REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp - 14155/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VI zbog prekršaja iz čl. 10. stavka 3. Zakona o sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti (Narodne novine br. 61/11, 66/19, dalje u tekstu: Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti), po optužnom prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Služba za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu, dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa: UP/I-334-01/24-02/592, Urbroj: 443-02-03-07-24-3 od 04. rujna 2024. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 06. svibnja 2025. godine, u odsutnosti okrivljenika, i ovlaštenog tužitelja, dana 08. svibnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik:

VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. V, rođen **.**.1960. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

što je dana 28. kolovoza 2024. godine u Starogradskom polju, predio Rugonj, Stari Grad, u objektu naziva OPG Josip Žuvela, čiji je nositelj, obavljao ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja jela, pića i napitaka u dva samostojeća objekta – prostor za pripremanje jela i prostor sa točionikom te na prostoru za usluživanje gostiju na otvorenom na 18 drvenih stolova i 36 drvenih klupa, bez važećeg rješenja nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih uvjeta za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti, to jest uvjeta o kategorizaciji nadležnog Ministarstva,

dakle, kao fizička osoba obavljao djelatnost koju nije registrirao kod nadležnog tijela,

čime je počinio prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. alineji 4. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga Zakona.

I. Na temelju citiranih propisa okrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 1.400,00 EURA (tisuću i četristo eura)

Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona(Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona od okrivljenika se oduzima imovinska korist u iznosu od 3.245,38 eura (tri tisuće dvjesto četrdeset i pet eura i trideset i osam centi)

Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 2. točka 3.a i članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 04. rujna 2024. godine protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Sud je proveo glavnu raspravu u odsutnosti okrivljenika, koji je na istu pozvan putem e-oglasne ploče suda. Naime, okrivljeniku je u više navrata poslan poziv na adresu [adresa], kao jedinu prijavljenu adresu njegovog prebivališta, međutim, svi pozivi su se vratili kao neuručeni s naznakom dostavljača „obaviješten, nije podigao pošiljku“. S obzirom na to da okrivljenik nesporno zna za postojanje predmetnog prekršajnog postupka, jer je potpisao i zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju Državnog inspektorata od 02. rujna 2024. godine, u kojim mu je izričito naglašeno da je do pravomoćnog završetka postupka dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta, jer će mu se u protivnom pismena dostaviti putem oglasne ploče; sud je zaključio kako okrivljenik evidentno izbjegava primitak poziva i dolazak pred sud.

2.1. Jednako tako, na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnici o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu od 28. kolovoza 2024. i 02. rujna 2024. Godine te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je vidljivo je okrivljenik prekršajno kažnjavan.

4. Prema članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:

– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,

– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,

– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

4.1. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna (1.327,23 eura do 3.981,68 eura) za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz priloženog zapisnika o obavljenim inspekcijskim nadzorima tužitelja, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je istih vidljivo da okrivljenik nije imao prigovore na obavljanje provedenog nadzora.

5.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.

6. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona, odlučiti o kazni uzimajući pri tom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.

6.1. Prilikom odmjeravanja sankcije, vođeno je računa o svim poznatim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika pa je tako sud kao otegotnu okolnosti cijenio njegovu prekršajnu kažnjavanost; dok nije utvrdio posebnih olakotnih okolnosti. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u navedenom iznosu, jer smatra da će se na opisani način prema stajalištu suda u cijelosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu generalne i specijalne prevencije.

6.2. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

7. Što se tiče protupravno stečene imovinske koristi, valja primijetiti kako je ovlašteni tužitelj u dostatnoj mjeri obrazložio metodologiju i kriterije njezinog izračuna te je istu ovaj sud prihvatio u cijelosti a ujedno okrivljenik nije sporio visinu i osnov iste (isti je ovlaštenom tužitelju dostavio izjavu i dokmentaciju temeljem koje je izračunata imovinska korist, potpisao zapisnik u kojem je isto konstatirano i naknadno nije priložio nikakav dokaz kojim bi osporio osnov i visinu imovinske koristi).

7.1. Spomenuti iznos imovinske koristi okrivljenik je obvezan vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude; budući da prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist.

8. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te dostupne podatke o imovnom stanju okrivljenika.

U Hvaru, 08. svibnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.,v.r.

Lara Menđušić,v.r.,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Presuda se dostavlja:

- okrivljeniku

- ovlaštenom tužitelju

- u spis