Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

K. P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: Ovr-1901/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, temeljem prijedloga više sudske savjetnice Nataše Kovačić – Lovrinčević, a po sucu toga suda Zvonimiru Rogiću, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja TĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Branimiru Ivekoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1.protivnika osiguranja Grad Valpovo, OIB:84382730327, Valpovo, Matije Gupca 32 i 2.protivnika osiguranja Ustanova za kulturne djelatnosti Ante Evetović Miroljub, OIB:89807635022, Dvorac Normann- Prandau 1, oboje zastupani po punomoćniku dr. sc. Atili Čokoliću, odvjetniku u Osijeku, izvan ročišta, 08. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. O d b i j a s e predlagatelj osiguranja s prijedlogom radi izdavanja privremene mjere koja glasi:

" Radi osiguranja nenovčane tražbine iseljenja i predaje u posjed nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvorac Prandau-Normann u Valpovu, u vlasništvu Predlagatelja osiguranja TĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prema I. Protivniku osiguranja Gradu Valpovo, Matije Gupca 32, 31550 Valpovo, OIB 84382730327, i II. Protivniku osiguranja Ustanovi za kulturne djelatnosti ANTE EVETOVIĆ MIROLJUB, Dvorac Prandau-Normann 1, Valpovo, OIB 89807635022, određuje se privremena mjera zabrane I. Protivniku osiguranja Gradu Valpovo, Matije Gupca 32, 31550 Valpovo, OIB 84382730327, i II. Protivniku osiguranja Ustanovi za kulturne djelatnosti ANTE EVETOVIĆ MIROLJUB, Dvorac Prandau-Normann 1, Valpovo, OIB 89807635022 poduzimanja radnji i/ili organiziranja događaja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvorac Prandau-Normann u Valpovu u vlasništvu Predlagatelja osiguranja TĆArnstein, [adresa], A-9701 [adresa], Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], bez prethodne pisanog suglasnosti Predlagatelja osiguranja TĆC, [adresa], A-9701 [adresa], Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj] i Ministarstva kulture Republike Hrvatske – Konzervatorski odjel u Osijeku, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnim knjigama za nekretninu koje se vode pri Općinskom sudu u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Valpovo, sukladno čl. 347. OZ.

II. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja I. i II. Protivnicima osiguranja i zabilježbom zabrane u zemljišnim knjigama za nekretninu koje se vode pri Općinskom sudu u Osijeku, Zemljišnoknjižni odjel Valpovo.

III. I. i II. Protivnici osiguranja odgovaraju Predlagatelju osiguranja za svu štetu koja mu bude nanesena time što su I. i II. Protivnici osiguranja nakon dostave zabrane postupili suprotno zabrani, sukladno čl. 347. st. 5. OZ.

IV. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, pod poslovnim brojem P-1047/2021.

V. I. i II. Protivnici osiguranja solidarno su dužni naknaditi Predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka prema niže priloženom troškovniku, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja naknaditi 1. i 2. protivniku osiguranja trošak u iznosu od 250,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu za određivanje privremene mjere od 24. travnja 2025. (list spisa 1-6 spisa) navodi da je predlagatelju osiguranja djelomičnim rješenjem Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za imovinsko pravne poslove, Ispostava Valpovo, Klasa: UP/I 943-01/02-01/17, Urbroj: 2158-15- 03/2-09-34 od dana 18. svibnja 2009. godine (dalje: Rješenje), vraćena u vlasništvo nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi dvorac Prandau-Normann u Valpovu (dalje u tekstu: Nekretnina). Rješenje je u odnosu na Nekretninu postalo pravomoćno dana 24. prosinca 2013. godine te je predlagatelj osiguranja upisan kao vlasnik iste u zemljišnim knjigama.

1.1.Nekretnina predstavlja kulturno dobro te je kao takva upisana u registar kulturnih dobara u RH.

1.2.Nekretnina se od dana pravomoćnosti Rješenja nalazi u neposrednom posjedu I. i II. Protivnika osiguranja. Premda je Predlagatelj osiguranja u više navrata pokušao s I. i II. Protivnicima osiguranja dogovoriti mirnu predaju posjeda, do dana sastavljanja ovog prijedloga, isto nije izvršeno. Stoga je Predlagatelj osiguranja bio primoran pokrenuti sudski postupak protiv I. i II. Protivnika osiguranja radi vraćanja u posjed Nekretnine, a koji se trenutno vodi pri Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, pod posl. br. P-1047/2021. Tužbeni zahtjev iz navedene parnice na iseljenje i predaju u posjed Nekretnine predstavlja nenovčanu tražbinu Predlagatelja osiguranja prema I. i II. Protivnicima osiguranja, a radi koje se traži određivanje dolje predložene privremene mjere.

1.3. Isto tako, Predlagatelj osiguranja je u više navrata s I. i II. Protivnicima osiguranja pokušao dogovoriti sklapanje ugovora o zakupu kako se isti ne bi koristili Nekretninom bez pravne osnove, no i na to su se oglušili. Opisanim korištenjem Nekretnine u vlasništvu Predlagatelja osiguranja bez odgovarajućeg ugovora o zakupu, I. i II. Protivnici osiguranja stječu gospodarsku i financijsku korist bez pravne osnove. Pritom Predlagatelj osiguranja ističe da predloženo sklapanje ugovora o zakupu s I. i II. Protivnicima osiguranja nije imalo za cilj ostvarenje financijske ili gospodarske dobiti za Predlagatelja osiguranja (koji je pritom ponudio sasvim simboličan iznos zakupnine), već samo da strane sporazumno i pravno urede svoja prava i obveze po pitanju Nekretnine. Međutim, I. i II. Protivnici osiguranja nisu pristali ni na kakve prijedloge Predlagatelja osiguranja po pitanju istog.

1.4.Protivnici osiguranja svojim postupanjima Nekretninu dovode u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja, redovno organizirajući u istoj razne javne događaje i manifestacije, a sve bez odobrenja i suglasnosti vlasnika Nekretnine, ovdje Predlagatelja osiguranja, te bez poduzimanja bilo kakvih mjera zaštite.Tako su, primjerice, u atriju Nekretnine organizirane manifestacije poput "Festivala sira i vina", "Reunited festival", "Ljeto Valpovačko", "Valpovačko turističko ljeto", "Katančićevi dani", "Craft Beer Festival", "Greenroom festival" i mnoge druge.

1.5. Nadalje obrazlaže kako je vrhunac iskazivanja nepoštovanja prema samoj Nekretnini kao zaštićenom kulturnom dobru, koja je kao takva određena sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te prema Predlagatelju osiguranja kao vlasniku iste bilo je organiziranje tzv. ''Greenroom festivala'' unutar Nekretnine, i to, između ostalog, u prostorijama Muzeja Valpovštine kojim upravlja II. Protivnik osiguranja. Naime, radi se o dvodnevnom techno glazbenom festivalu koji se u zajedničkoj organizaciji I. i II. Protivnika osiguranja organizira svake godine. Posljednji put kad se organizirao ''Greenroom festival'', zbog prevelikog broja posjetitelja srušio se dio stropa u prostoriji Nekretnine iznad koje je bio organiziran plesni podij s DJ-em. Nadalje, posjetitelji ''Greenroom festivala'' su plesni podij proširili i na kulu Nekretnine, koja je inače nedostupna za posjetitelje Muzeja upravo iz sigurnosnih razloga. S obzirom da sama Nekretnina datira s kraja 18. stoljeća, a kula iz 15. stoljeća, iz kojih razloga je Nekretnina i proglašena kulturnim dobrom, jasno je da je spomenutim ponašanjem posjetitelja Greenroom festivala potencijalno narušena i statika kulturnog dobra, a osim toga, ugroženi su bili i životi posjetitelja.

1.6. Iz gore opisanog činjeničnog stanja jasno proizlazi da I. i II. Protivnici osiguranja svojim postupanjem, ne samo da čine znatnu materijalnu štetu na kulturnom dobru, već time čine i prekršaj upotrebljavanja ili postupanja s kulturnim dobrom na način da ga dovode u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja opisanog u čl. 115. st. 1. t. 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a što je Predlagatelj osiguranja prijavio nadležnim institucijama. Konkretno, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske odgovorilo je dopisom Predlagatelju osiguranja na prekršajnu prijavu, u kojem potvrđuju da je Nekretnina u lošem stanju te da je na istome potrebna hitna sanacija i građevinski radovi, no zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa između Predlagatelja osiguranja i I. i II. Protivnika osiguranja isto nije moguće izvesti. Nadalje, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske navodi da je, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, posjednik (ovdje I. i II. Protivnici osiguranja) "obaviješten o POTREBI ISHOĐENJA ODOBRENJA od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Osijeku za sve manifestacije koje se održavaju u prostorijama Nekretnine", no isto tako napominju da se to "u praksi zapravo ne događa". Drugim riječima, prema navodima samog Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, I. i II. Protivnici osiguranja bi za organiziranje svih manifestacija u Nekretnini morali ishoditi odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Osijeku, budući da se radi o Nekretnini koja je kulturno dobro, no I. i II. Protivnici osiguranja isto nikada nisu zatražili (a kamoli dobili) te su samim time u Nekretnini organizirali događaje i manifestacije protivno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

1.7.Slijedom svega navedenog, ispunjene su pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. st 1. Ovršnog zakona. Drugim riječima, I. i II. Protivnici osiguranja opetovano čine znatnu i nenadoknadivu imovinsku štetu na Nekretnini, koja je pritom i kulturno dobro, a koju odbijaju predati Predlagatelju osiguranja u posjed. Stoga, Predlagatelj osiguranja predlaže sudu odrediti privremenu mjeru zabrane I. i II. Protivnicima osiguranja poduzimanja radnji na nekretnini u vlasništvu Predlagatelja osiguranja, bez prethodnog pisanog odobrenja Predlagatelja osiguranja i Konzervatorskog odjela u Osijeku, kako je to određeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ako sud u najkraćem roku ne donese predloženu privremenu mjeru, I. i II. Protivnici osiguranja će nastaviti s već ustaljenom praksom vršenja radnji i organiziranja događaja u Nekretnini te će time nastaviti činiti Predlagatelju osiguranja znatnu materijalnu štetu, kao i štetu na kulturnom dobru koja će biti nepovratna. Predlagatelj osiguranja stoga predlaže žurno postupanje Naslovnog suda i donošenje dolje predloženog rješenja o osiguranju i prije slanja prijedloga na očitovanje I. i II. Protivnicima osiguranja. Predlagatelj osiguranja pritom ističe da bi I. i II. Protivnici osiguranja određivanjem predložene privremene mjere trpjeli samo neznatnu štetu jer isti ne bi bili u potpunosti onemogućeni organizirati događaje i manifestacije u Nekretnini, već bi isto mogli i dalje održavati, ali samo uz prethodnu suglasnost Predlagatelja osiguranja i Konzervatorskog odjela u Osijeku (što uostalom propisuje i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara!).

1.8. Sukladno navedenome, svrha predložene privremene mjere nije potpuna zabrana I. i II. Protivnicima osiguranja održavanja manifestacija u Nekretnini, nego očuvanje Nekretnine kao kulturnog dobra te zaštita Ustavom zajamčenog prava Predlagatelja osiguranja na vlasništvo, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojeg su dužni pridržavati se i I. i II. Protivnici osiguranja. Predlagatelj osiguranja samo traži da se I. i II. Protivnici osiguranja pridržavaju zakonskih odredbi i obveze ishođenja dozvole za održavanje manifestacija, što evidentno nisu činili te je Predlagatelj osiguranja primoran podnijeti prijedlog za izdavanjem privremene mjere.

2. Protivnici osiguranja su se po punomoćniku usprotivili predloženoj mjeri. U podnesku od 05. svibnja 2025. punomoćnik protivnika osiguranja navodi da je predlagatelj osiguranja stekao predmetnu nekretninu, valpovački dvorac, u vlasništvo temeljem rješenja Ureda državne uprave – OBŽ, koje je postalo pravomoćno dana 24. prosinca 2013. g. Međutim, isto tako, predlagatelj samo navodi da je predmetni dvorac upisan u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i kao takav obvezuje i vlasnika i korisnika da se odnose s dužnom pažnjom i skrbi prema spomeniku kulture koje je nulte kategorije i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske.

2.1.Isto tako ovaj spomenik kulture podliježe i svim popratnim konzervatorskim uvjetima prilikom održavanja. Uslijed toga, Republika Hrvatska je osigurala svoja ulaganja u predlagateljevu nekretninu, upisom založnog prava u visini od 1.900.000,00 HRK, koje založno pravo predlagatelj osiguranja nije podmirio. Ne samo što nije podmirio upisana ulaganja, već nije nikada bez obzira na svoje upisano vlasništvo, uložio niti jedan jedini cent, ili lipu ili austrijski šiling za održavanje predmetne nekretnine.

2.2. Dalje u nastavku obrazlaže da se o tom objektu ne brine lokalna zajednica prema svojim mogućnostima, sam dvorac u Valpovu bi bio obična ruševina, obrasla u korov, grmlje i šipražje uokolo. Međutim, kako se dvorac nalazi u centru grada, okružen perivojem, jedinica lokalne uprave ne želi okoliš dvorca držati zapuštenim, upravo zbog njegove velike važnosti za Valpovo i zbog kulturne vrijednosti – zaštićenog spomenika kulture. Sve to održavanje ima svoje troškove koji su veliki i opterećuju budžet lokalne zajednice, dok sa druge strane, predlagatelj osiguranja nije nikada predložio sufinanciranje kod održavanja i popravaka dvorca, već je cjelokupan teret „dužan“ snositi po mišljenju predlagatelja osiguranja – I-protivnik osiguranja.

2.3. Netočan je navod predlagatelja osiguranja da je u više navrata pokušao dogovoriti mirnu predaju posjeda dvorca ili ugovorno uređenje odnosa. Predlagatelj osiguranja kroz ovaj dvorac vidi samo objekt za stjecanje velike materijalne koristi, tako da bilo koji dopis koji je Grad Valpovo uputio njemu, naišao na neodobravanje i nedostatnu sumu novca, dok istodobno predlagatelj osiguranja ne želi platiti niti jedan euro za ulaganja i održavanje.

2.4. Dakle, predlagatelj osiguranja vidi samo svoja prava, dok obveze i dužnosti prema vlasništvu, kao pojmovi su mu potpuno nepoznati. Točno je da se pred ovim sudom vodi parnični postupak između istih stranaka, pod brojem P – 1047/2021, ali prvenstveno radi plaćanja – stjecanja bez osnove, i iseljenja, a ne radi predaje u posjed, kako sada to pokušava prikazati predlagatelj. Ujedno se istom tužbom nalaže i sklapanje ugovora o zakupu, koji će u protivnom zamijeniti presuda. Postavlja se pitanje, kakvo je to predavanje u posjed nečega (nekretnine), kada tužbom traži da se naloži sklapanje ugovora i I. i II. protivniku osiguranja. Potpuna je neistina, koju netko proizvoljno iznosi sa udaljenosti od cca 650 km da protivnici osiguranja dvorac u Valpovu dovode u izravnu opasnost od oštećenja ili uništenja, zbog održavanja raznih događaja. Upravo suprotno, a što je naprijed već rečeno, da ulaganja u održavanje nisu poduzeli upravo protivnici osiguranja, dvorac bi bio potpuna ruševina, jer je briga za održavanje vlasnika – predlagatelja ravna nuli. II- protivnik osiguranja je kulturna ustanova koja je registrirana upravo u jednom dijelu predmetnoga dvorca.

2.5. Nadalje, sam predlagatelj je to znao u vrijeme podnošenja zahtjeva i dužan je trpjeti rad kulturne ustanove, jer je kao takva s teretom i preuzeo dvorac u kojem je sjedište ove kulturne ustanove. Nad radom ove kulturne ustanove, predlagatelj osiguranja nema nikakvih ovlasti i ne može utjecati na rad ove kulturne ustanove i ne može joj priječiti ili ograničavati njezinu izvornu djelatnost. Nije nepoznato u Europi i svijetu da kulturne ustanove muzejskoga tima mogu prirediti i drugačije kulturne manifestacije od samog izlaganja artefakata iz muzejskog postava. Tako u poznatim muzejima postoje i pravi restorani i cafe – barovi i vine – barovi unutar sklopova muzeja, kao u Beču, Salzburgu, Innsbrucku i drugim manjim gradovima širom Austrije, da ne spominjemo Italiju ili Francusku. Zato nije neobično da i Muzej Valpovštine otvori svoja vrata i za druge primjeren sadržaje.

2.6. Potpuna je neistina da se dio stropa srušio uslijed događanja na Greenroom festivalu. Naime, oštećenje se nalazi na spoju južnog (pročelje) i zapadnog (lijevog) krila dvorca uslijed dotrajalosti i lokacija nema nikakve veze s prostorom gdje se održavao citirani festival. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija je upoznat s time i oštećenje je nastalo puno prije festivala. Predstavnici Konzervatorskog odjela Osijek su bili na terenu već prije, također po prijavi, i vidjeli to oštećenje. Lijevo krilo nikada ranije nije, u tom dijelu, bilo obuhvaćeno obnovom, tako da se radi o dotrajaloj stropnoj ili podnoj građi (zavisi od položaja gledanja), koja je na tome dijelu gotovo potpuno istrunula.

2.7. Predlagatelj osiguranja nije iskazao interes za obnovom svojeg vlasništva o svojem trošku u tom dijelu, nikada, unatoč saznanju da taj dio zgrade dvorca protivnici osiguranja nisu nikada niti koristili ili upotrebljavali za različite namjene. Što se tiče same valpovačke kule koja je spomenik nulte kategorije sam za sebe, potpuno neovlašteno su feudalni gospodari Valpova, nakon primitka darovnice prisvojili istu, koja je dio gradskih zidina, koje su postojale na istom mjestu i u srednjem vijeku i prije otomanskog osvajanja Slavonije 1527. I-protivnik osiguranja je pred pokretanjem postupka za izuzimanjem iz sklopa dvorca i režima privatnog vlasništva same kule i gradskih zidina, koje čine vlasništvo Grada Valpova, kao gradskih utvrda i one nikako ne mogu biti vlasništvo predlagatelja osiguranja, već jedino Grada Valpova, a da bude za korist svih građana. Prema tome, upravo je I- protivniku osiguranja najviše i stalo da se sačuva ovaj vrijedni spomenik srednjovjekovlja u Slavoniji, a ne što predlagatelj osiguranja navodi priče o oštećenjima tijekom festivala.

2.8. Nadalje, netočno je da protivnici osiguranja ne traže odobrenja od nadležnih konzervatora, ako bi se koja od manifestacija održavale u zgradama dvorca, osim u slučaju ako se radi o stručnim predavanjima. Uglavnom se manifestacije koje organiziraju protivnici osiguranja odigravaju u ljetno vrijeme ili ispred dvorca u parku ili u dvorištu dvorca, a za to nisu potrebna posebna odobrenja.

2.9. Slijedom svega detaljno obrazloženoga, nisu se ispunili uvjeti iz čl. 346. OZ/12, jer nikakvu štetu protivnici osiguranja ne čine na nekretnini – dvorcu u Valpovu, već upravo obrnuto, pravu štetu ovom objektu, spomeniku kulture čini njegov upisani vlasnik koji odbija o svom trošku izvršiti određene popravke kako bi građevina trajala i ubuduće. Upravo u ovakvom stanju je dvorac i sačuvan ulaganjima i održavanjem lokalne zajednice i Republike Hrvatske, ali daljnje ulaganje protivnici održavanja nisu dužni činiti, već samo nužno održavanje kako bi dvorac mogao služiti svojoj namjeni u jednom dijelu kao što je Muzej Valpovštine.

2.10. Predlagatelj osiguranja nije dokazao da bi mu nastala znatna i nenadoknadiva imovinska šteta od drugih osoba na objektu koji uopće niti sam ne održava i ne brine o njemu. To nije smisao određivanja ovakve privremene mjere iz čl. 346. OZ/12. Kakvu to znatnu materijalnu štetu čine protivnici osiguranja, predlagatelj nije ničim dokazao, niti potkrijepio ispravama. Ne može se na prijedlog predlagatelja određivati općenita privremena mjera iz koje bi slijedilo zabranjivanje održavanja kulturnih manifestacija koje su kalendarom upisane i određene kao manifestacije koje su pod različitim pokroviteljstvom od lokalnih do državnih.

2.11. Određivanjem zatražene privremene mjere, predlagatelj osiguranja se izlaže odgovornosti za štetu prema protivnicima osiguranja jer ako sud postupi po njegovu prijedlogu i budu otkazane sve planirane kulturne priredbe za ovo ljeto, tada odgovornost za nastalu štetu protivnicima osiguranja izravno pada na predlagatelja osiguranja.

2.12. Protivnici osiguranja navode u podnesku i plan odvijanja kulturnih priredbi koje su značajne za cijeli Grad Valpovo i Valpovštinu uopće. Dogovorene manifestacije u Valpovačkom dvorcu: - Festival sira i vina 10. svibanj 2025. god. u dvorištu dvorca, - 57. smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva „Ljeto Valpovačko“ u dvorištu dvorca – zadnji tjedan u mjesecu lipnju, - Binauralna kazališna monodrama „Ana Katarina“ povodom 400. obljetnice rođenja TĆCE u izvedbi RĆ u dvorištu dvorca, 25. lipnja 2025. god. - Koncert dua T (violina - klavir) u kapeli sv. Trojstva u dvorcu - Craft beer festival u perivoju i dvorištu dvorca – 12. i 13. rujna 2025. god.

2.13. Sve navedeno planira se na godišnjem nivou i nemoguće je odgoditi određene manifestacije, a ništa se i ne događa u prostorijama samog dvorca, pa predložena privremena mjera uopće nema mjesta ni uporišta u zakonu. Osim toga, ako netko tužbom u predmetu ovog suda br. P – 1047/2021, prisilno traži zaključenje ugovora sa oba protivnika osiguranja, onda je potpuno deplasirano tražiti od suda ovakvu privremenu mjeru – osiguranja nenovčane tražbine jer tužba nije na iseljenje i predaju u posjed, pa je određivanjem ovakve privremene mjere koja ne prati sadržaj tužbenog zahtjeva na neki način prejudiciranje u parničnom predmetu.

2.14.Da postoji stvarna opasnost od oštećenja nekretnine, tada bi već odavno u granicama svojih ingerencija privremenu mjeru ili slično zatražio nadležan Konzervatorski odjel u Osijeku koji je u neposrednom kontaktu sa protivnicima osiguranja i u redovnom terenskom obilasku spomeničke baštine, koji svakako više vode računa o zaštiti istoga od samog vlasnika. Uslijed svega naprijed izloženoga, protivnici osiguranja se izričito protive predloženoj privremenoj mjeri kao neosnovanoj, kako je predložena od I. do V. dispozitiva prijedloga, te se predlaže da sud predlagatelja osiguranja s istima odbije uz naknadu prouzročenog troška ovog postupka, protivnicima osiguranja zajedno sa pripadajućim z.z. kamatama.

3. Sud smatra da nije osnovan prijedlog predlagatelja osiguranja radi izdavanja predlože privremene mjere.

4. Naime, točno je da se pred ovim sudom vodi parnični postupak između istih stranaka, pod poslovnim brojem P–1047/2021, ali prvenstveno radi plaćanja – stjecanja bez osnove, i iseljenja, a ne radi predaje u posjed, kako to navodi predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje. Ujedno se istom tužbom nalaže i sklapanje ugovora o zakupu, koji će u protivnom zamijeniti presuda.

5. Odredbom čl. 346. st. 1 Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16,73/17,131/20, 114/22, 6/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Odredbom čl. 347. st.1. toč. 6. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.

7. Po ocjeni suda, predlagatelj osiguranja nije dokazao da bi mu 1. i 2. protivnik osiguranja opisanim radnjama, odnosno organiziranjem i odvijanjem kulturnih priredbi koje su značajne za cijeli Grad Valpovo i Valpovštinu uzrokovali protupravne radnje ili eventualna djelovanja nasilne prirode, niti da bi pričinili teško nadoknadivu štetu. Naime, predlagatelj osiguranja nije dokazao kako bi mu i na koji način nastala znatna i nenadoknadiva imovinska šteta od drugih osoba na navedenim nekretninama.

7.1. Dakle, kakvu to znatnu materijalnu štetu čine protivnici osiguranja, predlagatelj nije ničim dokazao, niti potkrijepio ispravama. Ne može se na prijedlog predlagatelja određivati općenita privremena mjera iz koje bi slijedilo zabranjivanje održavanja kulturnih manifestacija koje su kalendarom upisane i određene kao manifestacije koje su pod različitim pokroviteljstvom, od lokalnih do državnih, jer to nije smisao određivanja ovakve privremene mjere određene odredbom iz čl. 346. OZ-a. Upravo suprotno, ukoliko bi sud postupio po prijedlogu predlagatelja i budu otkazane sve planirane kulturne priredbe za ovo ljeto, tada odgovornost za nastalu štetu protivnicima osiguranja izravno pada na teret predlagatelja osiguranja.

8. Stoga sud u cijelosti prihvaća sve navode 1. i 2. protivnika osiguranja vezano za protivljenje predloženoj privremenoj mjeri.

9. Kako dakle predlagatelj osiguranja nije dokazao postojanje uvjeta za izdavanje predložene privremene mjere, sukladno odredbi čl. 346.st. 1. OZ-a, sud je odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

10. Prvo i 2. protivniku osiguranja zastupanim po punomoćniku odvjetniku sud je dosudio trošak sastava podneska od 05. svibnja 2025. u iznosu od 250,00 EUR, s uključenim PDV-om od 25 %, sukladno Tbr. 11.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23). Stoga odluka kao pod točkom II. izreke rješenja.

Valpovo, 08. svibnja 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku 8 dana računajući od dana primitka ovog rješenja, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DOSTAVITI:

1. Pun. predlagatelja osiguranja,

2. Pun. 1. i 2. protivnika osiguranja.