REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-10390/2023-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 4. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 8. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, isplati na ime naknade štete svotu od 23.767,58 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 13.09.2021. godine do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i naknaditi trošak parničnog postupka, u rok od 15 dana.“
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 487,81 eur, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. U tužbi se tvrdi da je osiguranik tužitelja ČZ smrtno stradao u prometnoj nezgodi dana 27.6.1994. u Sesvetama, da je odgovornost za naknadu štete utvrđena pravomoćnom odlukom ovog suda broj P-2731/11, kojom je utvrđen doprinos osiguranika tužitelja u omjeru od 60%. Tvrdi se da je udovici ŠZ rješenjem tužitelja broj MO-724378 od 15.9.1994. priznato pravo na obiteljsku mirovinu, da za ranija razdoblja postoje pravomoćne presude, a neki postupci su još uvijek u tijeku. Tvrdi se da je tužitelj za razdoblje od 1.10.2019. do 31.8.2021. s osnova obiteljske mirovine ukupno isplatio 59.418,96 kn. Obzirom da je osiguranik tužitelja pridonio prometnoj nezgodi u omjeru od 60%, to iznos od 23.767,58 kn (40% od 59.418,96 kn) predstavlja štetu za tužitelja u navedenom razdoblju. Dana 22.9.2021. tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom da isplati naknadu štete te je tuženik dopisom od 28.9.2021. otklonio zahtjev tužitelja obzirom je za ranije obračunsko razdoblje izjavljena žalba.
2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 23.767,58 kn sa zateznom kamatom od 13.9.2021. do isplate, kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje činjenične navode pod I. i II. tužbe. Ističe kako je u konkretnom slučaju sporna primjena Zakona o mirovinskom osiguranju i pravu tužitelja da od tuženika potražuje isplatu punog iznosa mirovine isplaćene osiguraniku tužitelja u razdoblju od 1.10.2019. do 31.8.2021. U pogledu odgovornosti za naknadu štete, tuženik ističe da je u ovom predmetu riječ o regresnom zahtjevu HZMO protiv osiguratelja, a ne izvornog štetnika te da tužitelj u ostvarenju svog regresnog zahtjeva nema svojstvo treće osobe jer pojam "treća osoba" obuhvaća samo neposrednog oštećenika i u iznimnim slučajevima članove njegove obitelji. Sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, tužitelj ima pravo na naknadu štete samo od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane osobe, te se o odgovornosti tuženika u ovoj pravnoj stvari mora raspravljati u okviru pravila o krivnji. Nadalje, tuženik navodi da je tužitelj udovici svog osiguranika ŠZ utvrdio pravo na obiteljsku mirovinu rješenjem od 15.9.1994., koji datum valja uzeti kao nastup štetnih posljedica štetnog događaja te obzirom da je šteta za tužitelja nastupila isplatom mirovine po rješenju od 15.9.1994., na odnos između stranaka primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je u primjeni od 30.12.2014. kojim je regulirano pravo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da od osiguravajućeg društva potražuje naknadu samo ako postoji razlika između invalidske (obiteljske) mirovine utvrđene konkretnom oštećeniku i one koja bi mu se odobrila u slučaju povrede na radu, i to samo u visini te razlike.
4. Tuženik je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev i tužitelja obveže na naknadu parničnog troška tuženiku.
5. U dokaznom postupku sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. (str. 136-147 spisa), te izvršio uvid u presliku rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Područna služba u Zagrebu broj: MO-724378, OB: 03196183854 od 15.9.1994. (list 3 spisa), presliku Obračuna isplata predmet: OB: 03196183854 JZ od 29.9.2021. s prilozima (listovi 5-16 spisa), presliku dopisa tužitelja od 22.9.2021. i presliku poštanske povratnice (list 17 spisa) i e-mail od 28.9.2021. (list 19 spisa).
6. U pisanom Nalazu i mišljenju od 15.10.2024. vještak Ručević vještačenja d.o.o. (str. 136-147 spisa) navodi da u razdoblju od 1.10.2019. do 31.8.2021., razlike između pretpostavljenih invalidskih mirovina koje bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju ozljede na radu i isplaćenih obiteljskih mirovina i, u omjeru od 60% (suodgovornost pokojnog osiguranika tužitelja za predmetni šetni događaj), iznose ukupno 1.104,13 eur (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa). Pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'd1' (u valuti eur), a datumi dospijeća istih u stupcu 'e' Tabele 1 Nalaza.
7. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine.
8. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 3.154,50 eur /23.767,58 kn sa zateznim kamatama i to na ime isplaćene obiteljske mirovine obitelji umrlog osiguranika tužitelja i to za razdoblje od 1.10.2019. do 31.8.2021.
10. Između stranaka nije sporno:
- nastanak štetnog događaja,
- pasivna legitimacija tuženika,
- doprinos osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja u omjeru od 60%.
11. Između stranaka je sporna osnova i visina tužiteljeva potraživanja.
12. Iz rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Područna služba u Zagrebu broj: MO-724378, OB: 03196183854 od 15.9.1994. (list 3 spisa) proizlazi da se tim rješenjem ŠZ, rođ. **.**.1937., udovici umrlog osiguranika PZ, priznaje počevši od 27.6.1994. pravo na obiteljsku mirovinu u svoti od 551,57 kn, mjesečno, da će se priznata mirovina isplaćivati iz sredstava Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, mjesečno unatrag, te da pravo na obiteljsku mirovinu traje dok za to postoje zakonski uvjeti.
13. Iz Obračuna isplata, predmet: OB: 03196183854, JZ od 29.9.2021. s prilozima (listovi 5-16 spisa), proizlazi da je na ime obiteljske mirovine korisnici OZ, za razdoblje od 1.10.2019. pa do 31.8.2021. ukupno isplaćeno 59.418,96 kn, a 40% isplaćenog iznosa iznosi 23.767,58 kn.
14. Za donošenje odluku u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP) kao posebnog zakona.
15. Člankom 27. st. 1. ZOOP propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. istog člana ZOOP propisano je da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. toga članka smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog člana ZOOP propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Stavkom 4. istog člana ZOOP propisano je da se odredbe stavka 1., 2. i 3. toga članka odgovarajuće primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.
16. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-552/2022 od 17.5.2022., u kojoj je predmet zahtjeva bila naknada štete s naslova isplate mirovine isplaćene u razdoblju od 1.1.2019. do 31.10.2020., zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode te da prije svega treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP. Također da osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to ZOOP.
17. Dakle, prema članku 27. ZOOP obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, te je stoga u ovom slučaju bilo potrebno utvrditi postoji li razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
18. Nakon provedenog financijskog vještačenja utvrđeno je da u razdoblju od 1.10.2019. do 31.8.2021. razlike između pretpostavljenih invalidskih mirovina koje bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju ozljede na radu i isplaćenih obiteljskih mirovina i, u omjeru od 60% (suodgovornost pokojnog osiguranika tužitelja za predmetni šetni događaj), iznose ukupno 1.104,13 eur
19. Prema tome, u razdoblju od 1.10.2019. do 31.8.2021. potencijalna invalidska mirovina kao posljedica ozljede na radu je veća od ostvarene obiteljske mirovine, odnosno ostvarena obiteljska mirovina je manja od potencijalne invalidske mirovine utvrđene kao posljedica ozljede na radu, pa sukladno odredbi čl. 27. st. 1., st. 2. i st. 3. ZOOP, ne postoji obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu za isplate koje je tužitelj učinio svom osiguraniku u utuženom razdoblju.
20. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude pod I.
21. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.
22. Trošak tuženika u ukupnom iznosu od 487,81 eur, odnosi se na:
- trošak financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 eur,
- trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 156,00 eur.
23. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.
U Zagrebu 8. svibnja 2025.
Sutkinja
Sanja Lovrić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).
Dostaviti:
1. tužitelju
2. tuženiku
