Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Splitu

Split, Domovinskog rata 4

Pp-439/2022-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenikâ Hrvatske ceste d.o.o., EO, GO, MO i KO, zbog prekršaja iz članka 262. stavka 1. točke 12. i stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), u povodu optužnoga prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zaštite okoliša i vodopravne inspekcije, klasa: 351-02/19-05/829, ur. broj: 443-02-03-13-22- 18 od 17. siječnja 2022., nakon javne glavne rasprave održane 5. svibnja 2025. u prisutnosti predstavnice pravne osobe, generalne opunomoćenice HO, **.**.2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.

okrivljena pravna osoba Hrvatske ceste društvo s ograničenom odgovornošću, za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta, sa sjedištem u [adresa], OIB: 55545787885, temeljni kapital: 14.252.410,00 eura, osuđivana,

k r i v a  j e

što od isteka jedne godine od korištenja zahvata, tj. puštanja u promet dionice D126 „Most hrvatskih branitelja“ 2. lipnja 2017., pa do 29. srpnja 2021., nije na mostu kopno – otok Čiovo tijekom kasnojesenskog razdoblja obavila istraživanje fitoplanktona i optičkih svojstava mora na više točaka u širem području mosta, kao ni ispitivanje bentoske flore i faune na profilu uzduž trase mosta, koje su mjere propisane rješenjem o procjeni utjecaja na okoliš tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, klasa: UP/I-351-03/07-02/67, ur. broj: 531-08-3-1-

1-2-8-08-6 od 7. veljače 2008.,

čime je počinila prekršaj iz članka 262. stavka 1. točke 12. Zakona o zaštiti okoliša,

pa joj se na temelju navedene odredbe toga Zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 39.900,00 (trideset devet tisuća devetsto) EURA,

koju je dužna platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno, a ako u tom roku plati dvije trećine (2/3) novčane kazne, smatrat će se da ju je u cijelosti platila.

Nalaže se okrivljenoj pravnoj osobi na ime troškova prekršajnoga postupka platiti iznos od 200,00 (dvjesto) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilno.

II.

Okrivljenici:

1. EO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

2. NIKŠA KONJEVOD, OIB: [osobni identifikacijski broj], Dubrovnik, Janjevska 3,

3. PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

4. KO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],

na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnoga zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

o s l o b a đ a j u  s e  o d  o p t u ž b e

da bi u vrijeme, na mjestu i na način opisan u točki I. izreke ove presude, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, počinili prekršaj iz članka 262. stavka 1. točke 12. i stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša.

Na temelju članka 140. stavka 1. u vezi sa stavkom 2. Prekršajnoga zakona, troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. toga Zakona u odnosu na ove okrivljenike padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Optužnim aktom okrivljenike se tereti za prekršaj opisan u izreci.

2. Okrivljena pravna osoba u pisanoj obrani u bitnom navodi kako nije počinila prekršaj, izlaže kronologiju događaja i poduzetih radnja u vezi s obvezama koje se tiču mjera zaštite okoliša, smatra da djelo u vrijeme počinjenja nije postojalo kao prekršaj te da je nastupila zastara prekršajnog progona. Okrivljenici odgovorne osobe također poriču prekršaj te smatraju da oni nisu odgovorne osobe. Okrivljenik EO nije iznio obranu, pa je u odnosu na njega glavna rasprava održana u njegovoj odsutnosti, u skladu s člankom 167. stavkom 3. Prekršajnog zakona.

3. U dokaznom postupku pročitan je izvadak iz Sudskog registra za pravnu osobu, dokazna građa priložena pisanoj obrani pravne osobe (rješenje Ministarstva okoliša i energetike od 18. rujna 2017., dopis Dvokut Ecro d.o.o. okrivljenoj pravnoj osobi od 22. studenoga 2022., Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Most kopno – otok Čiovo s pristupnim cestama – izmjena zahvata iz travnja 2017. s prilozima), pravilnik o unutarnjem ustrojstvu okrivljene pravne osobe s katalogom radnih mjesta Sektora za razvoj i strateško planiranje, Odjela za studijsku pripremu i zaštitu okoliša, zapisnici o inspekcijskom nadzoru od 28. veljače 2020., 17. ožujka 2021. i 29. lipnja 2021., obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona te potvrde o prekršajnoj osuđivanosti okrivljene pravne osobe i okrivljenikâ EO i GO, dok ostali okrivljenici nisu osuđivani. Ostali dokazni prijedlozi odbijeni su raspravnim rješenjem, zbog u njemu navedenih razloga.

4. Čitanjem rješenja o procjeni utjecaja na okoliš tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, klasa: UP/I-351-03/07-02/67, ur. broj: 531- 08-3-1-1-2-8-08-6 od 7. veljače 2008. utvrđeno je kako je namjeravani zahvat: most kopno – otok Čiovo s pristupnim cestama prihvatljiv za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša. Te mjere uključuju praćenje stanja tijekom korištenja (dio izreke rješenja pod B.), između ostaloga praćenje stanja mora. Mjera glasi: „Godinu dana nakon korištenja zahvata, a tijekom kasnojesenskog razdoblja obaviti sljedeća istraživanja: - fitoplankton i optička svojstva mora na više točaka u širem području mosta; - ispitati bentosku floru i faunu na profilu uzduž trase mosta.

5. Čitanjem triju zapisnika o inspekcijskom nadzoru utvrđeno je kako okrivljena pravna osoba navedena istraživanja nije provela u jesen 2018. (godinu dana od korištenja zahvata u kasnojesenskom razdoblju – most pušten u promet u lipnju 2017.), a ni nakon toga, do kraja razdoblja koje je obuhvaćeno optužnim aktom (srpanj 2021.). U svojoj pisanoj obrani okrivljena pravna osoba poziva se na dokumentaciju koja ni na koji način ne dokazuje da bi naložena mjera praćenja stanja okoliša bila naknadno dokinuta nekim od akata na koje se poziva. Tako se u rješenju Ministarstva zaštite okoliša i energetike, klasa: UP/I-351-03/17-08/117, ur. broj: 517-06-2-1-1-17-10 od 18. rujna 2017. navodi kako za namjeravani zahvat, izmjenu pristupnih cesta na mostu kopno – otok Čiovo, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša utvrđenih u rješenju klasa: UP/I-351-03/07-02/67, ur. broj: 531-08-3-1-1-2-8-08-6 od 7. veljače 2008. Dostavljeni elaborat iz travnja 2017. ne odnosi se uopće na praćenje stanja mora nakon puštanja mosta u promet, dok navod iz pisane obrane o tome kako je u plan nabave za 2022. uvršteno provođenje monitoringa u području Mosta hrvatskih branitelja te je postupak i proveden i sastavljena su izvješća, „koja će po potrebi dostaviti“ upravo potvrđuje kako istraživanja koja su morala biti obavljena nisu obavljena (barem ne na vrijeme – u jesen 2018.), dok je od okrivljene pravne osobe neozbiljno da u spis kao prilog pisane obrane dostavi cjelokupan elaborat iz travnja 2017., koji je posve nevažan za ono što je predmet postupka, ali zato od elaborata „Provođenje monitoringa stanja mora u području Mosta hrvatskih branitelja“ iz studenoga 2022. dostavi samo naslovnu stranicu, kojom ne dokazuje ništa, jer sadržaj tog elaborata ostaje nepoznat i nejasno je jesu li njime provedena tražena istraživanja. Sve i da jesu, nisu provedena na vrijeme te je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj za koji je optužena. Odgovornost odgovornih osoba u pravnoj osobi odvojena je od odgovornosti pravne osobe (članak 60. stavak 4. Prekršajnog zakona), tako da dostavljena sudska praksa o protivnom nije relevantna.

6. Djelo je tempore criminis postojalo kao prekršaj jer je uvedeno člankom 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 12/18), koji je stupio na snagu 15. veljače 2018., dok je obveza provođenja istraživanja za okrivljenu pravnu osobu nastupila u jesen 2018., dakle nakon stupanja novele zakona na snagu. Članak 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 12/18), na koji upire okrivljena pravna osoba, postupovna je odredba koja ne mijenja na stvari da je mjera praćenja stanja okoliša postojala u vrijeme počinjenja prekršaja te da je postupanje protivno toj mjeri (tj. njezino neprovođenje) bilo predviđeno kao prekršaj.

7. Zastara nije nastupila. Djelo je koncipirano kao tzv. omisivno-trajni prekršaj („ne provodi“), koji je počinjen protekom roka do kojega je počinitelj morao poduzeti dužnu radnju te traje dok postoji počiniteljeva obveza da ju poduzme, tako da zastara počinje teći tek poduzimanjem dužne radnje ili prestankom počiniteljeve dužnosti da ju poduzme. Ne može se reći da je obveza okrivljene pravne osobe prestala nakon jeseni 2018., jer je njezina obveza svakako bila da ispita stanje mora u traženim aspektima nakon korištenja mosta te ta obveza, prema mišljenju suda, postoji i nadalje, bez krajnjeg roka (dies ad quem). Međutim, s obzirom na koncepciju optužbe koja je omeđila vrijeme počinjenja djela do 29. srpnja 2021., raspravljanje o tome jesu li okrivljenici propustili i nakon toga ispuniti svoju obvezu predstavljalo bi prekoračenje optužbe, zbog čega s obzirom na narav prekršaja (omisivno-trajni) i utuženo razdoblje (od jeseni 2018. do 29. srpnja 2021.) treba uzeti da zastara teče od 29. srpnja 2021. te nastupa 29. srpnja 2025. Usp. E: Zastara, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 528. – 529. (pod f) (https://hrcak.srce.hr/file/130346).

8. Za djelo za koje je okrivljena pravna osoba proglašena krivom propisana je novčana kazna od od 300.000,00 do 900.000,00 kuna (sada preračunato u eure po tečaju 1 euro=7,5345 kuna). Okrivljena pravna osoba do sada je jednom osuđivana za prekršaj (tempore criminis nijednom), pokazala je upornost u činjenju prekršaja (tijekom trogodišnjeg razdoblja propustila provesti tražena istraživanja: u jesen 2018., 2019. i 2020.) te će se izrečenom kaznom u okviru propisanog raspona (riječ je o gotovo minimalnoj kazni) postići sve propisane svrhe kažnjavanja (članak 32. Prekršajnog zakona), uzevši naročito u obzir i to da država (pa i sudovi) ima pozitivnu obvezu osiguravanja uvjeta za zdrav okoliš (članak 69. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14)).

9. Čitanjem Pravilnika o unutarnjem ustroju Hrvatskih cesta d.o.o. od 2. rujna 2013. s katalogom radnih mjesta utvrđeno je kako šef Odjela za studijsku pripremu i zaštitu okoliša unutar Sektora za razvoj i strateško planiranje prati i kontrolira provedbu propisa u području zaštite okoliša te organizira i koordinira rad stručnih timova za područje zaštite okoliša u skladu s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša proisteklih iz postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ovlašteni tužitelj tereti okrivljenike odgovorne osobe kao članove odnosno predsjednika uprave pravne osobe u vrijeme počinjenja djela (zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 29. lipnja 2021.), međutim uprava društva odgovornost za postupanje za čije se propuštanje tereti odgovorne osobe prenijela je internim aktom o ustroju na šefa Odjela za studijsku pripremu i zaštitu okoliša unutar Sektora za razvoj i strateško planiranje. U tako velikoj pravnoj osobi ne može se očekivati da uprava društva odgovara za svaki prekršaj koji pravna osoba počini u obavljanju djelatnosti, ako je organizirala svoj rad tako da je obavljanje određenih poslova povjereno drugim osobama zaposlenima u društvu. Propust je ovlaštenog tužitelja što prilikom obavljanja nadzora nije pregledao interne akte o ustroju kako bi utvrdio koja je osoba unutar okrivljene pravne osobe odgovorna za predmetni prekršaj. Okrivljenici odgovorne osobe kao članovi i predsjednik uprave to nisu, zbog čega su oslobođeni od optužbe.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljene pravne osobe, uzimajući u obzir je postupak veće razine složenosti, broj poduzetih radnja te činjenicu da je pravna osoba u 2023. nakon oporezivanja ostvarila dobit od 169 tisuća eura, što proizlazi iz javno dostupnih podataka objavljenih u Sudskom registru, pri čemu paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13). U odnosu na okrivljenike koji su oslobođeni od optužbe, troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Splitu 8. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Sanda Peroš , v.r.

Ljiljana Vuko, v. r.

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- okrivljenoj pravnoj osobi

- okrivljenicima odgovornim osobama (odmah i na e-Oglasnu ploču sudova)

- ovlaštenom tužitelju

- u spis