Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl.br. Gž-1008/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Gačanin, predsjednika vijeća te Ksenije Dimec, člana vijeća i suca izvjestitelja i Ive Smokvina Dadasović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Jovan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Bojan Doneski, Antonio Mihoci i Kristina Burcar iz Garešnice, protiv tuženika GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Jugoslav Puran, odvjetnik iz Bjelovara, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. Pn-100/2018-38 od 21. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 8. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, posl. br. Pn-100/2018-38 od 21. ožujka 2022.u točki I. izreke do iznosa od 4.568,32 eur[1] / 34.420,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:na iznos od 2.787,18 eur / 21.000,00 kn od 25. svibnja 2018. do isplate,na iznos od 1.781,14 eur / 13.420,00 kn od 20. rujna 2021. do isplate.

II. Djelomično se prihvaća žalba tuženika i citirana presuda preinačuje u točki I. izreke preko iznosa od 4.568,32 eur / 34.420,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 2.787,18 eur / 21.000,00 kn od 25. svibnja 2018. do isplate i na iznos od 1.781,14 eur / 13.420,00 kn od 20. rujna 2021. do isplate i sudi:

Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom štete preko iznosa od 4.568,32 eur / 34.420,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 2.787,18 eur / 21.000,00 kn od 25. svibnja 2018. do isplate i na iznos od 1.781,14 eur / 13.420,00 kn od 20. rujna 2021. do isplate do iznosa od 9.136,64 eur / 68.840,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 5.574,36 eur / 42.000,00 kn od 25. svibnja 2018. do isplate i na iznos od 3.562,28 eur / 26.840,00 kn od 20. rujna 2021. do isplate.

III. Djelomično se prihvaća žalba tuženika i preinačuje citirana presuda u točki III. izreke i sudi:

Svaka stranka snosi svoj parnični trošak, time da se nalaže tuženiku da naknadi tužitelju trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 331,81 eur / 2.500,00 kn.

Obrazloženje

1.Citiranom presudom naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 68.840,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama i naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 12.765,50 kn (točke I. i III. izreke), dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev (točka II. izreke).

2.Protiv točke I. i III. izreke citirane presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (NN; 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11, u nastavku teksta: ZPP), predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba je djelomično osnovana.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi štetu iz štetnog događaja od 17.05.2008.

6.1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da je, zbog propusta tuženika, utužene zgode tužitelj, tada u dobi od 13 godina, ušao u otvoreno radilište i stambenu zgradu u gradnji, te je pao u otvoreni i nezaštićeni otvor za lift zbog čega je zadobio teške tjelesne ozljede. Tuženik da je zbog predmetnog štetnog događaja proglašen krivim pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. K-302/2015 od 18. listopada 2016. zbog počinjenja kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa i teškog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi s čl. 217. st. 2. i 1. Kaznenog zakona jer je kao zamjenik glavnog inženjera na objektu stambeno poslovne građevine ..., kao odgovorna osoba za cjelokupnu organizaciju gradilišta kao i provođenje mjera zaštite na radu, propustio organizirati gradilište. Dakle, kao odgovorna osoba, iz nehaja, nije postupio po važećim propisima i mjerama zaštite na radu i time izazvao opasnost, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine uz primjenu uvjetne osude ako u vremenu provjeravanja u trajanju 2 godine ne počini novo kazneno djelo.

6.2. Pri tome se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 12. ZPP-a, odnosno na vezanost pravomoćnom osuđujućom kaznenom presudom u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja. Iz navedene presude da proizlazi da ulaz u sporno gradilište nije bio zatvoren, čime je trećim osobama bio omogućen pristup na gradilište, a tuženik da je bio odgovoran za konkretno gradilište, odnosno da je bio zadužen za vođenje tog gradilišta, između ostalog, i da zaštita gradilišta od drugih utjecaja bude prema pravilima struke. Prvostupanjski sud utvrđuje da predmetna šteta ne bi nastala da je gradilište bilo pravilno osigurano jer da bi se na taj način onemogućio prolaz tužitelju i ostaloj djeci, pa da stoga nema podijeljene odgovornosti, već da postoji isključiva odgovornost tuženika za utuženi štetni događaj.

6.3. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Slavka Davile prvostupanjski sud utvrđuje da je utužene zgode tužitelj zadobio natučenje glave, potres mozga, prijelom baze lubanje i desnog tjemena, podljev krvi desne jabučnice, mnogiverni prijelom desne ključne kosti, natučenje prsišta, natučenje desnog plućnog krila, natučenje prsnoslabinske kralježnice i kifozu kralježnice što predstavljaju teške ozljede za koje je liječenje završeno 2017. Tužitelj da je pretrpio primarni jaki strah. Kod tužitelja da je došlo do smanjenja životnih aktivnosti od 14% u smislu smetnje pokretljivosti desnog ramena u manjem stupnju, nemogućnosti težeg fizičkog rada s desnim ramenom i smanjenom snagom desne ruke u manjem stupnju, povremene bolnosti s manjim i jačim bolovima kralježnice u prsno slabinskom segmentu koja će u kasnijem životu doći do progresije. Kod tužitelja da je zaostalo naruženje srednjeg stupnja od ožiljka na desnom ramenu u predjelu prednje strane koje je vidljivo trećim osobama kada nema košulju ili majicu na sebi. Tužitelju da je bila potrebna tuđa pomoć kod dolaska iz bolnice 6 sati dnevno kroz 10 dana, a zatim 5 sati dnevno kroz 15 dana, te 3 sata kroz 2 mjeseca i kasnije 5 sati tjedno kroz 4 mjeseca kumulativno.

6.4. Uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, zatim činjenicu da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja imao 13 godina, prvostupanjski sud je, imajući na umu prirodu i težinu ozljeda tužitelja, stupanj umanjenja njegove životne aktivnosti i stupanj naruženosti, stupanj i trajanje fizičkih boli i straha, trajanje liječenja, odredio primjerenu i pravičnu naknadu zbog pretrpljenih fizičkih boli u iznosu od 40.000,00 kn, za pretrpljeni strah u iznosu od 10.000,00 kn, za smanjenje životne aktivnosti u o iznosu od 11.000,00 kn i za naruženost u iznosu od 32.000,00 kn, ukupno s osnove neimovinske štete iznos od 93.000,00 kn, ali kako sud odlučuje u granicama tužbenog zahtjeva, prvostupanjski sud dosudio je tužitelju zatraženi iznos neimovinske štete od 68.840,00 kn.

7.Neosnovan je žalbeni navodi tuženika o postojanju bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a jer donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 365. stavkom 2. ZPP-a, pa niti bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i može se ispitati. Međutim, osnovano navodi tuženik u žalbi da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo prilikom odlučivanja o odgovornosti iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.

8.1.Osnovano navodi tuženik u žalbi da postoji podijeljena odgovornost za utuženi štetni događaj i to, prema mišljenju ovog suda, u omjeru 50% prema 50%. Odgovornost tuženika proizlazi iz pravomoćne presude kaznenog suda kojom je oglašen krivim jer je, kao odgovorna osoba, propustio osigurati gradilište tako da ulazi u gradilište i stambenu zgradu i otvori u međukatnim konstrukcijama budu zatvoreni i pravilno osigurani kako bi se onemogućio pristup trećim osobama radilištu i zgradi. S druge strane, do štetnog događaja ne bi došlo da se tužitelj nije išao igrati u potpuno mračnu stambenu zgradu u izgradnji (prema njegovom iskazu i iskazu svjedoka ŽO i ČO, koji su dani u kaznenom postupku, u zgradi je bio potpuni mrak) koji je prostor bio njemu nepoznat. Mračna stambena zgrada u izgradnji nije mjesto gdje bi se djeca trebala igrati, a tužitelj, tada u dobi od 13 godina, zasigurno je toga trebao biti svjestan. Tužitelju nije bilo mjesto na gradilištu i u mračnoj stambenoj zgradi u izgradnji i samim time što je došao u (mračnu) zgradu u izgradnji i kretao se po njoj, odgovoran je za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%. Bez obzira što tuženik nije udovoljio svojoj obvezi i zatvorio ulaz na gradilište i u stambenu zgradu tako da nitko ne može ući, da tužitelj nije kritične zgode ušao u predmetnu zgradu i kretao se po njoj, do štetnog događaja ne bi došlo. Stoga je tuženik dužan naknaditi tužitelju 50% ukupno utvrđene štete, pa je stoga preinačena prvostupanjska presuda.

8.2. U odnosu na odluku o parničnom trošku, valja reći slijedeće. Nakon preinačenja presude proizlazi da je uspjeh stranaka u postupku jednak, pa je ovaj sud odlučio da svaka stranka snosi svoj parnični trošak u smislu odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a, time da je tuženik dužan naknaditi tužitelju troškove vještačenja (2.500,00 kn) jer su oni bili nužni za vođenje postupka i odlučivanje o tužbenom zahtjevu.

9. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude temeljem odredbe članka 368. stavka 1. i 373. točke 3. ZPP-a.

10. Prvostupanjska presuda, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u točki II. izreke.

U Rijeci, 8. svibnja 2025.

Predsjednik vijeća

Larisa Gačanin