REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-448/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović-Terzić, predsjednice vijeća, Lidije Klašnja-Petrović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Šebalj Meglajec, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice [adresa], [osobni identifikacijski broj], ... sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj] zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel protiv tuženika HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, od 20. siječnja 2023., poslovni broj: 48 Povrv- 297/2020-15 , u sjednici vijeća održanoj 9. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tuženika HČ iz [adresa] i ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, od 20. siječnja 2023., poslovni broj: 48 Povrv-297/2020-15, u pobijanoj točki I i III izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Odlukom suda prvog stupnja presuđeno je:
" I Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Suzane Hrabra u Zadru, poslovni broj Ovrv – 1999/2019 od 24. listopada 2019., u dijelu kojim je naloženo ovršeniku sada tuženiku HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da ovrhovoditeljici sada tužiteljici [adresa], [osobni identifikacijski broj], ... sa sjedištem u [adresa], [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.458,39 (tisućučetiristotinepedesetosameuratridesetdevetcenti) eura / 10.988,21 (desettisuća devetstotinaosamdesetosamkunadvadesetjednulipu) kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznose:
- 155,82 eura / 1.174,04 kuna od 22. ožujka 2018.,
- 160,63 eura / 1.210,25 kuna od 22. travnja 2018.,
- 160,24 eura / 1.207,30 kuna od 28. svibnja 2018.,
- 162,35 eura / 1.223,27 kuna od 24. lipnja 2018.,
- 162,04 eura / 1.220,93 kuna od 22. srpnja 2018.,
- 164,49 eura / 1.239,34 kuna od 23. kolovoza 2018.,
- 163,74 eura / 1.233,67 kuna od 21. rujna 2018.,
- 120,78 eura / 910,00 kuna od 20. listopada 2018.,
- 120,78 eura / 910,00 kuna od 23. studenog 2018.,
- 42,53 eura / 320,43 kuna od 20. listopada 2018.,
- 44,99 eura / 338,98 kuna od 23. studenog 2018.,
pa do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.
II Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Suzane Hrabra u Zadru, poslovni broj Ovrv – 1999/2019 od 24. listopada 2019., u dijelu troškova ovršnog postupka, nastalih u iznosu od 225,63 (dvije stotine dvadeset pet eura šezdeset tri centa) eura / 1.700,00 (tisuću sedam stotina) kuna i predvidih u iznosu od 4,98 (četiri eura devedeset osam centi) eura / 37,50 (trideset sedam kuna pedeset lipa) kuna, sa zakonskim zateznim kamatama.
III Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.050,17 (tisuću pedeset eura sedamnaest centi) eura / 7.912,50 (sedam tisuća devet stotina dvanaest kuna pedeset lipa) kuna, sve u roku od 15 (petnaest) dana, dok se u preostalom dijelu za iznos koji predstavlja razliku preko dosuđenog do zatraženog iznosa, zahtjev tužiteljice odbija.“
2. Protiv prvostupanjske presude pravodobno se žali tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14; dalje ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe.
2.1. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 6. i 11. ZPP-a i da je povrijedio načelo jednakosti oružja budući da prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer iz iste nije jasno koji je pravni subjekt u ovom postupku tužitelj, odnosno je li to [adresa] ili ... i da je na ovaj nedostatak ukazivao još u odgovoru na tužbu, međutim zastupnik tužitelja predmetnu nepravilnost nije otklonio niti ga je prvostupanjski sud pozvao na ispravak nepravilnosti pa da su u presudi kao tužitelj označena dva pravna subjekta i da osim toga što je potpuno nejasno tko je tužitelj u ovom postupku, tuženik ne zna kome bi prema sadržaju izreke presude trebao isplatiti dosuđeni novčani iznos pa da je slijedom navedenog prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a. Osim toga navodi da je u ovom postupku istaknuo negativnu činjenicu, odnosno da nije bio posjednik i korisnik predmetnog stana i da se prvostupanjski sud nije ni osvrnuo na dostavljene materijalne dokaze te da je odbio provesti i predložene personalne dokaze pa da je stoga prvostupanjski sud tuženiku uskratio mogućnost dokazivanja i na taj način povrijedio načelo poštenoj suđenja i procesne ravnopravnosti, čime je počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP-a.
2.2. Pored navedenog tuženik osporava utvrđeno činjenično stanje kao nepotpuno i pogrešno, navodeći da iz presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj Povrv- 158/18 od 26. listopada 2018., zapisnika s rasprave od 18. rujna 2018. i zapisnika o izvršenom očevidu jasno proizlazi da tuženik nije bio u posjedu predmetnog stana, već da je posjednik i korisnik stana bio HČŠ i da je unatoč gore navedenim materijalnim dokazima prvostupanjski sud na temelju jedne e-mail poruke zaključio da je u utuženim razdoblju tuženik bio u posjedu stana, a koja je e-mail poruka bila razmatrana u okviru parničnog postupka Povrv-158/18 te je zaključeno da ona nije dokaz o činjenici da je tuženik koristio predmetni stan, a da prvostupanjski sud nije pozvao tuženika i nije ga ispitao na okolnosti slanja e-mail poruke.
2.3. Zaključno navodi da u postupku nije proveden dokaz kojim bi se utvrdilo kolika bi bila vrijednost stečenog bez osnove, budući da je prvostupanjski sud obrazložio da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju bez osnove, da odluka povjerenstva Vlade RH o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine nije primjenjiva u ovom predmetu je tuženik s RH nije bio u ugovornom odnosu najma, već kako je utvrdio sud, u izvanugovornom odnosu stjecanja bez osnove, a da se za utvrđivanje stečenog bez osnove mora provesti vještačenje pa kako tužiteljica vještačenje nije predložila da je prvostupanjski sud bio dužan odbiti tužbeni zahtjev. Iz navedenih razloga osporava i odluku o parničnom trošku.
3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 10.988,21 kn na ime najma zbog korištenja nekretnine u vlasništvu [adresa] bez pravne osnove.
6. Postupak je započeo prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga ... [adresa] te je po prigovoru tuženika rješenje javnog bilježnika stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
7. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice primjenom instituta stjecanja bez osnove, iako se poziva i na odredbu članka 165. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZV) i utvrđuje da je naznačena tužiteljica aktivno legitimirana u ovom postupku kao vlasnica predmetnog stana i da je [adresa] osnovala trgovačko društvo ... za upravljanje imovinom u njezinom vlasništvu, da predmetno trgovačko društvo upravlja nekretninama za svoj račun, a u ime [adresa], da je tuženik pasivno legitimiran jer je pravomoćnom presudom poslovni broj Ps-2/2016 od 25. studenog 2016. naloženo upravo tuženiku da iseli iz predmetnog stana i da ga preda od osoba i stvari [adresa] te da je na temelju predmetne presude pokrenuta ovrha radi iseljenja koja je dovršena i da je tuženik bespravnim korištenjem nekretnine kao nepošteni posjednik stekao korist time što je besplatno mogao stanovati u stanu u vlasništvu [adresa], izbjegavajući time plaćanje najamnine i da je stoga dužan naknaditi tužiteljici mjesečnu najamninu za utuženo razdoblje, odnosno vrijednost postignute koristi sukladno odredbi članka 1111. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO), u svezi članka 165. stavka 1. ZV-a, čija je visina utvrđena Odlukom povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje imovinom [adresa] o utvrđivanju visine slobodno ugovorene najamnine od 21. studenog 2000. („Narodne novine“ broj: 120/00).
8. Ispitujući pobijanu presudu utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 6. ZPP-a, kao niti povreda načela jednakosti oružja, s obzirom da pravo na raspravljanje obuhvaća obaviještenost stranke o zahtjevima i dokazima protivne stranke te mogućnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza pa odbijanjem dokaznih prijedloga tuženika nije počinjena navedena procesna povreda, a osim toga, prvostupanjski sud samostalno odlučuje koje će dokaze provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica te je na temelju članka 8. ZPP-a ovlašten samostalno dokaze ocjenjivati. Stoga sud nije dužan izvoditi sve dokaze koje su stranke predložile, već samo one kojima se utvrđuju relevantne činjenice. U ovom parničnom postupku, prvostupanjski sud je izvodio dokaze u okviru činjeničnih navoda stranaka, postavljenog tužbenog zahtjeva i kroz norme materijalnog prava koje je smatrao potrebnim primijeniti na konkretni tužbeni zahtjev te je dokazne prijedloge tuženika odbio zaključujući da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno za donošenje pravilne i zakonite odluke.
9. Međutim, osnovano tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a iz razloga što prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, s obzirom da je u presudi kao tužiteljica naznačena [adresa] pa tuženik pravilno ukazuje da na temelju ovako postavljene aktivne legitimacije nije jasno koji je pravni subjekt u ovom postupku tužitelj, odnosno je li to [adresa] ili ... Naime, u prvostupanjskoj presudi kao jedan tužitelj označena su dva pravna subjekta sa poslovnom sposobnošću te iako je točno da je ... [adresa], osnovala [adresa] kao jedini osnivač, ... upisane su u Sudski registar kao pravna osoba pod MBS: [matični broj subjekta] pa je ista tvrtka pravni subjekt s poslovnom sposobnošću i može biti nositelj obvezno pravnog odnosa, poduzimati pravne radnje te stjecati prava i obveze. Dakle, ... nisu tijelo državne uprave, dakle nisu dio izvršne vlasti [adresa], nego samostalni pravni subjekt s pravnom i poslovnom sposobnošću pa je po ocijeni ovog suda, prvostupanjski sud, prihvaćanjem ovako naznačena aktivne legitimacije, počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se ukazuje navodima žalbe.
10. Zbog navedenoga, a neovisno o daljnjim istaknutim žalbenim razlozima prihvaćena je žalba tuženika, ukinuta je pobijana presuda u točki I i III izreke presude te je predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje.
11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka, uvažavajući utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja te će pozvati tužiteljicu da uredi i pravilno naznači aktivnu legitimaciju te će nakon što otkloni bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano, donijeti novu zakonitu odluku u skladu sa člankom 338. stavkom 3. i 4. ZPP-a, vodeći računa da tužiteljica svoje pravo temelji na odredbi članka 165 stavak 1. ZV-a prema kojoj nepošteni posjednik mora predati stvar vlasniku i naknaditi sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, a to je svakako najamnina kako pravilno zaključio i prvostupanjski sud te da se dakle u konkretnom se slučaju radi o uporabi tuđe stvari koja je još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) vraćena vlasniku, a ne o institutu stjecanja bez osnove. Prvostupanjski sud će ujedno odlučiti i o troškovima cjelokupnog postupka.
12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 369. stavka 1. ZPP-a, prihvaćena je žalba tuženika, ukinuta je prvostupanjska presuda u točki I i III izreke te je predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.
Slavonski Brod, 9. svibnja 2025.
Predsjednica vijeća
Irena Dikanović-Terzić
