-19

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Snježani Polgar, u pravnoj stvari tužiteljice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], R [adresa], protiv tuženika TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Miji Kladariću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, Pilareva 28, radi utvrđenja ništetnosti, v.p.s. 663,61 EUR, nakon glavne javne rasprave zaključene 3. travnja 2025., u prisutnosti tužiteljice osobno, i zamjenika opunomoćenika tuženika odvjetnika Tomislava Metića, na temelju čl. 335. stavak 4. ZPP-a, dana 9. svibnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da su sporazum između stranaka ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem u [adresa], kao predlagateljice i TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao protustranke, potpisan dana 01. ožujka 2021. na zapisniku Općinskog suda Slavonski Brod u predmetu poslovni broj 11 R1-77/2020 i Rješenje Općinskog suda Slavonski Brod u poslovni broj 11 R1-77/2020-14 od 01. ožujka 2021. ništetan i ne proizvode pravne učine.

Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi troškove ovoga postupka prema određenju suda sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude“,

te sa alternativnim zahtjevom koji glasi:

„Poništava se sporazum o uređenju međe između tužiteljice ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem u [adresa], kao predlagateljice i tuženika ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] kao protustranke, sklopljen i potpisan dana 01. ožujka 2021. na zapisniku Općinskog suda Slavonski Brod u predmetu poslovni broj 11 R1-77/2020 i Rješenje Općinskog suda Slavonski Brod u poslovni broj 11 R1-77/2020-14 od 01. ožujka 2021.

II Nalaže se tužiteljici ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], R [adresa], da tuženiku TH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 531,25 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 9. svibnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ĐH podnijela je dana 30. ožujka 2021. tužbu protiv tuženika TH u kojoj navodi da su stranke dana 1. ožujka 2021. u postupku uređenja međe potpisale sporazum kojim je uređena međna linija između stranaka, a koja je bila predmetom u postupku pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu koji se vodio pod poslovnim brojem R1-77/2020. Tužiteljica je dana 22. ožujka 2021. zaprimila rješenje o uređenju međe skupa s nalazom vještaka geodetske struke.

1.1.Ističe da je dana 19. lipnja 2020. podnijela prijedlog radi uređenja međe između čestica označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužiteljice i čestica označenih kao kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] te čestica označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo tuženika. Međna linija je bila upisana u katastarske mape ali su vremenom nestali međašni znakovi.

1.2. Očevidom na licu mjesta vještak geodetske struke je pokazao međnu liniju koja je upisana u katastarske mape a koja se razlikovala od međne linije iz dokumentacije koju je tužiteljica priložila uz prijedlog od 19. lipnja 2020.

1.3.Tužiteljica također nije imala saznanja da je tuženik sam pokrenuo postupak radi ispravljanja međne linije i to bez ikakvog znanja i obavijesti tužiteljice, tako da je nova međa upisana dana 1. lipnja 2020.

1.5. Uvidom u dokumentaciju koju je vještak naknadno dostavio u svome nalazu i mišljenju, a koja je kao prilog postupka osnivanja nove međe, vidljivo je da je poziv tužiteljici poslan na adresu u mjesto [adresa], Bosna i Hercegovina, odnosno na adresu za koju je predlagatelj znao da tužiteljica tamo ne prebiva. Poziv joj je trebao biti dostavljen na adresu prijavljenog prebivališta ali je sve učinjeno da se tužiteljica obmani i isključi iz postupka.

1.6. Uz to, prilikom tuženikove privatno zatražene izmjene međe, tuženik je doveo geodeta koji je premjeravao nekretnine i između ostaloga bio i na posjedu tužiteljice. Kada ih je tužiteljica upitala što to rade, oni su joj odgovorili da rade samo izmjere bez ikakve obavijesti da bi se bilo što mijenjalo u postojećem stanju. Dakle, tuženik i geodet su vidjeli tužiteljicu, pričali s njom ali ju svjesno i s namjerom nisu htjeli o ničemu obavijestiti.

1.7. Nadalje ističe da je, nakon što je zaprimila Nalaz vještaka koji je sačinjen nakon očevida 1. ožujka 2021. i potpisivanja sporazuma u predmetu br. R1-77/2020., utvrdila da je obmanuta u postupku uređenja međe.

1.8. Priznaje da je potpisala raspravni zapisnik u kojem se konstatira da je međa uređena sporazumom stranaka ali je to učinila iz razloga jer tada nije znala niti je mogla znati da je tuženik neposredno prije podnošenja prijedloga tužiteljice samovoljno i bez pristanka tužiteljice promijenio međnu liniju koja je postojala dugi niz godina ili preko 50 godina u nepromijenjenom stanju.

1.9. Sporna međna linija se nalazi kao prostor između dva objekta, obiteljske kuće u vlasništvu tužiteljice i pomoćnog objekta u vlasništvu tuženika. Na tom dijelu su u zemlji ukopane vodovodne cijevi koje služe objektu u vlasništvu tužiteljice.

1.10. Zbog navedenih razloga tužiteljica smatra da je sporazum ništetan jer se radi o nesporazumu stranaka, odnosno postoji nesklad u očitovanju volje o samoj pravnoj naravi sporazuma.

1.11. Također tužiteljica smatra da je sporazum pobojan jer je tuženik prešućivanjem i prikrivanjem važnih činjenica iskoristio njezino povjerenje, njezinu dob i neukost i doveo tužiteljicu u zabludu o mijenjanju međne linije kakva je ona bila sve do 1. lipnja 2021. Tužiteljica navodi da ne bi postpisivala sporazum da nije bila u zabludi.

1.12. Tužiteljica stoga postavlja alternativni tužbeni zahtjev u kojem predlaže da sud utvrdi da je sporazum o uređenju međa ništetan ili da se poništi kao pobojan.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev te predlaže da sud odbije oba tužbena zahtjeva i da obveze tužiteljicu na podmirenje troškova postupka.

2.1. Tuženik ukazuje da je uvidom u spis R1-77/2020 kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu vidljivo da se u spisu nalazi zapisnik sa uredovanja radi uređenja međe održanog 1. ožujka 2021. te rješenje suda od 1. ožujka 2021., međutim, u spisu se ne nalazi nikakav sporazum koji bi stranke potpisale pred sudom.

2.2. Uvidom u zapisnik od 1. ožujka 2021. sačinjen po sutkinji Biserki Trstenjak Opačak vidljivo je da se u zapisniku ne nalazi nikakav sporazum već je sudac naveo izjave stranaka onako kako su one izjavite. Naglašava da je sudski zapisnik javna isprava čija dokazna snaga je takva da se činjenice utvrđenja sadržane u toj ispravi smatraju istinitim dok se ne dokaže suprotno. Na stranici 2. zapisnika od 1. ožujka 2021., u drugom i trećem odlomku, vidljivo je da je tužiteljica izjavila da joj je sporna međa samo u dijelu između dvorišne zgrade – garaže protustranke i kuće predlagateljice. U tom spornom dijelu tužiteljica je predložila da se međa uredi na način da ona prolazi 26 cm od temelja dvorišne zgrade – garaže protustranke i dalje prema ulici do željeznog stupa kapije uz postojeću žičanu ogradu sa betonskim stupovima te pravolinijski na ulicu. U ostalom dijelu je suglasna da međa ide prema posjedovnom stanju koje se poklapa sa katastarskim mapama. Iz navedenog je vidljivo da je tužiteljica sama predložila da se međa uredi na način kako je to njoj odgovaralo, a međna linija koja je uređena po njenom prijedlogu se ne poklapa sa međnom linijom utvrđenom prilikom označavanja međne linije po geodetu DH 2020. godine te se ne može govoriti o zabludi koja je postojala kod tužiteljice oko međne linije definirane ovim uredovanjem geodeta DH.

2.3. Tuženik navodi da čak i da je bilo nekih nepravilnosti prilikom označavanja međne linije po geodetu DH, one nisu mogle imati učinak dovođenja tužiteljice u zabludu, niti su na bilo koji način utjecale na način na koji je u konačnici sud uredio međnu liniju jer u spornom dijelu međna linija nije uređena po međi označenoj po DH.

2.4. Tuženik također navodi da nije jasno na koji je to način tuženik doveo tužiteljicu u zabludu.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1-77/2020-10 od 1. ožujka 2021. (list 5-7 spisa), rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1-77/2020-14 od 1. ožujka 2021. (list 8-11 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Maria Tomića, mag. ing. geodezije od 1. ožujka 2021. (list 12 spisa), ZK izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] (list 13 spisa), ZK izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] (list 14-15 spisa), ZK izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] (list 16 spisa), izvadak iz katastarskog plana (list 17-19 spisa), geodetski elaborat vještaka DH (list 20-31 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1-77/2020, saslušane su stranke ĐH i TH na ročištu za glavnu raspravu dana 3. prosinca 2024. (list 65-67 spisa), saslušan je svjedok DH na ročištu za glavnu raspravu 3. travnja 2025. (list 72-73 spisa), te je dodatno saslušana tužiteljica ĐH na ročištu za glavnu raspravu 3. travnja 2025. (list 73-74 spisa).

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka ocijenio tužbene zahtjeve kao neosnovane u cijelosti.

5. Sud je kao nesporno utvrdio da je međa između čestica u vlasništvu stranaka uređena na Zapisniku od 1. ožujka 2021.na licu mjesta po Općinskim sudom u Slavonskom Brodu, poslovni broj R1-77/2020-10, temeljem sporazuma stranaka.

6. Sporno je međutim, je li tuženik postupao prijevarno, odnosno je li doveo tužiteljicu u zabludu zbog čega je tužiteljica pristala na takvo sporazumno uređenje međe.

7. Uvidom u spis R1-77/2020 kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu, sud utvrđuje da je tužiteljica dana 18. lipnja 2020. pokrenula postupak uređenja međa između njenih nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] i nekretnina tuženika TH označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te između njenih nekretnina i nekretnine susjeda kao suvlasnika ČH i UH koje su označene kao k. č. br. [katastarska čestica].

7.1. Tužiteljica u prijedlogu za uređenje međa navodi da između njenih nekretnina i nekretnina tuženika nema međašnih znakova jer su nestali ili uklonjeni u nepoznatom periodu prije nego što je tužiteljica stekla pravo vlasništva na njezinim nekretninama. Kako međa nije propisno obilježena međašnim znakovima postoji opravdan interes tužiteljice za podnošenje prijedloga i provođenje postupka obnove i uređenja međa.

7.2. Na ročištu održanom kod Općinskog suda u Slavonskom Brodu, dana 27. kolovoza 2020., tužiteljica je izjavila da ostaje kod prijedloga za uređenje međa a tuženik da nije potrebno uređenje međa jer međa nije sporna. Međna linija je poznata obzirom da su izgrađene zgrade i postoji ograda. Zgrade su građene prije 1976. godine, a ograda prije 30-40 godina. U jednom dijelu je tužiteljica srušila zgradu i tu je tuženik postavio privremenu ogradu na mjestu s čime se i tužiteljica suglasila. To je bilo prije 7-8 godina te spora oko međe , nije bilo.

Tužiteljica na tom ročištu navodi da je nekretnine kupila 2008. godine od MH. Tom prilikom prijašnja vlasnica joj je pokazala gdje se proteže međa između njene nekretnine i nekretnina TH i po njenom se međa proteže još metar od zida tada stare kuće. Stara kuća je srušena 2014. godine te je prilikom izgradnje nove kuće još pomakla među jer je polazila od toga da su zgrade susjeda TH na samoj međnoj liniji. Tužiteljica je 2012. ili 2013. vršila legalizaciju i prilikom legalizacije je međa ucrtana na način da se proteže kroz sredinu onog prostora između njihovih zgrada, a ne na način da su zgrade tuženika na međnoj liniji. Kad je to uočila obratila se geodetu DH te joj je rečeno da nakon legalizacije pazi da se to ne unese u katastarski plan. Spor oko međe je nastao prije dva mjeseca kad je postavljala željezna vrata odmah iza kuće a do bršljana, tj. žive ograde susjeda, čemu se susjed usprotivio i rekao da postavlja vrata na njegovu nekretninu. Iz tog razloga želi da se međa uredi.

7.3. Radi uređenja međa Općinski sud u Slavonskom Brodu je zakazao očevid uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Maria Tomića na licu mjesta za dan 1. ožujka 2021. na adresi [adresa]. Na tom očevidu su stranke izjavile da su suglasne da se prethodno premjeri i pokaže međa po katastarskim mapama. Nakon što je strankama pokazana međa po katastarskim mapama iste nisu suglasne da se međa uredi po katastarskim mapama. Također je utvrđeno da međa po katastarskim mapama odstupa od posjedovne međe i to u dijelu između obiteljske kuće predlagateljice i dvorišne zgrade protustranke jer se po posjedovnom stanju međa u tom dijelu proteže po okapnici dvorišne zgrade protustranke a prema katastarskim mapama međa je 50 cm udaljena od temelja zgrade protustranke. Predlagateljica navodi da je u tom dijelu međa sporna dok je u ostalom dijelu suglasna s međom po posjedovnom stanju koja je identična i sa međom po katastarskim mapama te predlaže da se na spornom dijelu međa uredi na način da ona prolazi 26 cm od temelja dvorišne zgrade protustranke i dalje prema ulici do željeznog stupa kapije uz postojeću žičanu ogradu sa betonskim stupovima te pravolinijski na ulicu. Protustranka je također suglasna da se međa uredi na način kako je tužiteljica predložila jer ne želi daljnje sukobe i sporove te predlaže da se tužiteljica očituje da li će tražiti da se na spornom dijelu dvorišne zgrade skida red crijepa jer u tom slučaju ne prihvaća sporazum o uređenju međe. Tužiteljica navodi da neće tražiti uklanjanje jednog reda crijepa pod uvjetom da protustranka tu postavi oluke i da se odvodnja oborinskih voda postavi na način da se one ne slijevaju na njezinu nekretninu. Punomoćnica predlagateljice te protustranka su se izričito na zapisnik odrekle prava na žalbu na dio rješenja o uređenju međe a zadržali su pravo na žalbu na odluku o troškovima.

7.4. Općinski sud u Slavonskom Brodu je stoga na temelju sporazuma stranaka donio rješenje pod poslovnim brojem R1-77/2020-14 od 1. ožujka 2021. kojim je utvrdio međnu liniju između nekretnina u vlasništvu tužiteljice i tuženika na način da se međa proteže u smjeru jug-jugoistok između točaka A, B, C, D, E, F, G i H. Točka A je označena narančastim sprejom na zidanom stupu ograde protustranke 20 cm od jugoistočnog ugla, točku B predstavlja željezni stup kapije tužiteljice, točka C je krajnji željezni stup kapije, točka D je označena drvenim kolcem i narančastim sprejem, točke E je jugoistočni ugao pomoćne gospodarske zgrade protustranke i označena je narančastim sprejom, točka F je označena drvenim kolcem udaljenim 0,1 m od jugoistočnog kraja ugla gospodarske zgrade protustranke, točka G je početni betonski stup ograde i krajnja točka H je betonski stup na kojem je narančastom bojom označena točka. Stranke su uvedene u posjed ovako obnovljene međe. Protiv tog rješenja je dopuštena žalba samo zbog odluke o troškovima te je tužiteljica zbog toga pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pokrenula postupak radi utvrđenja ništetnim ili poništenja rješenja o uređenju međe.

8. Nevaljanost ugovora se manifestira na dva načina; ništetnost i pobojnost. Obzirom da je tužiteljica u samom tužbenom zahtjevu istakla kao jedan od zahtjeva da se sporazum o uređenju međa utvrdi kao ništetan, sud naglašava da je prema članku 322. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023; dalje: ZOO) propisano da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Obzirom da ovaj sporazum o uređenju međa nije protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ni moralu društva, sud prelazi na utvrđivanje je li sporazum o uređenju međa pobojan.

9. Prema članku 330. ZOO-a ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom određeno. Članak 331. stavak 1. ZOO-a popisuje da ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost ustanovljena može zahtijevati da se ugovor poništi.

9.1. Članak 280. stavak 1. i stavak 2. ZOO-a propisuje da je zabluda bitna ako se odnosi na objekt ugovora, bitna svojstva objekta ugovora, na osobu s kojom se sklapa ugovor ako se sklapa s obzirom na tu osobu, a i na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri strana smatraju odlučnim, a strana koja je u zabludi ne bi inače sklopila takav ugovor.

9.2. Članak 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; dalje: ZV) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Stavak 2. tog članka određuje da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni. Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima. Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

9.3. Radi utvrđivanja sporne činjenice je li tužiteljica dovedena u zabludu kod sklapanja sporazuma o uređenju međa, sud je izveo dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka DH.

9.4. Tužiteljica ĐH iskazuje da je ona vlasnica kuće u [adresa] na adresi [adresa] i okućnice koja se pruža iza kuće. Radi se o k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a tuženik je vlasnik susjednih parcela 1394, 1395/1, 1395/2 i 1395/3 u k. o. [katastarska općina]. Pokrenula je postupak za uređenje međe jer su uništeni međašni znakovi i jer je htjela da joj se pokaže prvotna međa koja je bila a ne ona koja je promijenjena. Nadalje navodi da u vrijeme kada se održao očevid da joj je nestao sin tako da je zbog toga bila izvan sebe. Na očevid je došla osobno uz pratnju odvjetnice, sudskog vještaka i tuženika. Sudski vještak je pokazao među koja je bila promijenjena, a prema kojoj međi je tuženik ušao u njeno područje u širini od oko 0,5 m i u dužini oko 20 m. Tužiteljica navodi da je znala da je to inače njezina zemlja jer je stavila vodovodne cijevi iza kuće, a koji dio zemljišta je tuženik oduzeo. Širina između njene parcele i tuženikove je oko 1 m. Tuženik je postavio ogradu po međi i jedan ćošak je prelazio na njenu parcelu što joj nije smetalo, ali joj je smetalo što je ušao pola metra u njeno zemljište jer je proširio krov na svojoj zgradi tako da je krov prelazio na njenu parcelu. Vještaku je rekla da ne može međa ići pola metra u njenu česticu, a tuženik je rekao da je to ispravno. Vještaku je rekla da međa ide ravno i da tako treba biti ali ju nisu slušali i nisu htjeli napisati u zapisnik onako kako je rekla. Vještak je na njene navode pomaknuo liniju za 26 cm umjesto 0,5 m, tako da je tuženiku zapravo pripalo 26 cm, a ispod kojih se nalaze tužiteljičine vodovodne cijevi. Vještak je postavio kolčiće kao međašne znakove na liniji uređene međe što joj nije odgovaralo. Rekli su da je to otprilike kako je bilo prije pa je tužiteljica pristala na to jer je tu prije bila međa, a znala je da međa nije bila tako prije i mislila je da su oni upisali onako kako je ona govorila na zapisnik što nije slučaj. Sudac nije pokazao na licu mjesta da međa ide po tim kolčićima. Tužiteljica je pristala da međa bude tako kako su postavljeni kolčići jer su svi tvrdili da je to to i da krov ide preko njenog dijela te ona više nije mogla ništa. Kada je pročitala zapisnik tužiteljica je rekla svojoj odvjetnici da to nije to, odnosno da odmah ide na sud da se to poništi. Odvjetnica je rekla da se to ne može poništiti nego se treba čekati skica mjernika te će ona onda podnijeti tužbu. Na rješenje o uređenju međe je podnijela žalbu. Tužiteljica navodi da ona nije tražila uređenje međe već da joj se pokaže prvobitna međa.

9.5. Tuženik TH navodi da mu nikada nije bila sporna međa između njega i tužiteljice, već je samo tužiteljici bila sporna. Njegova zgrada je napravljena prije 1968. i krov na toj zgradi je isti kakav je bio prije 1968. i taj krov je dijelom prelazio na parcelu tužiteljice, a kod legalizacije je promijenjena međa da tih 26 cm koliko je prelazio krov zgrade bude sastavni dio njegove parcele. Tuženiku je mjernik DH u postupku legalizacije izravnao tu među tako da ne ide po temelju nego po crijepu. Legalizacija je provedena početkom 2021. godine, a tužiteljica je tražila uređenje međe. Na uređenju međe je bila tužiteljica, njezina opunomoćenica, vještak i tuženik osobno. Vještak je pokazao među kakva je bila prije legalizacije i obilježio je, a prije legalizacije je dio crijepa prelazio na parcelu tužiteljice širine koliko je jedan crijep. Vještak je obilježio među kao na katastarskim mapama, a nije se nikako radilo o pola metra, nego oko cca 30 cm koliko je taj krov prelazio na parcelu tužiteljice. Tužiteljica je potom pristala da međa ide tako do temelja njegove zgrade i on je pristao iako je dosjelošću taj dio zemljišta pripao njemu tako da nemaju nikakvih sukoba. Pristali su na među koju je vještak pokazao i koju je obilježio kolčićima i koje je sudac na terenu utvrdio i uredio. Tužiteljica uvijek nešto radi po dvorištu, tako da ne zna da je stavila vodovodne cijevi, i da je stavila na njegovo zemljište on ne bi ništa rekao. Ne zna da su postavljene ikakve cijevi, a ako jesu postavljene njemu ne smetaju. Nakon nekog vremena tužiteljica je pomakla kolčiće i više toga nema. Tuženik je tu stavio ogradu uz koju je posadio bršljan a koja se nalazi ispred njegove zgrade i kuće tužiteljice i taj dio nije ni sporan. Na dijelu koji tužiteljica osporava se ništa ne radi jer je to zemljište ispod krova u dužini zgrade 5 m, a širine do 30 cm. Sud je uredio među i ne zna zašto ga tužiteljica tuži. Uređena je kako je na licu mjesta trebala ići. Platio je pola troškova i više ne želi ništa plaćati.

9.6. Na raspravi od 3. travnja 2025. svjedok DH iskazuje da su prvi put pristupili izmjeri k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika u svrhu legalizacije objekta. Obzirom da oni ne uređuju među već samo snimaju postojeće stanje objekata, ograda i sl., to su i snimili i napravili elaborat za legalizaciju. Svjedok osobno nije bio na terenu nego njegovi djelatnici, tako da ne zna je li bila prisutna vlasnica susjedne parcele. Navodi da se za potrebe legalizacije ne zovu međaši nego se samo utvrđuje postojeće stanje koje je moglo biti različito od mapnog stanja. Sjeća se da su legalizirani svi objekti na toj parceli i to 13 objekata i sjeća se da je izdana uporabna dozvola za građevine koje su građene prije 1968. godine te je izdano rješenje o izvedenom stanju za objekte koji su izgrađani do 2011. godine. U međuvremenu se izmijenio njihov koordinatni sustav pa su morali izaći na teren radi izmjere njihovih točaka te su to učinili i vidjeli da stanje u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] nije izmijenjeno u odnosu na 2013. godinu. Nakon toga su izradili geodetski elaborat evidentiranja te čestice i objekata, a prilikom izrade elaborata pozvani su svi susjedi na uviđaj o izrađenom elaboratu. Elaborat su radili radi upisa u katastru i zemljišnim knjigama, a u koje knjige se upisivala pozitivna zabilježba za sve građevine. U tijeku izrade elaborata pozivani su svi susjedi na uvid na izrađeni elaborat. Prema njegovim podatcima tužiteljica se nije odazvala, kao i neki drugi susjedi. Tužiteljici su poslali poziv na adresu u [adresa] jer su imali podatke o njenoj adresi u BiH iz evidencije katastra i zemljišne knjige. Geodetski elaborat je dostavljen u katastar na pregled i ovjeru te je 2. srpnja 2020. ovjeren da je tehnički ispravan i dalje slijedi provedba u katastru i zemljišnoj knjizi, a što je i provedeno. Poslije je čuo da se vodio postupak uređenja međe između stranaka, ali ga to nije zanimalo jer je svoj posao odradio i sa uređenjem nije imao ništa te mu nije poznato kako je naknadno uređeno. Prilikom legalizacije su posao radili prema pravilima struke te evidentirali tu parcelu po ogradama i okapnicama jer one moraju biti evidentirane kao pripadak objektu koji se nalazi na parceli u vlasništvu tuženika. Npr. ako je okapnica kontra ili nema okapnice, onda se ide po zidu tako da je u konkretnom slučaju za drugi objekt linija razgraničenja išla po zidu. Napominje da je nešto bilo sporno legalizacija ne bi bila moguća. Na poseban upit tužiteljice da ga je kontaktirala vezano za tu legalizaciju i obilježavanje točaka, a što je bilo prije uređenja međe, svjedok navodi da se ne sjeća kontakta s tužiteljicom te je moguće da je s njom kontaktirao jer godišnje ima oko 400 predmeta i ne može se sjetiti svih stranaka ali joj nije mogao reći da je nešto krivo napravio. Također navodi da tužiteljica nije legalizirala svoje objekte na parceli jer da je, geodet bi također došao na njenu parcelu i evidentirao postojeće stanje. Poslali su obavijest tužiteljici a da li je ona dobila obavijest ili nije, to ne zna. Ne provjeravaju je li dostava uredna ili ne, ali tvrdi da elaborat ne bi bio ovjeren po katastru da je bilo nekih nepravilnosti. Da je tužiteljica bila prisutna i stavila neku primjedbu, mogli bi provesti taj postupak jedino da je pokrenula postupak uređenja međe, a u tom slučaju bi katastar zaustavio provedbu. Svjedok tvrdi da na bilo koji način nije sudjelovao u uređenju međe nego je samo za potrebe legalizacije evidentirao posjedovno stanje kako se uživalo na terenu. Sud je iskaz svjedoka ocijenio kao vjerodostojan, nepristran, potpun i logičan.

9.7. Tužiteljica ĐH je u svom dodatnom iskazu na raspravi od 3. travnja 2025. priložila dokumentaciju iz koje proizlazi da je njen sin nestao i pronađen ubijen tako da kada je bilo uređenje međe nije bila pri sebi i nije mogla misliti i zato je pristala na sporazum, pogotovo što su svi govorili da ona nije bila u pravu. Sjeća se da je rekla ako je bilo to prije njegovo, neka bude i dalje, ali to nije tako uvedeno. Sud joj je pokazao među, ali ne prvobitnu, već onu koju je on pomakao pola metra prema njenoj čestici i to kada su bili na licu mjesta. Rekla je da to ne može biti to. Kada je napravljena skica vidjela je da to nije kakva je bila prvobitna međa, a prvobitna međa je išla skroz ravno i čak je djelom išla preko tuženikovog zida. Tuženik je produžio krov za jedan crijep prije nego što je bila legalizacija. To je napravio prije 2011. godine i taj crijep je produžio u njenu nekretninu. Radi toga je zvala inspektora kojom prilikom je rečeno da se ne može ništa i da to samo može sud rješavati. Stoga je išla sudski rješavati među nakon što je tuženik legalizirao objekte na svojoj parceli. Prilikom uređenja međe je rekla vještaku da ostavi taj dio kako je crijep, s time da stavi okapnicu, ali nije znala da tuženiku pripada i zemlja ispod tog dijela krova jer ona ima postavljene cijevi za kanalizaciju i vodovod i to možda 20 cm od njegovog zida. Koristi svoju parcelu skroz do zida tuženika jer su tu njezine cijevi, te ona čisti taj dio zemlje ispod koje se nalaze te cijevi. Tvrdi da je pošteno kupila i platila svoju parcelu i nikome ništa nije oduzela te traži da joj tuženik naknadi sve troškove koje joj je prouzročio.

10. Zaključno, sud nije utvrdio da je tužiteljica dovedena u bitnu zabludu oko sporazumnog uređenja međe. Činjenica da je tužiteljica sama pokrenula postupak uređenja međe te da je na očevidu sudjelovala osobno uz opunomoćenicu, dakle stručnu pravnu pomoć, da joj je pokazano na licu mjesta gdje se međna linija proteže, da je međna linija označena na licu mjesta, da nije na zapisnik prigovorila pokazanoj međi te da se odrekla prava na žalbu, pokazuje izričitu volju i znanje tužiteljice o spornim činjenicama. Rješenje o sporazumu stranaka doneseno na očevidu na licu mjesta, kao i činjenica da su stranke uvedene u posjed ovako obnovljene međe pokazuje punu svijest tužiteljice o stvarno uređenoj međi

10.1. Nadalje, prema članku 103. stavku 5. ZV-a, od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Obzirom da je tužiteljica bila osobno prisutna na očevidu gdje je međa označena međašnim znakovima mogla je prigovoriti omeđivanju, no isto je propustila učiniti iz nepoznatog razloga.

10.2. Tužiteljičini navodi da je tuženik sam ispravljao međnu liniju bez ikakvog znanja i obavijesti tužiteljice su također neosnovani. Iskazom tuženika od 3. prosinca 2024., kao i iskazom svjedoka DH, sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik u postupku legalizacije angažirao geodeta radi izrade elaborata postojećeg stanja što je potrebno radi donošenja rješenja o izvedenom stanju, a ne u svrhu uređenja međa bez znanja tužiteljice.

10.3. Stoga, sud nije utvrdio da je tužiteljica dovedena u bitnu zabludu na način kako tvrdi u tužbi.

10.4. Osim navedenog, međa između čestica u vlasništvu stranaka je uređena temeljem rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. R1-77/2020-10 na licu mjesta dana 1. ožujka 2021., te je doneseno Rješenje o uređenju međe pod brojem R1-77/2020-14 iz kojeg proizlazi da je međa uređena sukladno čl. 103. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju. U navedenom predmetu nije sačinjena sudska nagodba o uređenju međe da bi se ista mogla utvrditi ništetnom ili poništiti. Naime, zaključena nagodba predstavlja ugovorni odnos između stranaka i može se poništavati odnosno utvrditi ništetnom kao sklopljeni ugovor između stranaka.

10.5. U konkretnom slučaju međa je uređena temeljem citiranog rješenja suda koje rješenje se ne može poništavati u parničnom postupku kao niti sporazum, koji predstavlja način uređenja međe, a ne i sklopljenu nagodbu o uređenju međe.

10.6. Tužiteljica se odrekla od žalbe, no ista je sukladno čl. 103. stavak 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , mogla u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa. Dakle, tužiteljica je trebala podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na spornom dijelu, te uređenje međe u skladu s tužbenim zahtjevom, što nije učinila, a ne zahtjev radi utvrđenja ništetnim, odnosno pobojnosti sporazuma, a koji sporazum nije sklopljen u formi sudske nagodbe.

10.7. Slijedom navedenog valjalo je u svakom slučaju odbiti tužiteljicu sa podnesenim zahtjevima i odlučiti kao u izreci presude.

11. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje: ZPP), a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a te je tuženiku dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 531,25 EUR.

11.1. Sud je priznao tuženiku trošak odgovora na tužbu od 5. svibnja 2021. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 8.1. Tarife nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023; dalje: Tarifa), zatim trošak zastupanja na ročištu 9. studenog 2022. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu 21. svibnja 2024. u iznosu od 25,00 EUR prema Tbr. 9.5. Tarife, trošak zastupanja na ročištu 3. prosinca 2024. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife, i trošak zastupanja na ročištu od 3. travnja 2025. u iznosu od 100,00 EUR prema Tbr. 9.1. Tarife. Ukupno troškovi zastupanja iznose 425,00 EUR, te je sud uz priznati PDV od 106,25 EUR tuženiku dosudio trošak u iznosu od 531,25 EUR.

12. Slijedom navedenoga, sud je odlučio kao u izreci presude.

U Požegi, 9. svibnja 2025.

Sudac

Snježana Polgar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda za županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. ĐH, [adresa]

2. Odvjetnik Mijo Kladarić, Slavonski Brod, Pilareva 28

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte