REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-431/2020-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Tamari Dagostin Mušković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Pavletić, odvjetnik u Puli, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, radi utvrđenja prava služnosti prolaza i provoza, nakon zaključene glavne rasprave 12. ožujka 2025. održane u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonske zastupnice tuženice, 9. svibnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], samostalno i putem pravnih prednika, dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dvosmjerno trasom i u obuhvatu označenima crvenom bojom na skici lica mjesta Veting d.o.o. od 25. veljače 2022., koja se nalazi u prilogu ove presude, na tako označenoj površini od 18 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tako označenoj površini od 260 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je po pravomoćnosti ove presude ovlašten ishoditi uknjižbu prava služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dvosmjerno trasom i u obuhvatu označenom crvenom bojom na skici lica mjesta Veting d.o.o. od 25. veljače 2022. koja se nalazi u prilogu ove presude, na tako označenoj površini od 18 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tako označenoj površini od 260 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola za k. o. [katastarska općina].

II Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužitelju MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu 828,19 EUR, u roku 15 (petnaest) dana.

III U preostalom dijelu odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

IV Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 11. srpnja 2020. navodi da je tuženica zemljišnoknjižni vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], šuma, površine 62116 m2, i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], šuma, površine 180 m2, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige Općinskog suda u Puli- Pola za k. o. [katastarska općina], kao i da je tužitelj zemljišnoknjižni vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, [adresa], dvorište, površine 1039 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige Općinskog suda u Puli-Pola za k. o. [katastarska općina]. Ističe da tužitelj kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi obiteljske kuće i pripadajućeg zemljišta, osobno i putem svog pravnog prednika, za prilaz istoj kako pješice, tako i kolima, dugi niz desetljeća, još od vremena prije izgradnje navedene obiteljske kuće, a u svakom slučaju dulje od dvadeset godina, koristi naznačene dijelove k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, a čemu se tuženik nikada nije protivio. Temeljem čl. 186.a Zakona o parničnom postupku tužitelj se u pogledu tužbenog zahtjeva tuženici obratio pisanim zahtjevom za mirnim rješenjem spora, no ona isti nije prihvatila, a pritom tužitelj napominje da je tuženica od vremena davanja negativnog očitovanja na pisani zahtjev u katastarskim i zemljišnim knjigama provela cijepanje zemljišta, formirajući od tadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] novonastale k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Smatra da je na osnovi odredbe čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima poštenim posjedovanjem, izvršavajući njen sadržaj kroz dvadeset godina uz izostanak protivljenja vlasnika poslužnih nekretnina, dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to trasom širine 4 metara naznačenom na kopiji katastarskog plana u prilogu tužbe, pa radi usklađivanja zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to trasom širine 4 metara naznačenom na kopiji katastarskog plana, te da tužitelja ovlasti da po pravomoćnosti presude ishodi uknjižbu predmetnog prava služnosti, a potražuje i troškove postupka.

1.1. Tužitelj je podneskom od 18. ožujka 2025. specificirao tužbeni zahtjev, uskladivši ga s nalazom i mišljenjem vještaka, a na način da predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj samostalno i putem pravnih prednika dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dvosmjerno trasom i u obuhvatu označenima crvenom bojom na skici lica mjesta Veting d.o.o. od 25. veljače 2022., koja se nalazi u prilogu presude, na tako označenoj površini od 18 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tako označenoj površini od 260 m2 od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa da je po pravomoćnosti presude ovlašten ishoditi uknjižbu prava te služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola za k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu tuženica navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe da se tužitelj obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora 20. travnja 2020., ali da je navedenim zahtjevom traženo da se utvrdi da je podnositelj zahtjeva, ovdje tužitelj, stekao pravo služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Republike Hrvatske, a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja. Ukazuje kako sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve što sadrži i tužba, a da se pritom misli i na formu, ali i sadržaj, odnosno da zahtjev postavljen u zahtjevu za mirno rješenje spora mora biti istovjetan tužbenom zahtjevu, što ovdje nije slučaj. Smatra kako tužbu treba odbaciti zbog razloga neistovjetnosti tužbenog zahtjeva i zahtjeva za mirno rješenje spora, budući da tužitelj zahtjevom za mirno rješenje spora traži utvrđenje prava služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se tužbom zahtjeva utvrđenja prava služnosti prolaza i provoza na teret k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Napominje da zakonski zastupnik tuženice ne sudjeluje u postupcima koji se provode pred Državnog geodetskom upravom, stoga tuženica nije imala saznanja o provedenom cijepanju, a čak i da je suprotno, tužitelj je bio dužan podnijeti novi zahtjev za mirno rješenje spora tuženici. U slučaju da sud zauzme stajalište da tužitelj nije bio dužan podnijeti novi zahtjev za mirno rješenje spora nakon provedenog cijepanja, tuženica osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe kako tužitelj u tužbi tvrdi da on i njegovi pravni prednici dugi niz godina, dulje od dvadeset, za pristup svojoj nekretnini faktično vrše posjed prava služnosti provoza i prolaza preko nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u vlasništvu tuženice, a da su za zasnivanje prava stvarne služnosti dosjelošću propisane pozitivne i negativne pretpostavke, i to faktično posjedovanje odnosno vršenje sadržaja služnosti, posjed određene kakvoće (pošten i istinit posjed) te protek određenog vremena za izvršenje sadržaja i neprotivljenje vlasnika poslužnog dobra. Stoga, uzimajući u obzir navedene zakonske pretpostavke, navodi kako su tvrdnje tužitelja iz tužbe paušalne a da u prilog svojim tvrdnjama tužitelj nije dostavio ni povijesni zemljišnoknjižni izvadak ni povijesni izvod iz katastra. Ističe da je potrebno utvrditi tko je bio upisan na nekretnini prije upisa tuženice, te da ako je ista bila upisana kao društveno vlasništvo, na stvarima u društvenom vlasništvu prema čl. 29. Zakona o vlasničkopravnim odnosima nije bilo moguće stjecanje prava vlasništva ni prava stvarnih služnosti dosjelošću. Vrijeme potrebno za dosjelost na nekretninama u društvenom vlasništvu počinje teći od dana stupanja na snagu Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, odnosno od 8. listopada 1991. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviđa vrijeme (rok) dosjelosti od 20 godina za stjecanje prava služnosti dosjelošću. To znači da se, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nisu ispunile sve pretpostavke za stjecanje prava služnosti dosjelošću. Naime, dosjelost se prekida ako dođe do promjene vlasnika nekretnina na kojoj se služnost izvršava, a novi vlasnik nije znao niti je morao znati da netko izvršava sadržaj služnosti. U konkretnom slučaju tužitelj nije naveo kada je i kako stekao vlasništvo svoje nekretnine jer bi tek od tada počeo teći rok dosjelosti u odnosu na tuženicu. Predlaže da se tužba odbaci uz naknadu parničnog troška tuženici, a podredno da se tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige, pregled statusa predmeta, odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora, ispise s geo portala, fotografije, povijesni prikaz-izvadak iz zemljišne knjige, povijest promjena na katastarskim česticama, nalaz i mišljenje vještaka, iskaz svjedoka ĐU i iskaz tužitelja.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

5. Prije svega, valja istaknuti kako su neosnovani navodi tuženice da tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe nije postupio u skladu s odredbom čl. 186.a ZPP. Naime, između stranaka je nesporno da se tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe obratio tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali da je u međuvremenu, nakon zaprimanja odgovora tuženice (list 10 spisa), provedeno cijepanje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice i to formiranjem novonastalih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice (list 45 do 47 spisa). Dakle, kako su provedenim cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirane novonastale k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a koje su čestice (i dalje) u vlasništvu upravo tuženice i preko kojih se proteže prolaz u odnosu na koji tužitelj u ovom postupku traži utvrđenje stvarne služnosti i to u istom pravcu i u istom opsegu (dužini i širini), što tuženica niti ne spori u postupku, ocjenjuju se neosnovanim tvrdnje tuženice da je tužitelj trebao podnijeti novi zahtjev za mirno rješenje spora s označenim novonastalim česticama (umjesto ranije u zahtjevu označene k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koju je provedeno cijepanje).

6. Između parničnih stranaka nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], kuća, [adresa], dvorište, površine 1039 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako to proizlazi i iz zemljišnoknjižnog izvatka. Nesporno je da je tuženica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica], Monte Karoca, šuma površine 62116 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], Monte Karoca, šuma, površine 180 m2, obije upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako je to vidljivo i iz zemljišnoknjižnog izvatka. Također, između stranaka nije sporno da su k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] formirane cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice, a kako je to utvrđeno i uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama (list 57 spisa).

7. Sporno je između stranaka je li tužitelj osobno i putem svojih pravnih prednika izvršavao sadržaj prava služnosti i to prolaza i provoza na teret nekretnina tuženice u razdoblju duljem od dvadeset godina, a da se tuženica tome nije protivila.

8. Naime, prema odredbi čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst – dalje: ZVDSP) stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (čl. 229. st. 2. ZVDSP).

8.1. Stjecanje stvarne služnosti dosjelošću na jedank je način bio reguliran i odredbom čl. 54. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (“Službeni list SFRJ 6/80., 36/90., 53/91., 91/96. – dalje: ZOVO) kojom je propisano da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio. Stvarna služnost ne može se steći dosjelošću ako je vršena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužnog dobra, silom, prijevarom ilia ko je služnost ustupljena do opoziva.

9. Radi utvrđenja spornih činjenica i identifikacije nekretnina sud je proveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjerničke struke Veting d.o.o. Sud je na uviđaju uz pomoć sudskog vještaka mjerničke struke identificirao sporni prolaz prema pokazivanju tužitelja. Pri tome je utvrđeno da se put proteže od zida kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od 4 m te koja se dalje proteže do kuće tužitelja, odnosno da prijedlog služnosti u naravi predstavlja makadamski put po k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] uz ograde prema k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i dalje, sve k. o. [katastarska općina].

9.1. Uvidom u nalaz i mišljenje vještaka mjerničke struke Veting d.o.o. od 1. ožujka 2022. utvrđeno je da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao kuća [adresa], površine 143 m2 i dvorište površine 896 m2, u posjedu tužitelja, dok su k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površne 62116 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], šuma, površine 180 m2 u posjedu tuženice. Vještak zaključuje kako je u naravi vidljivo da tužitelj ima samo jedan ulaz na svoju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je put kojeg je tužitelj pokazao u naravi makadam put po k. č. br. [katastarska čestica] u širini 4 metara od k. č. br. [katastarska čestica] uz granicu sa k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] do međe s k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Površina makadam puta po k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 16 m2 a po k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 260 m2, a koji put je vještak naznačio na skici lica mjesta crvenom bojom (list 71 spisa).

9.2. Sud je u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Veting d.o.o. s obzirom da je sačinjeno objektivno i stručno, u skladu s pravilima struke poštujući nalog zadan od strane suda, a na nalaz i mišljenje vještaka primjedbe nisu imale niti parnične stranke.

10. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama od 31. ožujka 2021. (list 57 do 59 spisa) utvrđeno je da je pravni prednik tužitelja NU stekao predmetnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupoprodajom iz 1987. Pravni prednik tužitelja je 2004. darovao predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelju.

11. Iz iskaza svjedoka ĐU utvrđeno je da se predmetni put nalazi nekih 150 do 200 m od svjedokove kuće prema [adresa], da se radi o prolazu koji građani koriste za prolaz do svojih kuća, da je na predmetno područje došao među prvima i izgradio kuću s time da je njegova kuća na području grada Pule a od tužitelja na području Medulina s obzirom da je blizu granice između ta dva područja, da poznaje tužiteljevu suprugu koja je kod tužitelja počela dolaziti pred sigurno nekih 10 ili 15 godina a koja je kada je dolazila kod tužitelja prolazila po predmetnom prolazu odnosno putu, da je tužiteljev otac tu parcelu imao i ranije i to pred nekih 20 ili 30 godina te da je tada tužitelja poznavao iz viđenja i oni su i pred tih 20 il 30 godina koristili taj put za dolazak do svoje kuće. Svjedok je pojasnio da je put o kojem govori išao od glavne ceste lijevo te se spuštao niz dvije parcele od kojih je jedna maslinik i onda skreće ulijevo prema parceli tužitelja, te da je tužitelj taj put koristio za prolazak automobilom a nekada i pješice.

10.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka ĐU kao vjerodostojan jer je svjedok iskazivao detaljno i životno logično te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

11. U svom iskazu tužitelj je naveo da su njegovi roditelji kupili kuću na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1985. i da od kada se kuća kupila do nje se isključivo dolazilo po predmetnom putu, te da drugi put za dolazak do kuće ne postoji, niti im je itko ikada branio prolazak po predmetnom putu. Istaknuo je da mu je 2003. otac predmetnu parcelu prepisao te da je tužitelj nastavio koristiti predmetni put. Pojasnio je da su predmetnim putom do kuće prolazili automobilom, biciklom, sa prikolicom za automobile te da se s glavne ceste do predmetnog puta prolazi dijelom koji je u njegovom suvlasništvu i proteže se od glavne ceste do šume, kako je to prikazao i na uviđaju. Tužitelj je naveo da do svoje parcele odnosno kuće nema nikakav drugi pristup, osim ovog koji je predmet spora i kojeg je pokazao na uviđaju te da mu je kuća okružena drugim nekretninama u vlasništvu trećih osoba. Istaknuo je da put koristi po cijeloj dužini svoje parcele jer se na kraju njegove parcele nalazila alatnica i sa te zadnje strane su ulazili u parcelu. Kada se kupila predmetna kuća nije znao je li predmetni put u vlasništvu njegove obitelji ili ne, a da nije u njegovom vlasništvu saznao je prije nekih pet ili šest godina možda 2015. ili 2017. Predmetni put je uvijek tu postojao i nikad o tome nije ni razmišljao, a ne zna je li takva saznanja imao i njegov otac.

11.1. Iskaz tužitelja prihvaćen je kao vjerodostojan s obzirom da je tužitelj iskazivao detaljno i životno te u skladu s utvrđenim stanjem na uviđaju i materijalnom dokumentacijom u spisu.

12. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je pravni prednik tužitelja i tužitelj osobno izvršavao sadržaj stvarne služnosti prolaza i provoza u razdoblju duljem od dvadeset godina, odnosno da su preko predmetnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] (ranije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u naravi makadam puta pristupali do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to biciklom, automobilom i prikolicom za automobil, kao i pješice, i to u kontinuitetu od 1987. pa nadalje, te da je to jedini put koji tužitelj ima za pristup do svoje nekretnine, a da se tuženica tome nikada nije protivila, niti je to itko ikada tužitelju i njegovim pravnim prednicima branio.

13. Vezano uz prigovor tuženice da tužitelj nije mogao dosjelošću steći pravo stvarne služnosti na nekretnini u društvenom vlasništvu, a u odnosu na koji prigovor je uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišnih knjiga utvrđeno da je prethodno k. č. br. [katastarska čestica] (sada k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] dolazila upisana kao društveno vlasništvo te da je 2008. proveden upis tuženice (list 45 do 47 spisa), valja istaknuti kako je na temelju odredbe čl. 55. ZOVO-a, koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. i koji je bio na snazi do donošenja Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima do 8. listopada 1991., kada je brisana ova odredba, bilo propisano da se stvarna služnost na nekretnini koja je društveno sredstvo u društvenoj pravnoj osobi ne može steći dosjelošću, što posljedično znači da je od 8. listopada 1991. bilo moguće stjecati stvarnu služnost na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu, ali ne i prije toga. No, prvotno je odredbom čl. 388. st. 4. ZVDSP koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama, dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Ovu odredbu je Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom od 17. studenog 1999. stavio izvan snage, međutim, u smislu stajališta Europskog suda za ljudska prava u predmetima Trgo protiv Hrvatske br. 35298/04, Radomilja i drugi protiv Hrvatske br. 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske br. 22768/12/10, kao i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. Rev-291/14, Rev x-974/17 te Rev-215/22), u rok za stjecanje stvarnih prava, imajući u vidu da je predmetna nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva, računa se i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991.

14. Dakle, kako je tužitelj putem pravnih prednika i osobno započeo dosjedanje 1987., a po ocjeni ovog suda vrijeme potrebno za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću računa se i prije 8. listopada 1991., odnosno prije stupanja na snagu Zakona o preuzimanju ZOVO, kako je to ranije obrazloženo, dosjedanje je završilo 2007., a iz kojeg razloga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točci I izreke ove presude.

15. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP budući da je tuženica u cijelosti izgubila parnicu pa je dužna tužitelju naknaditi parnični trošak. Tužitelju je priznat trošak jednokratne nagrade u visini od 200 bodova sukladno Tbr. 7. t. 2. u vezi s Tbr. 52. t. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i „Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23), odnosno prema Tarifi koja je bila na snazi u trenutku pokretanja postupka, i to u visini od 200 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR i pripadajući PDV, ukupno iznosi 500,00 EUR. Nadalje je tužitelju priznat i zatraženi trošak vještačenja i izlaska suda u ukupnom iznosu od 248,56 EUR, dok će neutrošeni dio predujma u iznosu od 69,97 EUR biti vraćen tužitelju. Tužitelju je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u uplaćenom iznosu od 26,54 EUR, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR.

15.1. Tuženica nije uspijela u sporu, pa je u cijelosti odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

U Puli 9. svibnja 2025.

Sutkinja

Tamara Dagostin Mušković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave presude za stranku koja je bila uredno pozvana na ročište za objavu, a za stranku koja nije bila uredno pozvana na ročište za objavu taj rok teče od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dna:

1. tužitelju po pun.

2. zz tuženice